Temeljni element privrednog razvoja šireg područja općine Kupres, zahvaljujući velikim prostranstvima šume, već decenijama je baziran na planskom gazdovanju i nadasve pravilnom odnosu prema ovom prirodnom resursu.

To je umnogome odredilo profesionalnu orjentaciju generacija žitelja ovoga područja i osiguranje njihove sigurne egzistencije. Pojam planskog gazdovanja temeljna je odrednica poslovanja najvećeg privrednog subjekta ovih prostora, što potvrđuju i rezultati koje ostvaruje, a najpozvaniji da o tome govori je Draško Brnić, prvi čovjek menadžemanta ŠGD „Hercegbosanske šume“.

BH BUSINESS MAGAZINE:

Gospodine Brnić, kako biste, unajkraćim crtama predstavili  ŠGD „Hercegbosanske šume“ od osnivanja do danas i šta predstavlja osnovne elemente misije i vizije poslovanja ?

 

D. BRNIĆ:

 

Društvo je osnovano Odlukom o osnivanju Javnog poduzeća „Hercegbosanske šume“ od 16. travnja 1998. godine i Odlukom o osnivanju Šumsko - gospodarskog društva „Hercegbosanske šume“, društvo s ograničenom odgovornošću od 6. listopada 2003. godine, Odlukom o izmjenama i dopunama Odluke o osnivanju Šumsko gospodarskog društva „Hercegbosanske šume“ - društvo s ograničenom odgovornošću od 14. prosinca 2005. godine i upisano u registar društva Županijskog suda u Livnu od 4. lipnja 1998. godine sa izmjenama upisa od 19. srpnja 2004. godine.

 

Danas je to poduzeće od prosječno preko 600 zaposlenih, osam organizacijskih jedinica koje čine šest šumarija u Bosanskom Grahovu, Glamoču, Drvaru, Kupresu, Livnu i Tomislavgradu, rasadnik „Pržine“ smješten na magistralnom putu Bosansko Grahovo – Livno, te direkcija Društva smještena u Kupresu, sa godišnjim prihodom od oko 15 miliona eura. Poduzeće se bavi gospodarenjem šumama i šumskim zemljištem, uzgojem hortikulturnog i sadnog materijala, lovstvom, ribolovom, te rekreativnim turizmom.

 

Virtualno organizacijski povezano, u poduzeće je indirektno vezano oko tisuću zaposlenih, uključenih u outsoursing mrežu, koju čine kompanije u oblasti drvne industrije.

 

Suočeni sa brojnim problemima, od političkih, zakonodavnih, ekonomskih, socijalnih i drugih,  menadžment je uspio ostvariti  ekonomski stabilnu kompaniju, koja danas predstavlja lidera u okruženju i regiji.

 

U šesnaest godina postojanja ŠGD „Hercegbosanske šume“ implementirana su suvremena rješenja u oblasti šumarstva, informatike, te praćenja svih informacija od rada na terenu, odnosno šumi, do menadžerskih izvještaja.

 

Surađujemo sa kompanijama u regiji, izmjenjujući iskustva, te institucijama usko vezanima za oblast šumarstva i sudjelujemo u projektima vezanim za certifikaciju i unapređenje šumarstva.

 

Planski cilj Uprave, pod uvjetom da zadrži odlike prilagodljivosti, uzimajući u obzir neočekivane događaje i reakcije unutar i van institucionalnih interesnih strana podrazumijeva nekoliko elemenata od kojih i jasan plan sa jasno izraženom vizijom, misijom, strateškim ciljevima, prioritetima izvršavanja ciljeva, prepoznati uzroke, trendove i prilike svih budućih promjena, stvoriti vezu između strateškog plana i izvodljivosti, dati pregled aktivnosti koje treba poduzeti kako bismo mogli ostvariti strateški plan, uz praćenje smjernica vizije i misije poslovanja, te definirati sve resurse za provedbu strateškog plana.

