Prvih šest vjetroagregata već sredinom sljedećeg mjeseca bit će pušteno u probni rad, a svih 12 vjetroagregata od 1. srpnja trebalo bi biti u komercijalnoj proizvodnji, projekt je to koji vodi Iljko Ćurić, duvanjskih korijena, naravno!


Kada se od Trilja krene državnom cestom D-220 prema graničnom prijelazu Kamensko, s lijeve strane iznad sela Velića, na brdu Jelinak, visoko u nebo uzdižu se prvi upravo postavljeni vjetroagregati. Oni su dio prve vjetroelektrane u Cetinskoj krajini, trenutno najveće privatne investicije u Hrvatskoj. Zagrebačka tvrtka “Oštra stina”, koja je u suvlasništvu trgovačkog društva “Kermas energija” Danka Končara i Iljka Ćurića kao privatnog udjeličara, na lokalitetima Kamensko i Voštane podiže 12 vjetroagregata, a svaki je snage veće od tri megavata, u što ulaže 60 milijuna eura.

Prvih šest vjetroagregata već sredinom sljedećeg mjeseca bit će pušteno u probni rad, a svih 12 vjetroagregata od 1. srpnja trebalo bi biti u komercijalnoj proizvodnji. Iz ove vjetroelektrane godišnje bi u elektroenergetsku mrežu trebalo pristizati oko 110 milijuna kilovatsati, što odgovara prosječnoj godišnjoj proizvodnji HE Đale na rijeci Cetini nizvodno od Trilja, a riječ je o vrijednosti većoj od 80 milijuna kuna.

Jugozapadne padine planine Kamešnice prošarane su s oko 20 kilometara novoprobijenih putova koji vode do svake od 12 vjetroelektrana. Kojih 500 metara od ceste Trilj–Kamensko prema Voštanima, s desne strane izgrađena je 110-kilovoltna trafostanica. Tu smo se susreli s domaćinom Iljkom Ćurićem.

Agregati od 215 tona
– Svaki vjetroagregat spojen je na ovu trafostanicu. Agregati proizvode električnu energiju napona 20 kilovolta. Proizvedenu energiju podzemnim kabelima dopremamo do ove trafostanice, transformiramo je na 110 kilovolta i šaljemo u elektroenergetski sustav dalekovodom Buško Blato–Kraljevac. Od ove trafostanice do spoja na spomenuti dalekovod izgradili smo više od pet kilometara dugi dvostruki dalekovod istoga napona – objasnio nam je Ćurić, a zatim nas je poveo prema četvrtom vjetroagregatu koji su upravo podizali.

Iz veće daljine, vjetroelektrane i ne djeluju posebno impozantno. Ove na Kamešnici, kada smo im prišli u neposrednu blizinu, djelovale su impresivno. Jednako tako, ako ne i više, dizalica koju koriste monteri. Ćurić nam je počeo objašnjavati.

– Na ovom vjetroagregatu upravo su postavili gondolu u kojoj je smješten agregat. Riječ je o najmodernijoj tehnologiji pri korištenju energije vjetra, bez getribe na kojoj su u sličnim elektranama bili najčešći kvarovi. Svaki vjetroagregat sastoji se od stupa koji je iz tri dijela, visok je 80 metara i ima težinu oko 120 tona.

Gondola, u kojoj se nalazi generator, teška je 65 tona. Generator pogone tri propelera, svaki dužine 49 metara i težine 10 tona, spojeni na glavi, koja se okreće na rotoru generatora. Ukupna težina jednog agregata je, dakle, oko 215 tona. Sve to stoji na temeljima u koje se utrošilo prosječno oko 600 metara prostornih betona i 38 tona betonskog čelika.

