Nakon što je poželio puno zdravlja korisnicima usluga Doma,te mu oni uzvratili srdačnim pljeskom, načelnik je čestitao imendan i rođendan Petru Braćiću koji je rođen 30. lipnja 1917. godine, te mu je ujedno i imendan i stoti rođendan.

Nakon što je poželio puno zdravlja korisnicima usluga Doma,te mu oni uzvratili srdačnim pljeskom, načelnik je čestitao imendan i rođendan Petru Braćiću koji je rođen 30. lipnja 1917. godine, te mu je ujedno i imendan i stoti rođendan.

Tragajući za povijesnim izvorima iz vremena Osmanske vladavine vezanih za prostor današnjih imotskih općina Cista Provo - Lovreć predmet moga proučavanja je i nedavno od Fazilete Hafizović prevedeni, komentirani i objavljeni defter (porezno-katastarski spis) iz godine 1701. U njemu se spominju i 14 tadašnjih sela toga prostora u sastavu između 1699. i 1701. osnovane nahije Čista (Cista).[1] Kao susjedno selo Studencima navedeno je selo koje Fazileta Hafizović transkribira "selo Kre/p/nica ?" ističući da čitanje nije sasvim sigurno i zaključila da se ne može reći o kojem se zapravo naselju radi.

 Koliko mi je poznato još nitko nije pokušao ubicirati to selo. Suprotno mišljenju cijenjene autorice Hafizović tvrdim da se s apsolutnom sigurnošću može zaključiti da se iz sela "Kre/p/nica" krije današnje selo Vinica u duvanjskoj općini. Poradi važnosti predmetnog izvora za proučavanje povijesti Vinice odlučio sam  objaviti ove skromne crtice.

Sama činjenica da defterar selo  nesigurno zabilježeno kao "Kre/p/nica" predstavlja kao susjedno selo Studenaca i spominje Studencima također tada susjedna sela: Opanak-Lovreć, Aržano, te da su Opanak-Lovreć i Studenci tada graničili sa imotskom nahijom upućuje na zaključak da je u deferu zabilježeno selo "Kre/p/nica" istovjetno s današnjim selom Vinica. Time više jer defer u selu  "Kre/p/nica" spominje mlinove na  vodotečinama koje se u tome dokumentu 1701. bilježe kao rijeka Brina, Pećina i Močarnik . Te vodotečine su do danas tim imenom poznate u Vinici kao izvori, Jama Brina, Bilobrkova pećina, dok se iza Močarnik  krije treći vinički izvor, danas zvan Česma. Dodatna potvrda za izjednačavanje predmetnog sela sa Vinicom odaje popis tadašnjih krščanskih posjednika u defteru (ukupno 14 od kojih su dvojica spomenuti kao knezovi).  Neka od spomenutih prezimena i kasnije susrećemo u Vinici, odnosno neposrednoj blizini poput: Lučić, Ćalić/Ćalušić, Jurić/Jurčević, Sekorić/Škorić, a možda i drugih.

Defter spominje i tada već uronjenu, očito više neaktivnu džamiju u selu, budući da se spominje samo pokojni hodža, a ne aktualni. Za ovu džaminju se za prvi put doznaje iz ovoga izvora, a koja je ranije možda bila crkva poput one nekadašnje u Rošku Polju. U tadašnjoj Vinici 1701. dokumentiran je i značajan broj posjednika muslimana i ukupno čak sedam kula.[2]  Zasigurno najveći posjednici su bili iz obitelji Ohrapli? iz koje se posebno ističe Ali beg. Upitnik iza Ohrapli stavila je prevoditeljica-objaviteljica deftera Fazileta Hafizović jer čitanje nije sasvin siguro.