 

Naša misija je integralno gospodarenje šumama i šumskim zemljištem, uvažavajući ekološke, ekonomske, i socijalne principe,  principe održivosti, kontinuiranog razvoja, na odgovoran način prema društvu u cjelini i zaposlenicima poduzeća, te svim interesnim skupinama.

 

Viziju predstavlja nastojanje da budemo vodeće Društvo za gospodarenje šumama, koje će znati iskoristiti prirodno bogatstvo šuma kao resurs za razvoj društvene zajednice u kojoj djeluje i kao bogatstvo koje će razvijati i čuvati za buduće naraštaje.

 

Iskorištavanje šuma i šumskog zemljišta uvjetovano je raspolaganjem potencijala za obavljanje aktivnosti iskorištavanja. Društvo ne raspolaže sredstvima rada niti ljudskim potncijalima za obavljanje aktivnosti iskorištavanja šuma, nego koristi usluge drugih specijaliziranih organizacija za takove djelatnosti, ali organiziramo pripremu i nadzor obavljanja svih aktivnosti iskorištavanja šuma i šumskog zemljišta.

 

Iskorištavanje sekundarnih šumskih proizvoda značajno je zbog postojanja određenog potencijala i budućih koristi za Društvo, no napominjem da prije toga treba osigurati uvjete nužne za aktivnosti iskorištavanja sekundarnih šumskih proizvoda.

 

Sekundarni šumski proizvodi i to bilje, ljekovito bilje, gljive, puževi, šumski plodovi aromatsko bilje, lovstvo, pčelarstvo i drugo predstavljaju značajan prirodni resurs, a mjere za njihov uzgoj, sakupljanje i promet donosi Federalno ministarstvo.

 

 

 

OPĆINAMA NA RASPOLAGANJU VIŠE SREDSTAVA

 

BH BUSINESS MAGAZINE:

 

Koliki značaj za razvoj lokalne  zajednice i šireg okruženja ima privredni subjekt na čijem ste čelu i kojim konkretnim pokazateljima možete  potvrditi općedruštvenu odgovornost ?

 

D. BRNIĆ:

 

ŠGD „Hercegbosanske šume“  gospodari šumama i šumskim zemljištem na prostoru Hercegbosanske županije. Unatoč brojnim poteškoćama i poslovnom okruženju, opterećenom sve vidljivijim posljedicama ekonomske krize, poduzeće je u proteklom razdoblju poslovalo sa pozitivnim poslovnim rezultatom i ostvarilo značajnu dobit, a zadatak menadžmenta je i dalje uspješno poslovati, uz postizanje ekonomskih, ekoloških i socijalnih ciljeva. Uzmemo li u obzir ukupan broj zaposlenih, mrežu outsoursinga,  koju čine poduzeća koja se nalaze na prostoru Hercegbosanske županije, vidimo pozitivne efekte, razvoj partnerskog odnosa i pokretača razvoja  lokalne zajednice, a imamo i vrlo dobru suradnju sa različitim interesnim skupinama, od ministarstava do udruženja na prostoru županije, ali i na federalnoj razini.

 

Prije dvije godine stekli smo i FSC certifikat kojim dokazujemo da se šumom gospodari prema strogim ekološkim, socijalnim i ekonomskim standardima, čime gospodarenje šumama činimo ekonomski održivim, ekološki odgovornim i društveno korisnim. Stupanjem na snagu novog Zakona o šumama u Hercegbosanskoj županiji od 1. travnja ove godine, obaveza izdvajanja naknade koja se uplaćuje na namjenski račun općine na čijoj teritoriji se ostvaruje prihod povećana je za tri posto. Konkretno, prije je iznosila pet, a sada je to osam posto od ostvarenog prihoda drveta, računajući cijenu na panju i prihoda od drugih proizvoda. U financijskom rječniku to znači umjesto dosadašnjih 1.100.000 KM, ove godine će to iznositi oko 1.700.000 KM, koje će biti na raspolaganju općinama i koje mogu koristiti za projekte razvoja svojih lokalnih zajednica. Tijekom godine, u ljeto i jesen, u tri naše velike šumarije, Glamoču, Drvaru i Bosanskom Grahovu,  kroz obavljanje privremenih i povremenih poslova, prođe više od 150 privremeno uposlenih u mjesecu, tijekom mjeseci pošumljavanja i nekoliko stotina ljudi, a mnogima od njih to su jedini i prihodi koje ostvaruju. 

