PRILOG proslavi obilježavanja 1100. obljetnice Hrvatskog kraljevstva: “Spomen crkva u Duvnu”

Opis projekta: S obzirom na to da je Družba „Braća Hrvatskoga Zmaja“ bila pokretač obilježavanja i proslavâ milenijske 1000. obljetnice Hrvatskoga Kraljevstva 1925. godine, a da je to obilježavanje započelo 8. srpnja 1924. godine u Tomislavgradu (tadašnjem Duvnu), kada su zmajevi iz Zagreba donijeli i postavili kamen temeljac za gradnju spomen-crkve (…spomen upravo na 1000. obljetnicu Hrvatskoga Kraljevstva), dok je sve projekte za gradnju crkve izradio i darovao naš zmajski brat arh. prof. Stjepan Podhorski, Zmaj Vinagorski, Družba „Braća Hrvatskoga Zmaja“ potiče sveukupnu hrvatsku javnost u Republici Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini, ali i u iseljeništvu diljem svijeta, da na taj isti datum, kao i prije 100 godina, 8. srpnja 2024. godine, svečano započne obilježavanje 1100. obljetnice Hrvatskoga Kraljevstva.

Dva izvatka iz publikacije „Hrvatski zmaj – Glasilo DBHZ“, broj 1-3, god. 1925.:

Tisućgodišnjica hrvatskog kraljevstva i Braća hrvatskog Zmaja

Ravno prije devetnaest godina (napomena MG: 1906. godine) zamislila su Braća hrvatskog Zmaja, da hrvatski narod dostojnim načinom proslavi tisućgodišnjicu krunisanja prvoga hrvatskog kralja Tomislava. Već onda iznesen je po bratu zm. Brloškom, vel. meštru Emiliju Laszowskome i njegovom zamjeniku zm. Klokočkom, dru. Velimiru Deželiću st. prijedlog, da se o 1000-god. hrvat, kraljevstva priredi velika hrvat, historijska izložba iz svih hrvatskih krajeva, a uz nju etnografska, gospodarska i obrtna, u kojoj bi se ogledala produktivna snaga hrvatskoga naroda. Uz te izložbe imala bi se od proljeća do jeseni redati kojekakve proslave, svečanosti, sletovi, pjevačke i ine utakmice, te svečane proslave u hrvatskom zemaljskom kazalištu. Vrhunac toga imala je biti historijska povorka u historijskim kostimima i najvažnijim slikama iz hrvatske prošlosti.

O toj zmajskoj ideji doniješe simpatične vijesti i neke naše novine, kao „Hrvatska“ pak mitrovački „Hrvatski Branik“, koji je predložio i slavlje na Duvanjskom polju. Ovaj prijedlog doniješe i same „Narodne Novine“. To je bila prva vijest u javnosti poznata, da se ideja proslave tisućgodišnjice prenese djelomice i na Duvanjsko polje.

Ovaj prijedlog rado su prihvatila Braća hrvatskog Zmaja, koja su simpatično pozdravila zamisao duvanjskog župnika O. Mije Čuića, da se na Duvnu sagradi dostojni hram Božji na spomen ovog rijetkog jubileja hrvatskog naroda. Pokroviteljstvo za gradnju te crkve primio je na sebe preuzvišeni g. zagrebački nadbiskup i metropolita katoličke crkve u Hrvatskoj, dr. Ante Bauer. Ovaj je zaključak Braće hrvatskog Zmaja dosele jedini realiziran, jerbo se ta spomen crkva, za koju je nacrte izradio arhitekt Zmaj Vinagorski, prof. Stjepan Podhorski, zaista i gradi. Uz patriotsku požrtvovnost hrvatskoga naroda biti će jamačno godine 1926. i dovršena.

