U aktivnosti ćemo uključiti i Bosnu i Hercegovinu, jer je krunidba kralja Tomislava bila na Duvanjskom polju, koje će biti okosnica proslave – rekao je splitsko-dalmatinski župan Blaženko Boban.
Obilježavanje velike 1100. obljetnice Hrvatskog Kraljevstva, u spomen na krunidbu kralja Tomislava, koja se, prema predaji, dogodila 925. godine na Duvanjskom polju, započet će 16. veljače 2025. godine u Splitu, a tijekom cijele godine Splitsko-dalmatinska županija tim će povodom organizirati čak 15 događanja.
– Hrvatski sabor u ožujku prošle godine proglasio je 2025. godinom 1100. obljetnice Hrvatskog Kraljevstva, a Splitsko-dalmatinska županija s 15 programa bit će partner Saboru u obilježavanju 1100. godišnjice krunidbe kralja Tomislava. U aktivnosti ćemo uključiti i Bosnu i Hercegovinu, jer je krunidba kralja Tomislava bila na Duvanjskom polju, koje će biti okosnica proslave. Obilježavanjem 1100. obljetnice hrvatskog kraljevstva nastojimo afirmirati hrvatski identitet i pripadnost Hrvata kršćanskom civilizacijskom krugu – rekao je splitsko-dalmatinski župan Blaženko Boban koji je 2023. godine gradu Tomislavgradu simbolično darovao krunu.
– I bosansko-hercegovački partneri imat će svoj program, većim dijelom crkveni, s obzirom na to da je velika obljetnica Hrvatskog Kraljevstva usko vezana s crkvenim saborima od kojih su dva bila u Splitu, a na jednom je navodno bio i Tomislav – pojašnjava Ivan Baćak iz Splitsko-dalmatinske županije, dodajući kako će se tijekom cijele godine održavati izložbe, simpoziji i scenske izvedbe kojima će biti oživljeno sjećanje na jedanaestoricu hrvatskih kraljeva i 1100. obljetnicu Hrvatskog Kraljevstva.
Program obilježavanja započet će 16. veljače u Hrvatskom narodnom kazalištu u Splitu izvedbom jednog od najvažnijih djela hrvatske zborske glazbe, “Hrvatske mise” Borisa Papandopula. Pred splitskom publikom nastupit će akademski zbor “Ivan Goran Kovačić” pod ravnanjem maestra Ivana Šćepanovića.
– Cjelogodišnji program, s velikim brojem programskih sastavnica, na kulturno i umjetnički sveobuhvatan način tematizira ovu obljetnicu. Naglasak je na višeslojnom karakteru događaja: državnom, kulturnom, povijesnom, znanstvenom i umjetničkom, a u njemu sudjeluje velik broj organizacija. Interdisciplinarnost i multidisciplinarnost programa utemeljeni su na sinergiji književnog izričaja, vizualne umjetnosti i izložbi, izvedbene i glazbene umjetnosti i znanstvenih skupova – doznajemo od Željka Primorca, pročelnika Upravnog odjela za kulturu, sport i tehničku kulturu Županije splitsko-dalmatinske.
Prava glazbena poslastica bit će oratorij “Krunidba kralja Tomislava” u zajedničkoj izvedbi hrvatskih narodnih kazališta iz Zagreba, Splita i Mostara, kojim će biti otvoreno Splitsko ljeto 2025. godine. Riječ je o djelu književnika Mire Gavrana kao libretista i skladatelja Darka Domitrovića.
– S nestrpljenjem očekujemo djelo nastalo u sinergiji HNK Zagreb, HNK Mostar i HNK Split, a pod pokroviteljstvom Hrvatskog sabora. Djelo je to jednog od najvećih živućih hrvatskih književnika Mire Gavrana, kao libretista, i jednog od najcjenjenijih suvremenih hrvatskih glazbenika, Darka Domitrovića, kao skladatelja. Događaj je to koji će ostaviti trag u umjetničkom i kulturnom smislu i svijesti – tvrdi Željko Primorac.
Foto: Večernji list
Naslovnica Večernjakova specijala Kralj Tomislav izdanog u iščekivanju istoimenog Večernjakova filma
Ljubitelji glazbe u svibnju će na splitskom Peristilu imati prigodu poslušati Zagrebačku filharmoniju i komorni zbor “Ivan Filipović” koji će izvesti Mozartovu “Krunidbenu misu”. Među važnijim događajima je i međunarodni znanstveni skup “Počeci kraljevstva. Splitski crkveni sabori, Tomislav i njegovo doba o 1100. obljetnici” koji će se održati u listopadu u Splitu. Bavit će se prije svega ličnošću kralja Tomislava te će nastojati popularizirati hrvatsku povijest, osobito među mlađim naraštajima. Organizatori su Hrvatsko katoličko sveučilište, Filozofski fakultet Split, Katolički bogoslovni fakultet Split, Splitsko-makarska nadbiskupija i Književni krug Split.