 

 

 

MLADIMA PRUŽENA ŠANSA ZA POTVRDU STRUČNIH I DRUGIH KVALITETA

 

D. BRNIĆ:

 

Trenutno ŠGD „Hercegbosanske šume“ broje 642 zaposlena, od kojih 556 stalno zaposlenih, 59 zaposlenika uposlene na određeno na sezonskim radovima, te 27 pripravnika, od kojih je najviše diplomiranih inžinjera šumarstva i diplomiranih ekonomista, kao i drugih struka i spreme. Od ukupnog broja zaposlenih imamo dva magistra znanosti, 130  sa visokom stručnom spremom, te 34 sa višom stručnom spremom. Od ukupnog broja uposlenih 18 posto čine žene, šumarske struke zaposleno je 369, od kojih su 83 visoko obrazovana.

 

 

 

JASNO DEFINISANI OVLAŠTENJA I ODGOVORNOST

 

BH BUSINESS MAGAZINE:

 

Na kojem području gospodari ŠGD „Hercegbosanske šume“ i kakva je organizaciona struktura poslovanja ?

 

D. BRNIĆ:

 

Ukupna površina nad kojom gospodari ŠGD „Hercegbosanske šume“ proteže se na 284.950 hektara, od čega šumske površine čine 264.657 hektara dok su ostalo u šumarskom pogledu neproduktivne površine. Od šumske površine visoke šume sa prirodnom obnovom čine 95.526,00 hektara, kulture se protežu na 10.505 hektara, izdanačke šume čine 49.806,00 hektara površine, dok su ostatak površine goleti. Na šumskoj površini kojom gospodarimo ukupna zapremina iznosi 35.844.707 metara kubnih, prirast je 841.997,20 metara kubnih, sa mogućim godišnjim bruto etatom koji iznosi 534.322. Veliki problem čine minirana područja koja čine 41.250,00 hektara površine.

 

Sukladno zahtjevima organizacije rada, a prema načelu djelotvornosti i ekonomičnosti obavljanja poslova, Društvu je organizirano u organizacijske jedinice i to Direkciju, Šumariju Bosansko Grahovo, Šumariju Drvar, Šumarija Glamoč, Šumariju Kupres, Šumariju Livno, Šumariju Tomislavgrad i Rasadnik Pržine. Direkcijom rukovodi generalni direktor preko izvršnih direktora, što čini Upravu društva.

 

Direkcija je organizacijski ustrojena kroz službe, a svaku službu vodi rukovoditelj koji neposredno rukovodi zaposlenicima unutar službe. Direkcija se sastoji od interne kontrole, proizvodnje, uzgoja i zaštite, uređivanja šuma, graditeljstva, lova i ekologije, razvoja, mehanizacije, financija, računovodstva, prodaje, nabava, plana i analize, te općih, pravnih i kadrovskih poslova.

 

Šumarija, kojom rukovodi upravitelj,  temeljna je organizacijska jedinica za izvođenje svih stručno-tehničkih poslova u gospodarenju šumama na dijelu šumskogospodarskog područja koje se nalazi u granicama općine, organizacijski  je dio Društva i posluje pod izravnim nadzorom Direkcije.

