TG Zanimljivosti

9. PRIGODNICA: ZAŠTO neke osobe, kad uđu u politiku, u javnim nastupima, počnu krivo izgovarati, naglašavati riječi?!

Jurprom

___________________

Jurprom

___________________

HDZ

Ne znamo koju školu govorništva prođu naši političari pa čim stanu za mikrofon pogrešno naglašavaju riječi? Čast iznimkama, ali oni nisu tako često u prigodi držati mikrofon.
Međutim, ovi predsjednici/predsjednice stranaka, skupština na svim razinama, što su dulje u politici ( a ima ih da su i po dva tri desetljeća!) to nepravilnije govore, odnosno pogrešno naglašavaju riječi, a često koriste i strane riječi bez ikakvog razloga?! Vjerojatno da ih, slušatelji, običan puk slabije razumije, jer često nemaju ništa pametno reći pa “zamotaju” u tuđice! (Bože moj je i pametan, ništa mu se ne može razumjeti!” Ali, ovaj put nećemo o sadržaju govora naših političara i drugih javnih govornika, niti o govoru tijela koje ih odaje kad “petljaju”, niti o nadmenosti, to ćemo, svaku osobinu posebno, ostaviti za širu analizu.

Dok nisu za mikrofonom, naši političari i političarke i općenito oni koji javno nastupaju u ime naroda, koliko toliko pravilno govore, a čim progovore kao političari za mikrofonom, za govornicom, u javnom obraćanju, naglasak je obvezno na zadnjem slogu, primjera radi: politika, općina, županija, država (pravilno naglašeno),

ali političari to izgovaraju: politi-ka, opći-na, župani-ja, drža-va (nepravilno naglašeno).
Dakle, naglašavaju, afektirajući zadnji slog u bilo kojoj riječi, neznano zašto, ako je pravilo o naglašavanju jasno? Ili da pojačaju dojam izgovorenog, da slušatelje probude ili su, naprosto, išli u pogrešnu školu govorništva?
Bit će da je mikrofona?!
Ali, ako je ipak do govornika, preporučujemo ponoviti Pravila naglašavanja u hrvatskome standardnom jeziku
1. U naglašenoj je riječi samo 1 naglasak.

2. Zadnji slog dvosložne ili višesložne riječi ne može imati naglasak (osim ako se radi o posuđenici, npr. cafè, bistró, bidé, lavabó… Uglavnom se radi o posuđenicama iz francuskog jezika).

3. Na prvom slogu dvosložne ili višesložne riječi može biti bilo koji od četiri naglaska.

4. Naglašena jednosložna riječ može imati samo silazni naglasak.

5. Unutarnji slog višesložne riječi može imati samo uzlazni naglasak.
Preporuka  našim političarima i inim javnim govornicima – izgovarajte pravilno, slušaju vas i djeca, učenici!

Neka preslušaju svoj (iz)govor u javim medijima, na javnim nastupima, pa će i sami zaključiti u čemu griješe, neka ne afektiraju, neka se ne pretvaraju, neka ne sile jezik izgovarati drukčije od normalnog, standardnog govora. Ako to sami ne mogu ispraviti, a vjerojatno im je netko rekao kako je tako dobro i lijepo čuti, neka pod hitno promijene učitelja i vrate se izvoru!

www.tomislavnews.com/P.