Izlošci iz Muzeja grada Šibenika koji je utemeljen 1925., na tisućitu obljetnicu Hrvatskog Kraljevstva
U obilježavanje obljetnice uključila se i Matica hrvatska, kao stožerna kulturna institucija, organizator trećeg Festivala zavičajne književnosti. Književni natječaj “Hrvatski narodni vladari nekada i danas” bit će raspisan za koji dan, na Dan međunarodnog priznanja Republike Hrvatske 15. siječnja, i trajat će do 30. svibnja, Dana hrvatske državnosti. Ujedno, splitski će ogranak Matice hrvatske u prosincu ove godine objaviti tematski broj časopisa “Hrvatska obzorja” posvećen hrvatskim vladarima te će pozvati hrvatske povjesničare i publiciste da u njemu objave svoje radove.
Što se književnog dijela programa tiče, planirano je i tiskanje stripa o Kralju Tomislavu. – Cilj ovoga stripa iz pera uigranoga dvojca Milka Peke i Vladimira Davidenka, kao i prethodnog o sv. Jeronimu, jest oživotvoriti i osuvremeniti baštinu naše županije, države i naroda – pojašnjava Željko Primorac. Strip na 70 stranica u formatu A4, koji će pratiti Tomislavov život, vrijeme i bitke bit će tiskan i predstavljen u listopadu 2025.
U program se uključila i Hrvatska matica iseljenika koja s Udrugom za očuvanje i promicanje tradicijske kulture u BiH “Stećak” organizira izložbu “Suvremena interpretacija povijesti – predaja o krunidbi kralja Tomislava na Duvanjskom polju” na kojoj će biti predstavljeni povijesni artefakti iz 9., 10. i 11. stoljeća, zapadne i istočne kraljevske insignije te njihov odnos prema hrvatskim kraljevskim insignijama, a posjetitelji će moći pogledati virtualnu animaciju krunidbe kralja Tomislava. Bit će izložene i umjetničke slike nastale u okviru trogodišnje kolonije pod nazivom “Zemlja kralja Tomislava”. Muzej hrvatskih arheoloških spomenika u Splitu u povodu obljetnice planira na arheološkom lokalitetu Podgradina kod Livna obaviti prostorno snimanje i probno sondiranje. Lokalitet je poznat po manjem broju arheoloških nalaza, a posebno po pečatu (bulla) bizantskih careva iz vremena kralja Tomislava.
– Današnje interpretacije vezane za lokalitet uglavnom su temeljene na površinskim i slučajnim nalazima. Cilj projekta, planiranog za prosinac ove godine, jest obaviti dubinsko istraživanje kako bi se definirao stvarni opseg važnosti lokaliteta u radnom srednjovjekovlju – pojašnjavaju u Splitsko-dalmatinskoj županiji.
Umjetnička akademija Sveučilišta u Splitu i Udruga hrvatskih povijesnih gradova organiziraju događaj pod nazivom “1100. obljetnica Hrvatskoga Kraljevstva”. U šest aktivnosti projekt će obuhvatiti radionice i inicijative za mlade u pet povijesno važnih gradova u tri dalmatinske županije: Kninu, Ninu, Biogradu na moru, Solinu i Klisu. Riječ je o nekadašnjim kraljevskim središtima. Projekt, planiran za studeni ove godine, oživjet će povijesnu baštinu, ali i pridonijeti suvremenoj promociji povijesnih vrijednosti u interakciji putem likovnih radionica, filma, edukacije i trajnih umjetničkih instalacija koje ostaju u vlasništvu gradova. Arheološki muzej u Splitu u listopadu planira izložbu “Hrvatska crkva i splitski sabor 925.”.
– Ranohrvatska povijest neodvojiva je od crkvene povijesti tog razdoblja. Tri su dijela izložbe: razdoblje prije crkvenih sabora, održavanje sabora te posljedice i implementacija saborskih odluka. Cilj izložbe je predstaviti arheološku građu koja svjedoči o povezanosti između crkvenih prilika i povijesnoga i kulturnog identiteta hrvatskih vladara i naroda u razdoblju hrvatskog srednjovjekovlja – ističe Primorac.