 

Stručno tehnički poslovi u šumariji organiziraju se po revirnom sustavu. Ovisno od obima poslova, revir predstavlja određeni dio, odnosno jednu ili više gospodarskih jedinica, kojim rukovodi revirnik, a za svoj rad odgovara upravitelju šumarije. Broj revira koji pripadaju pojedinoj šumariji utvrđuje se godišnjim planom poslovanja. Upravitelj šumarije za svoj rad i za rad šumarije odgovara Upravi Društva. Radna jedinica Rasadnik Pržine je organizacijska jedinica Društva i posluje pod izravnim nadzorom Društva.

 

BH BUSINESS MAGAZINE:

 

Koje aktivnosti provodite s ciljem što efikasnijeg eliminisanja problema u poslovanju?

 

D. BRNIĆ:

 

Poboljšanje poslovanja je kontinuiran proces i traži prilagođavanje tržišnim promjenama na suvremen način.

 

Potvrdu o tome kako gospodarimo i uklapa li se to u suvremeni pristup poslovnim procesima trebaju dati tijela koja su zato imenovana. Stoga smo 2012. ušli u postupak stjecanja FSC certifikata koji znači da se  bogatstvom šuma i pripadajućom zemljom treba upravljati na način da se poštuju sociološke, ekonomske, ekološke, kulturne i duhovne potrebe sadašnjih i budućih generacija. Štoviše, povećana društvena svijest o uništavanju i degradaciji šuma dovela je do toga da se potrošači žele osigurati da kupovinom drveta i drugih proizvoda šume neće doprinijeti tom uništavanju, već pomoći očuvanju šumskog bogatstva za budućnost. Odgovarajući na takve zahtjeve na tržištu je povećan broj programa za izdavanje certifikata za drvne proizvode. Vijeće za nadzor šuma, odnosno The Forest Stewardship Council – FSC, je međunarodno tijelo koje pojedinim organizacijama daje dozvolu za izdavanje certifikata i time garantira za autentičnost njihovih nalaza. Postupak izdavanja certifikata uvijek počinje podnošenjem dobrovoljnog zahtijeva jednoj takvoj organizaciji. Zahtjev podnose vlasnici šume i uprava šuma, a cilj FSC programa je da se promovira ekološki odgovorno, društveno korisno i ekonomski održivo gospodarenje u šumama u svijetu na način da se ustanovi općepoznati standard koji će se priznati i poštivati putem principa odgovornog šumarstva.

 

Naše Društvo je 2012. godine donijelo Odluku o prihvaćanju tih principa i već treću godinu s uspjehom održavamo usklađenost sa istima. Naravno da smo time unaprijedili aktivnosti gospodarenja šumama kao i sve poslovne procese u poduzeću.

 

 

 

RESPEKTA VRIJEDNI TURISTIČKI POTENCIJALI

 

D. BRNIĆ:

 

S obzirom na veliko očuvano područje naše Županije, posebice područje kojim gospodarimo, prirodna bogatstva i bioraznolikost, turistički potencijali u tom smjeru su iznimno veliki. Već dugi period godina ŠGD „Hercegbosanske šume“ nude usluge lovnog turizma. Osim toga, čist zrak i lijepa priroda nude velike mogućnosti ljubiteljima planinarenja, a uređeni putevi biciklistima. Aktivnosti koje će Društvom u narednom periodu poduzimati su izgradnja i uređenja objekata pogodnih za turističku ponudu, uređenje i izgradnja novih staza, kao i konstante aktivnosti očuvanja okoliša i prirodnih bogatstava.

 

 

 

VIŠEGODIŠNJI UGOVORI, GARANCIJA STABILNOSTI POSLOVANJA

 

BH BUSINESS MAGAZINE:

 

Koji su najznačajniji poslovni partneri, kolika je količina eksploatacije i sa kolikim ostvarenim prihodom na godišnjem nivou ?