Početak 1000 godišnjeg slavlja započeo je zapravo na 8. srpnja 1924. na Duvanjskom polju, kada je u prisuću tisuća hrvatskog naroda iz Bosne, Hercegovine i Dalmacije svečanim načinom položen temeljni kamen za duvanjsku baziliku. Toj svečanosti prisustvovalo je izaslanstvo „Braće hrvatskog Zmaja“, koja su položila temeljni kamen svoje družbe, općine si. i kr. glavnog grada Zagreba i turopoljske plemenite općine.

Nesredjene političke prilike u nas, zaustavile su idealni rad Braće hrvatskog Zmaja u pogledu hrvatskog milenija. Malo tko znade, koliko je Zmajska družba imala neprilika i koliko joj se podmitalo zapreka i bacalo klipova glede same duvanjske bazilike. Kada bude za to zgodno vrijeme, izaći će i to na vidjelo. Samo čvrstoj nakani i energičnoj nepopustljivosti Zmajskog odbora ima se zahvaliti, da je u pogledu duvanjske stvari i tako daleko dotjerano.

Na Duvanjsko polje!

Putne uspomene

Izvadak iz predavanja u B. H. Z. brata Zmaja Svetohelenskoga

Na 4. srpnja 1924. zaputilo se na Duvanjsko polje odaslanstvo „Braće hrvatskog Zmaja“, u kojem su bili arhitekt prof. Stjepan Podhorski, osnivač duvanjske bazilike, Zvonimir Štauduar, Dragutin Mlinarić i Milutin Mayer, ovaj posljednji kao opunomoćeni zamjenik brata velikoga meštra E. pl. Laszowskoga i župana turopoljske plemićke općine, da ondje polože temeljno kamenje „B. H. Z.“, turopoljske plemićke općine i slob. i kr. glavnog grada Zagreba, za baziliku, koja se gradi na Duvanjskom polju u spomen tisućgodišnjice krunisanja prvog hrvatskog kralja Tomislava. – Spomenuta braća putovala su automobilom, koga je besplatno ustupio brat Štauduar. Drugim automobilom, koji se zaputio na Duvno dva dana kasnije, putovala su braća S. Strzalkovski, J. Broz, S. Baugut i I. Jakovina.

…

Na Duvanjsko polje stigli smo oko 9 sati u večer. Doček veličanstven, upravo kraljevski. Banderij od nekih 105 konjanika i nekih 30 kola i kočija. Stotine naroda pod nebrojenim hrvatskim barjacima, a po okolnim planinama narodni krijesovi. Hrvatski narod bilo katoličke bilo muslimanske vjere oduševljeno nas je pozdravljao, dok je hrvatsko pjevačko društvo „Tomislav“ pjevalo Šenoinu „Pozdrav Zagreb gradu“. Prizor, koji se ne može nikada zaboraviti u životu, A kada smo došli pred „Hrvatski dom“, koji je sagrađen požrtvovnim prinosima katoličkih i muslimanskih Hrvata, uručiše nam hrvatske djevojčice krasne kite cvijeća uz riječi: „Primite ovo cvijeće za spomen Ubrano je s poljana, na kojima prije tisuć ljeta hrvatski narod okruni svoga velikog sina i junaka svojim prvim kraljem. Ponesite ga u naš hrvatski Zagreb i recite mu, da ovdje žive Hrvati, koji jednako osjećaju kao i vi gore! , . .“

Na Duvanjskom polju proveli smo puna tri dana, razgledajuć njegovu lijepu okolicu i stare povijesne uspomene, o kojima ću potanje progovoriti u budućim brojevima ovoga lista.

8. srpnja bijaše svečana posveta temeljnog kamenja za duvanjsku baziliku, koju je osnovao u stilu starih hrvatskih bazilika naš brat, crkveni arhitekt profesor Stjepan Podhorski. Posvetu je obavio stari simpatični mostarski biskup g. o. Alojzije Mišić uz pomoć banjalučkog biskupa g. o. Joze Garića i nebrojenog svećenstva iz Bosne, Hercegovine i Dalmacije.