Likovna udruga Emanuel Vidović organizira izložbu “Hrvatski kraljevi očima umjetnika”. Bit će obrađeno 11 hrvatskih kraljeva, a izložba će biti postavljena na tri lokacije u Splitu: tijekom ožujka u crkvici Sv. Luke u Varošu, u lipnju u Gradskoj knjižnici Marka Marulića i u rujnu u foajeu HNK Split. Arheološki muzej u Splitu organizirat će i prezentaciju arheološkog nalazišta mauzoleja hrvatskih kraljeva na Gospinu otoku u Solinu. Riječ je o mitskom mjestu hrvatske kraljevske povijesti koje sadrži sve temeljne elemente državnosti u ranom srednjovjekovlju, ali i nedovoljno istraženom lokalitetu, unatoč iznimnoj važnost za našu povijest. U splitskoj Sveučilišnoj galeriji održat će se izložba Prozori u svijet umjetnosti: “Hrvatski narodni vladari”.
Povijesna postrojba Kliški uskoci predstavit će rekonstrukciju krune hrvatskog vladara i komemorativnu medalju. Kliški uskoci služili su se širokom i povijesno utemeljenom građom iz područja likovne umjetnosti, pečatoslovlja i historiografije kako bi rekonstruirali izgled krune ranoga hrvatskog kraljevstva. Rekonstrukcija će uključivati i popratne kraljevske i viteške insignije.
U Splitsko-dalmatinskoj županiji naglašavaju kako komemorativna medalja nastaje iz želje da iza ovog jubileja ostanu opipljivi umjetnički tragovi, jednako kao što je i 1925. nastao veliki broj umjetničkih djela, posebno manjeg formata, koji su memorabilije na veliki tisućiti jubilej. Medalja će biti izrađena u ograničenoj seriji, čime će njezina vrijednost biti još veća. Nekoliko programa, postavljanje ploče u splitskoj katedrali te predavanje i koncerte priprema Družba “Braća hrvatskoga zmaja”. Treba naglasiti kako je Družba “Braća Hrvatskoga Zmaja”, uz Maticu hrvatsku, zaslužna za proglašavanje 2025. godinom obilježavanja 1100. obljetnice Hrvatskoga Kraljevstva. Upravo zahvaljujući Družbi “Braća hrvatskog zmaja”, jednoj od rijetkih hrvatskih kulturnih udruga koja je bila aktivna prije stotinu godina, daleke 1925. godine, pripremljen je program i u povodu 1000. obljetnice hrvatskog kraljevstva i Tomislavova krunjenja.
– Doprinos programa Družbe “Braća Hrvatskoga Zmaja” svjedočanstvo je i povijesnog i kulturnog pamćenja i kontinuiteta našeg naroda – naglašavaju iz Splitsko-dalmatinske županije. U svibnju će se u organizaciji “Braće hrvatskog zmaja” tijekom dva dana u Splitu održavati koncerti. Ansambl Ars Sacra izvest će rekvijem Gabriela Fauréa za sve koji su dali život za Domovinu unatrag 1100 godina. Dan poslije bit će izveden koncert na kojemu će biti zastupljene skladbe iz nepravedno zapostavljene hrvatske glazbene baštine. Uslijedit će predavanje i predstavljanje drugog dopunjenog i proširenog izdanja monografije “Kralj Tomislav kroz tisuću godina” dr. sc. Marija Jareba i naposljetku otkrivanje spomen-ploče na katedrali sv. Dujma, piše: Večernji list.
“Braća hrvatskog zmaja” na nacionalnoj su razini pripremila pregršt događanja. Vjerojatno jedan od najvećih i najvažnijih projekata Družbe bit će podizanje spomenika “Dolazak Hrvata na Jadran” Aleksandra Bašića, čime će se, kako ističu, na dostojan način u ovoj jubilejskoj prigodi obilježiti opstojnost Hrvata na današnjem povijesnom prostoru, jedinstvo kontinentalne i jadranske Hrvatske te naša pripadnost Jadranskome moru. Ideju za ovaj spomenik dao je član Družbe prof. dr. sc. Vladimir Lončarević, Zmaj od Svetog Mihaela. Spomenik u obliku kamene mogile s kipovima i reljefima koji prikazuju dolazak Hrvata na Jadransko more, prema motivima istoimene slike Otona Ivekovića, Zmaja Repečkog, bit će postavljen na frekventno mjesto na autocesti A1, tako da bude dostupan brojnim posjetiteljima. Kako je najavljeno, smjestit će ga na odmorištu Krka, između Skradina i Šibenika.