 

D. BRNIĆ:

 

 Dobri poslovni partneri čini osnovicu kvalitetnog djelovanja svakog poduzeća, pa tako i našega. Vodeći se društvenom odgovornošću i željom za razvojem lokalnog područja na kojemu djelujemo, većina naših poslovnih partnera se nalazi na području županije, ali imamo suradnju i sa poduzećima sa područja cijele Bosne i Hercegovine.

 

U 2013. godini ŠGD „Hercegbosanske šume“ ostvarile su sječu od 420.465,57 metara kubnih, čime je i premašena planirana proizvodnja za 5,7 posto za navedenu godinu. Ukupan prihod iznosio je 32.095.139,53 KM, dok je ostvarena bruto dobit u iznosu od 605.855,08 KM. U istoj godini rasadnik Pržine je isporučio 390.000 sadnica za naše potrebe i slobodnu prodaju. Izvršeno je pošumljavanje na površini od 163,80 hektara, te 268,00 hektara ostalih šumsko uzgojnih radova.

 

Planirana proizvodnja za 2014. godinu iznosi 522.939,00 metara kubnih u krupnom drvetu, dok planirana površina za šumsko uzgojne radove iznosi 884,39 hektara.

 

Od većih kupaca, a odnosi se na one koji imaju ugovorene količine od 5.000 metara kubnih i više, vrijedi spomenuti „Natron Hayat“ Maglaj, “Alpina“ Glamoč, „Karašin Komerc“ Bugojno, „Medex Prom“  Šipovo, „Jela IR“ Livno, „Compex“ B.Luka, „Eu-Pal“ Kiseljak, „Šujica Drvo“ Kupres, „Drvo-Best“Drvar, „D.P. Brajko“ B.Grahovo, „IGM-Gradnja“ Glamoč, „Konvekta“ Drvar, „Čare“ Kupres, „Dolac“ Šujica, „Jasen“ Drvar, „Šumatrans“ Baraći, „Brešić“ Livno, te „Marin Commerc“ Drvar, obzirom na činjenicu da smo ove godine sklopili kupoprodajne ugovore sa preko stotinu kupaca.  Posebno bih istaknuo poslovne partnere, odnosno kupce s kojima imamo jako dobar poslovni odnos, te je s istima već ugovorena višegodišnja suradnja za naredno razdoblje, a to su „Gradel“D, „Jami“, „Bartolović“, i „DIM“ iz Drvara, „Drvopromet“ i „Mali Galečić“ iz Šujice, te „Gaj Commerce“ iz Glamoča.

 

Pored kupaca naših proizvoda iz skupine drvoprerađivača, poslovne partnere čine i građevinske tvrtke koje obavljaju građevinske radove na šumskim prometnicama i izgradnji potrebnih objekata, poduzećima koja obavljaju šumsko uzgojne radove, te dobavljači roba i vršioci usluga.

 

 

 

MINSKO ZAGAĐENIM POVRŠINAMA ZNAČAJNO SMANJEN MOGUĆI SJEČIVI ETAT

 

BH BUSINESS MAGAZINE:

 

Koliki  je stepen zagađenosti minsko-eksplozivnim sredstvima na površina kojima gospodarite, kakav je uticaj istih na realizaciju planskih zadataka i koje aktivnosti činite na deminiranju ?

 

D. BRNIĆ:

 

