Zahvaljujući našem ravnatelju Anti Kutleši i profesorima Slobodanu i Mati, učenici u pratnji profesora proveli su lijep subotnji dan u Sarajevu.

 

Maglovito i tmurno jutro nije pokvarilo šetnju Vrelom Bosne. To je park prirode ispresijecan izvorima i potočićima, jezercima i otočićima u neposrednoj blizini Ilidže. Jesenski ugođaj, šum vode, labudovi... izrodili su ovo subotnje jutro mnoštvo selfija.

FOTO GALERIJA

Zemaljski muzej: znali smo da je bogat i raznolik, ali svejedno nas je iznenadio. Tijekom svog postojanja (osnovan je 1. veljače 1888. godine ) uspio je sakupiti dobar dio kulturnog i nacionalnog nasljeđa zemlje i svih njezinih naroda. Eksponati su razvrstani po odjeljenjima (arheološko, etnološko i odjeljenje prirodnih znanosti) u nekoliko različitih zbirki (folklorna, numizmatička, prirodoslovna, prapovijesna, antička i druge). Prepoznali smo mnogo artefakata iz našeg kraja, neke gledavši sa žaljenjem što nisu u našem Franjevačkom muzeju, ali ovako su bar dostupniji pogledu većeg broja ljudi.

Prohladno vrijeme nije nas spriječilo da prošetamo pored Miljacke u pravcu Marijinog Dvora. Na svakom koraku možete uočiti u kolikoj mjeri je Sarajevo sudar staroga i novoga, Istoka i Zapada, te preplitanja različitih vjerskih zajednica.
Nastavljamo šetnju Baščaršijom, razgledajući usput brojne trgovine najrazličitijih suvenira, od zanatskih radnji koje se bave obradom bakra, tkanjem tepiha, pa do onih suvremenih s modernim suvenirima kineske proizvodnje. Interesantna pojava na ulicama Baščaršije su i brojni prodavači soka od šipka. Na svakih pedesetak metara je po jedan štand gdje se cijedi svjež šipak.

Posjetili smo i Gazi Husrev-begovu džamiju, poznatiju kao Begova džamija. Većini je ovo bio prvi posjet nekoj džamiji tako da su učenici bili puni pitanja. Zbog svoje veličine i privlačnosti ova džamija je jedan od najznačajnijih spomenika sakralne islamske arhitekture na Balkanu. Izgrađena je 1530. godine.

Naravno da nismo propustili posjetiti i Katedralu Srca Isusova, stolnu crkvu Vrhbosanske nadbiskupije. Većina se željela pomoliti na mjestu gdje je 1997. godine molio Ivan Pavao II. i posjetiti grob Josipa Stadlera, vrhbosanskog nadbiskupa s početka 20. stoljeća, na čiju je inicijativu Katedrala i izgrađena. Gradnja je trajala od 1884. do 1889. godine. Projekt je djelo Josipa Vancaša, mađarskog arhitekta koji je inspiraciju za sarajevsku katedralu pronašao u katedralama Notre Dame u Dijonu i Teyn u Pragu. Ipak, zahvaljujući njegovom osebujnom talentu, sarajevska katedrala je sasvim nova i autentična građevina. Unutrašnjost crkve je bogato ukrašena, a za freskoslikarstvo je bio zadužen čuveni talijansko-njemački slikar Alexander Maximilian.

Posjet završavamo, naravno, uz ćevape i kavu. Svima ugodan dan, osobito našoj pedagogici. Samo je falio uz kavu da joj zasvira Vatreni poljubac.

Gdje ste?

Vi ste na pravom mjestu, a pred vama je redizjanirani duvanjski portal, namijenjen, prije svih, onima rođenim na Duvanjskom polju ili porijeklom iz ovoga, prirodnim ljepotama i poviješću, bogatog kraja. 

Pratite nas.

 
Top