Ali beg posjedovao je čak tri kule te je držao sva tri mlina u selu. Jednu je kulu držao njegov srodnik Salih Ohrapli sin alemdara (bajraktara) Ibrahima. Nisu li upravo Ali beg i Salih Ohrapli potomci poznatog Hasan/Asan age Arapovića/Harapovića, dizdar Zadvarja glavnog lika u poznatoj hrvatskoj baladi koja je nastala 1646./49. u Imotskoj krajini (Ohrapli – Ahrapli – Harapović/ Arapović)? Tim više jer otac Pava Šilobadović, suvremenik zadvarskog dizdara Hasa-age u svojoj kronici o četovanju u Primorju (1662.-1682.) tvrdi da su hrvatske čete u ožujku 1669. zapalile njegove dvore u Vinici,  a toga dizdara fra Andrija Kačić-Miošić (1704. - 1760.) bilježi kao Asan-aga Orapović

 Nadam se da sam ovim skromnim člankom otvori jedan do sada nepoznati prozorčić viničke povijesti, te da budući autori iste neće zatajiti da sam upravo ja prvi upozorio da se iza u defteru iz godine 1701. spomenutog sela Krepnica krije selo Vinica u općini Duvno (danas Tomislavgrad).

 

www.tomislavnews.com /Ivan Lozo/ Foto: K. Tadić/ Viničko groblje

Imotska Poljica, u lipnja 2017.

 

[1]Fazileta Hafizović, "Popis sela sandžaka Krka, Klis i Hercegovina, oslobođenih od Mletačke Republike 1701. godine", Zagreb - Sarajevo: Srpsko kulturno društvo Prosvjeta, Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu i Orijentalni institut u Sarajevu, 2016

[2]Po jednu od kula su držali begovi Kopčić, Nezir sin pok. Veli age, Hasan sin pok. hodže  Ahmeda, Hasan Dizdarević te Sahih Ohrapli sin alemdara (bajraktara) Ibrahima.

Autor Ivan Lozo o sebi: 

Rođen sam 1955. u imotskim Poljicima, a od malih nogu sam živio u Njemačkoj, gdje sam radni vijek proveo kao sudski tumač i pravni referent. Već desetljećima iz hobija intenzivno proučavam povijest Imotske krajine, ali i duvanjske - fokusiran na grad Rog - ne samo poradi toga što sam roški zet, već što je Roško Polje bilo jedino urbano mjesto duvanjskog kraja, a grad Rog i tamošnji benediktinski samostan administarativni i duhovni centar šireg duvanjskog kraja.

 Aktualno radeći na jednoj temi vezanoj za jednu od propalih imotskih župa nabasao sam u jednom do sada manje poznatom turskom defteru iz godine 1701. na jedan podatak vezan za selo Vinicu, pa ako vam se čini zanimljiv, objavite.

Danas je, osim u Kongori, upriličena proslava Svetkovine Presvetog Srca Isusova i u Rošnjačama na Zavelimu (Katunine) koju je predvodio dominikanac Jozo Čirko (Biber) uz koncelebraciju fra Josipa Gotovca

Svečano misno slavlje, po tradiciji, služilo se ispred kapele Presvetog Srca Isusova, a unatoč velikoj vrućini, okupilo se više od stotinu vjernika, uglavnom pristiglih iz Splita, Tomislavgrada...iz mjesta gdje su se iselili Rošnjačani. U Rošnjačama i okolnim selima stalno živi mali broj osoba, uglavnom starijih, ali je pohvalno da u različitim prigodama rado dođu u zavičaj.

FOTO GALERIJA

Zavjetna kapela Srcu Isusovu podignuta je na ovome mjestu davno, a obnovljena prije 15-tak godina.

www.tomislavnews.com/ Foto : Mare Jurčević

 

 

U okviru programa proslave Dana sv. Nikole Tavelića, 1. srpnja, u Tomislavgradu, Hajdučka družina Mijata Tomića proslavit će 20. obljetnicu svoga utemeljenja.

Nepoznata djevojka obišla je više prodavnica u visočkoj općini i platila dugovanja kupaca, koja iznose više hiljada maraka, ne rekavši ni riječi o tome ko je donatorica

Mašta radi svašta u ovo toplo vrijeme, a najviše ako su u blizini umjetnici iz ALU Široki Brijeg kao i konobari koji su uvijek spremni za napraviti dobru atmosferu.

Hrvatska pošta (HP) Mostar izdala je poštansku marku s likom Radoslava Dodiga, jednoga od najpoznatijih Hercegovaca.

Stranica 6 od 62

Gdje ste?

Vi ste na pravom mjestu, a pred vama je redizjanirani duvanjski portal, namijenjen, prije svih, onima rođenim na Duvanjskom polju ili porijeklom iz ovoga, prirodnim ljepotama i poviješću, bogatog kraja. 

Pratite nas.

 
Top