Kao i na području cijele regije, veliki problem i na našem području predstavljaju minsko-eksplozivna sredstva, kako kao opasnost za lokalno stanovništvo, posebice radnike na našim redovitim terenskim aktivnostima, tako i kao prepreka ostvarenju veće obujma proizvodnje nemogućnošću izvođenja radova na mnogobrojnim miniranim površinama. Minirana područja zauzimaju 41.250  hektara, odnosno preko četrnaest posto ukupne površine kojom gospodarimo, što značajno smanjuje mogući sječivi etat. Budući da šumske površine nisu prioritet deminiranja u BiH, nisu dovoljne aktivnosti poduzete za deminiranje navedenih površina. Iako su kroz neke projekte vršene aktivnosti deminiranja, ŠGD „Hercegbosanske šume“ kroz svojih 16. godina djelovanja bile su primorane vlastitim sredstvima vršiti aktivnosti deminiranja, a to će i dalje činiti, na korist svojim poslovnim aktivnostima tako i široj zajednici. Samo u periodu 2012. i 2013. godine očišćena je površina šumskog zemljišta od 600.000 metara kvadratnih ili točnije kroz tehničko izviđanje 523.430 metara kvadratnih i čišćenje od 58.750 metara kvadratnih, gdje su nađene i uništene 134 mine. U financijskom smislu razminiranje je naše poduzeće stajalo oko 700.000 KM. Ovom prigodom želio bih pohvaliti i zahvaliti na pomoći u  projektima razminiranja djelatnicima BH MAK-a i Humanitarnoj organizaciji „Pro Vita“ iz Mostara. Nadamo se kako će se u što skorije vrijeme, uz pomoć stranih donacija, državnih projekata, te vlastitih aktivnost riješiti problem minsko-eksplozivnih sredstava, kako na našem području, tako i na području cijele BiH.

 

BH BUSINESS MAGAZINE:

 

Kojim konkretnim pokazateljima možete potvrditi  aktivnosti u oblasti ekologije ?

 

D. BRNIĆ:

 

Jedna od službi unutar poduzeća je služba za ekologiju, što ukazuje koliki značaj pridajemo takovim aktivnostima. Već sam spomenuo ekološki aspekt u načinu gospodarenja na našem prostoru, što ćemo dalje nastojati unaprjeđivati, s ciljem održanja biološke raznolikosti. Pratit ćemo zakonsku regulativu koja bi trebala biti podloga za ekološku proizvodnju. Stjecanjem FSC certifikata učinili smo veliki korak po pitanju ekologije u šumarstvu. Do danas smo ostvarili brojne aktivnosti od čišćenja deponija samostalno i u suradnji sa lokalnom zajednicom, suradnjom sa školama s ciljem podizanja svijesti učenika o zaštiti okoliša, te suradnjom sa institutima, šumarskim fakultetom i drugim institucijama vezanim na ovu temu. Isto tako, Društvo redovno čini aktivnosti pošumljavanja, na poslovima kojim najčešće zapošljavamo lokalno stanovništvo. U ovoj godini planirani su troškovi šumsko-uzgojnih radova kroz pošumljavanje i njegu kultura u iznosu od 477.000 KM, te kroz njegu i zaštitu šuma, sanacije i čišćenje još dodatnih 60.000 KM.

 

Devetnaestog srpnja ove godine Šumarija Kupres ugostila je međunarodni tim genetičara  koji se činili predstavnici šumarskih instituta i fakulteta iz Njemačke, Slovenije, Hrvatske, Makedonije, Srbije, Bosne i Hercegovine, a tijekom posjeta stručni tim genetičara izvršio je monitoring sjemenske sastojine u Šumariji Kupres. Provodimo i aktivnosti izdvajanja šuma visoke zaštitne vrijednosti, uvjereni da će takovih aktivnosti biti i više.

 

 

 

ČOVJEK NAJVEĆI ŠTETNIK

 

BH BUSINESS MAGAZINE:

 

Kojim kapacitetima rasadničke proizvodnje raspolažete i šta činite s ciljem zaštite šume od nametnika i drugih oblika ugroženosti?

 

D. BRNIĆ:

 

Rasadnik “Pržine” smješten je na magistralnom putu Livno - Bosansko Grahovo na nadmorskoj visini od 710 metara. Površina rasadnika je ravna i iznosi 32 hektara. Tlo je mješavina prirodnog treseta i pijeska sa visokom razinom podzemne vode, trenutačna iskorištenost kapaciteta rasadnika je oko 30 posto, a mogućnost proizvodnje iznosi oko 20.000.000 sadnica različitih vrsta biljaka.