S Iljkom Ćurićem dogovorili smo se izići na teren kako bi kolega fotoreporter mogao u kadru imati neki od dijelova agregata dok ih dizalica podiže radi montaže. Na polju četvrtog agregata spremali su se podizati propeler. Posao obavljaju radnici “Zagrebtransa”, koji su preuzeli posao prijevoza svih dijelova vjetroelektrana od luke u Gaženici do Kamešnice i koji jedini u Hrvatskoj imaju novu samohodnu dizalicu od 1200 tona, vrijednu pet milijuna eura. Tom dizalicom vrijeme potrebno za montažu cijelog vjetroparka nevjerojatno se skraćuje. No, samo ako nema vjetra, odnosno ako brzina vjetra ne premašuje šest metara u sekundi. U petak između 13 i 14 sati brzina vjetra bila je veća. Pri većoj brzini vjetra dizanje bi bilo preopasno, kaže naš domaćin.
Poticaj i drugim ulagačima
Montaža postrojenja kod Kamenskoga
– “Oštra stina” ugovor o izgradnji vjetroelektrane na Kamešnici potpisala je s tvrtkom “Siemens Hrvatska”. Iako je riječ o golemim ulaganjima, najmanji dio opreme je iz Hrvatske. Stupovi su proizvedeni u Španjolskoj, a generator i propeleri u Danskoj. Iz Hrvatske smo angažirali sve što smo mogli. Naše tvrtke obavile su sve graditeljske poslove, sva radna snaga je domaća, hrvatska tvrtka izgradila nam je dalekovod, “Končar” nam je isporučio transformatorski sustav za trafostanicu, a od domaćih proizvođača nabavili smo i sve potrebne elektrokabele – kazuje Ćurić.

Pitamo suvlasnika tvrtke “Oštra stina” otkud u poslu Končareva tvrtka “Kermas energija”.
– Ovaj projekt, kojemu sam autor, pokrenuo sam prije desetak godina. Od ideje doveo sam ga do potpuno pripremljenih papira. Prije nešto više od godinu dana pošao sam u potragu za investitorima. Kontaktirao sam Danka i Nenada Končara. Nakon što sam im izložio projekt, vrlo brzo smo dogovorili sve detalje, od udjela u zajedničkoj tvrtki do pojedinačnih prava i obveza. Zadovoljan sam što se realizacija projekta odvija kako smo planirali. To će, vjerujem, biti poticaj da nastavimo s ulaganjima na ovom području. Jugoistočni dio Kamešnice ima još veliki potencijal za vjetroelektrane, bar još ovoliko, s tim da već imamo izgrađenu infrastrukturu – kaže Ćurić.

Naš domaćin nam je prigodom dogovaranja dolaska na Kamešnicu obećao da će nastojati osigurati nazočnost Nenada Končara. Zbog obveza vezanih uz “Brodotrogir” gospodin Končar nije mogao doći – ispričao je Ćurić svojeg partnera kojega smo pitali otkud Končari u proizvodnji električne energije.

– Ocijenili smo da ulaganje u energetiku ima poslovni smisao jednako kao što ima smisla spoj energetike i brodogradnje. Mi nismo za velike priče. Najprimarnije nam je nešto napraviti, stvoriti i to se onda vidi i bez priče – kazao nam je Nenad Končar.
Na pitanje planiraju li još kakvo ulaganje na ovom području, mlađi Končar rekao je da se nada i vjeruje da hoće, ali nije želio reći ništa konkretnije.  


Upravljanje iz daljine

Na dijelu gdje se na Kamešnici postavljaju vjetroagregati do sada je bila potpuna pustoš. Dok se ne završi izgradnja vjetroparka bit će vrlo živo. A onda ponovno na tom dijelu Kamešnice neće biti ljudi. Jer, vjetroelektrane ne zapošljavaju, nemaju potrebe za radnicima. Upravlja se računalno, iz daljine, a jedino što traže jest angažman specijalizirane stručne ekipe za uhodavanje i kasnije servisiranje.
Optimalna brzina vjetra je između 11 i 18 metara u sekundi

•• Vjetrogeneratori na Kamešnici uporabljivi su u proizvodnji električne energije dok je brzina vjetra između 5 i 25 metara u sekundi. Ako je brzina vjetra manja od pet metara u sekundi, propeleri se ne mogu okretati, a ako je veća od 25 metara u sekundi, propeleri se automatski okreću niz vjetar i ispravljaju smanjujući otpor. Pri brzini vjetra od 11 metara u sekundi, vjetroagregati postižu punu snagu. Najoptimalnija brzina vjetra je između 11 i 18 metara u sekundi.(Slobodna Dalmacija)TN

Gdje ste?

Vi ste na pravom mjestu, a pred vama je redizjanirani duvanjski portal, namijenjen, prije svih, onima rođenim na Duvanjskom polju ili porijeklom iz ovoga, prirodnim ljepotama i poviješću, bogatog kraja. 

Pratite nas.

 
Top