– To će biti jedan od najatraktivnijih spomenika takvog tipa, a zbog svojih će dimenzija biti jako dobro vidljiv. Figure će biti izvedene u bronci, a sama mogila bit će kamena s upuštenom pločom s tekstom koji opisuje povod izgradnje s naglaskom na 1100. godišnjicu Hrvatskoga Kraljevstva… Uvjereni smo da će ovim projektom Družba “Braća Hrvatskoga Zmaja” ostaviti trajan spomenik našoj povijesti i opstojnosti na ovome tlu – ističu u Družbi “Braća hrvatskog zmaja” koja je, isto tako, dala prijedlog da se autocesta A1 od Zagreba do Dubrovnika nazove “Autocesta Kralj Tomislav”. Autocesta A1 trenutačno nema službeni naziv, iako se udomaćio neslužbeni naziv “Dalmatina”, što drže oni, nema ni jezično ni sadržajno uporište jer ne povezuje samo Dalmaciju.
Planiraju i izradu prigodnog znaka, odnosno značke, u prigodi 1100. obljetnice Hrvatskoga Kraljevstva i 120. obljetnice utemeljenja Družbe koja postoji od 1905. godine, izradu prigodnih zlatnika i srebrnjaka te tiskanje poštanske marke. Među mnoštvom događaja ističe se nekoliko glazbeno-scenskih djela. Pravi spektakl priprema HNK Zagreb u suradnji s HNK Mostar izvesti na Duvanjskom polju, a Matej Meštrović priprema operu “Kralj Tomislav”. Moramo spomenuti i Ministarstvo kulture i medija koje koordinira pripremu središnje izložbe koja će se na jesen otvoriti u Galeriji Klovićevi dvori u Zagrebu, a kojom će se javnosti predstaviti svi bitni elementi hrvatske državnosti u razdoblju od prvih hrvatskih vladara do 1918. godine. Izložbu je potaknuo Hrvatski državni arhiv uz sudjelovanje Hrvatskog povijesnog muzeja, Muzeja hrvatskih arheoloških spomenika u Splitu, Arheološkog muzeja u Splitu, NSK, Hrvatskog instituta za povijest, Instituta Ivo Pilar, Filozofskog fakulteta u Zadru, Filozofskog fakulteta u Zagrebu, Leksikografskog zavoda “Miroslav Krleža”, HAZU te ostalih istaknutih kulturnih i znanstvenih institucija u Hrvatskoj.
Obilježavanju velike, povijesne obljetnice pridružio se i Večernji list u čijoj je produkciji snimljen dokumentarno-igrani film o kralju Tomislavu, a sve uz pomoć detaljnih opisa našeg pisca i povjesničara Vjekoslava Klaića, koji je Tomislavovu krunidbu opisao u zbirci knjiga “Povijest Hrvata”, koju nazivaju najkompletnijom i najpreciznijom zbirkom o povijesti hrvatskog naroda od doseljenja na današnje prostore do 19. stoljeća.
Redatelj i scenarist prvog filma snimljenog o velikom kralju Tomislavu je Dražen Klarić, glavni urednik Večernjeg lista. Kralja Tomislava je utjelovio ga je Robert Bubalo, urednik Večernjakove Nedjelje, benediktinskog svećenika glumi bivši direktor Večernjeg lista Renato Ivanuš, Grgura Ninskog art direktor Zoran Birman, a kneza Zahariju urednik vanjske politike Antonio Mandir. Ostale su uloge također podijeljene među novinarima, urednicima, zaposlenicima i prijateljima Večernjeg lista. Narator je glumac Dragan Despot, a o kralju Tomislavu pred kamerom govore najeminentniji domaći i strani stručnjaci: Ante Nazor, Hana Breko Kustura, Hrvoje Gračanin, Ivan Majnarić, Jonathan Shepard, Josip Bratulić, Josip Dukić, Ludwig Steindorff, Mario Jareb, Mario Šlaus i Neven Budak. Film je pripreman dvije godine, traje 65 minuta, u njemu sudjeluje više od 500 statista, a kako bi što vjernije dočarao kralja Tomislasva, njegov život i vrijeme, sniman je na autentičnim lokacijama. Za potrebe snimanja napravljen je kraljevski dvor kao i srednjovjekovno selo koje je na kraju gorjelo, kao i mnoga u to doba u koje su upadali Mađari.
– Film je završen. Baš na Tri kralja Matej Meštrović je isporučio glazbu i trenutno je u Los Angelesu na koloru slike. Bit će spreman za emitiranje krajem veljače, kada planiramo premijeru u Zagrebu, a nakon toga, plan je da ide u kino distribuciju – najavljuje Dražen Klarić. Ususret dokumentarno-igranom filmu, Večernji list je objavio magazin na 180 stranica “Kralj Tomislav”. Interes koji je pobudio svjedoči da prvi hrvatski kralj, istraživanje povijesnih činjenica, kao i mitova i legendi koje ga prate stoljećima, zaslužuje godinu koja mu je posvećena, piše Večernji list.
www.tomislavnews.com