 

Rasadnik se bavi proizvodnjom šumskog i hortikulturnog sadnog materijala, skupljanjem i podsijavanjem sjemena i planiranjem prostornog uređenja i okoliša. Za vrijeme rata rasadnik je bio u cijelosti devastiran, intenzivna obnova počela je 1998. Godine. Uz obnavljanje rasadnika, njegove infrastrukture, te razminiranje zemljišta, obavlja se i proizvodnja hortikulturnog sadnog materijala, jer rasadnik pruža velike mogućnosti proizvodnje i ovih vrsta sadnica. Sadnice proizvodimo na dva načina i to sjemenom i reznicama.  Naglasak stavljamo na proizvodnju šumskog sadnog materijala, jer planiramo proširenje proizvodnje u tom segmentu, a i dosadašnja iskustva nam pokazuju da smo proizveli kvalitetan šumski rasadni materijal. Sjeme za sadni materijal crnog i bijelog bora i  smreke skuplja se s točno zakonski utvrđenih sastojina, a prije sjetve sjeme skupljeno na taj način obvezno dobiva odgovarajući certifikat od nadležnog tijela.

 

Sjeme se sije u  gredice, pri čemu se vodi računa o gustoći sjetve, energiji klijavosti sjemena i ostalim bitnim momentima koji određuju kvaliteta sadnog materijala. Crni i bijeli bor ostaju u gredicama jedan vegetativni period, a smreka dva vegetativna perioda. Poslije navedenih vegetativnih perioda sadnice se pakiraju u sustav nisula, gdje se dalje školuju. Sustav nisula je omogućio efikasan transport s neznatnim oštećenjima sadnica, a i pokazao se vrlo uspješnim na krškim područjima.

 

Kvalitetan šumski sadni materijal osvojio je tržište Hercegbosanske županije, kao i susjednih županija, s tendencijom daljeg širenja, jer smo u mogućnosti i kvantitativno širiti proizvodnju.

 

Planom zaštite šuma predviđene su integralne mjere zaštite koje će doprinijeti očuvanju šumskog fonda i zaštite cjelokupnog ekosustava. Najznačajniji oblici ugroženosti šuma, pored štetnih antropogenih utjecaja, te štetnih utjecaja stoke i divljači, jeste ljudska populacija. Posrednim i neposrednim utjecajima, svjesno ili nesvjesno, čovjek je najčešći uzročnik nezakonitih sječa, šumskih požara, krčenja šuma i devastacije šumskog zemljišta.

 

U cilju zaštite šuma od štetnih insekata najopasniji i najčešći uzročnici su vrste iz familije Scolytidae , odnosno potkornjaci, koji napadaju jelu i smreku i ulaskom u koru i deblo uzrokuju prekid provodnog sustava stabla, čija je posljedica fiziološko odumiranje stabla. U našem poduzeću, u cilju zaštite od tih štetnika, od 2005. godine, a uz pomoć Vlade Češke Republike primjenjujemo projekt preventivnih mjera zaštite šuma od potkornjaka primjenom klopki za hvatanje istih, koji se provode redovito na prostoru kojim gospodarimo.

 

 

 

ODRŽIVO POSLOVANJE U SINTEZI SA OČUVANJEM OKOLIŠA

 

BH BUSINESS MAGAZINE:

 

Gospodine Brnić, šta predstavlja strateške planske aktivnosti menadžmenta ŠGD „Hercegbosanske šume“ s ciljem još bolje poslovne učinkovitosti ?

 

D. BRNIĆ:

 

Izrada šumsko gospodarske osnove, odnosno ŠGO, čini temelj planiranja u Društvu. Šumsko gospodarska osnova izrađuje se za vremenski period od deset godina i čini temelj trogodišnjeg i jednogodišnjeg planiranja. Ona je ujedno i osnovni zakonski okvir gospodarenja šumama. Društvo je u periodu od 1999. do 2004. godine bilo uključeno u proces nastanka ŠGO za svaku pojedinu organizacijsku jedinicu odnosno šumariju, te je na taj način osiguralo ključne podatke za gospodarenje šumama i šumskim zemljištem. Nakon isteka ŠGO za pojedina područja uslijedila je izrada novih osnova, tako da za Šumariju Tomislavgrad ŠGO vrijedi do 2020. godine, za Šumariju Livno do 2021., a za Šumariju Glamoč do 2023. godine. Obzirom da stara vrijedi do kraja 2014. godine, u tijeku je  izrada nove ŠGO za šumarije Kupres, Drvar i Bosansko Grahovo, a svaka osnova uključuje opće podatke o šumskogospodarskom području, stanju šuma i šumskih zemljišta, stanju komunikacija i otvorenost šuma, te analizu stanja šuma i ocjenu izvršenja planova gospodarenja u prethodnom uređajnom periodu.

 

Plan gospodarenja šumama polazi od elementarnih principa gospodarenja i to osigurati jednostavnu reprodukciju odnosno održati prostornu, mehaničku, fiziološku stabilnost šuma najmanje na nivou prisutnom u vrijeme uređivanja šuma, osigurati sustav gospodarenja koji omogućava napredak, odnosno poboljšanje postojećeg stanja, te izgraditi takovu infrastrukturu koja osigurava optimalnu zaštitu šuma, efikasno i ekonomično gospodarenje

 

Okvirni planovi menadžmenta za buduće razdoblje uključuju osiguravanje opstojnosti kvalitetnog poslovanja, te poboljšanja kvalitete svih aktivnosti koje provodimo u cilju boljih poslovnih rezultata, a u isto vrijeme vodeći se principima održivog poslovanja i očuvanja okoliša na korist cijeloj široj društvenoj zajednici. Osim toga, naši ciljevi su i širenje poslovnih aktivnosti na srodna područja osnovnoj djelatnosti. Na temelju toga, već smo u suradnji sa partnerima u okruženju na izradi projekata financiranih iz EU, a tako i ostalih izvora, u čemu vidimo ogromne mogućnosti za napredak. Time će ŠGD „Hercegbosanske šume“ i u budućnosti biti temeljni element gospodarskog razvoja  lokalne zajednice, županije i regije.

 

 

 

BIOGRAFIJA

 

DRAŠKO BRNIĆ, rođen je 9.10.1965. godine u Livnu. Završio je Fakultet za turizam i vanjsku trgovinu u Dubrovniku i stekao zvanje diplomiranog ekonomiste.

 

Tokom dosadašnjeg radnog vijeka obavljao je poslove i radne zadatke na rukovodnim mjestima u Ministarstvu unutarnjih poslova u Hercegbosanskoj županiji, Federalnoj financijskoj policiji u ispostavi Livno, u inspekcijskim poslovima općine Livno, u ŠGD „Hercegbosanske šume“ od rujna 2001. do travnja 2011. kada prelazi u Elektroprivredu HZ HB, gdje ostaje do početka lipnja 2012.godine. Tada postaje vršilac dužnosti, a nekoliko mjeseci kasnije  direktor i predsjednik uprave ŠGD „Hercegbosanske šume“. Koristi se engleskim i francuskim jezikom. Oženjen je i otac četvero djece.

 

 

 

Izvor: Rašid Hakić/Business Magazine

NAPOMENA: Tekst nije lektoriran!

Gdje ste?

Vi ste na pravom mjestu, a pred vama je redizjanirani duvanjski portal, namijenjen, prije svih, onima rođenim na Duvanjskom polju ili porijeklom iz ovoga, prirodnim ljepotama i poviješću, bogatog kraja. 

Pratite nas.

 
Top