TG Vijesti

(FOTO) RAZGOVOR S POVODOM: FRA ANTE PRANJIĆ, UTEMELJITELJ I RAVNATELJ FRANJEVAČKOG MUZEJA U TOMISLAVGRADU

628Pregleda

Prošloga tjedna Franjevački muzej „Fra Jozo Križić“ Tomislavgrad dobio je u Solinu (RH), u okviru 23. INTERSTAS – Međunarodne smotre turizma, filma i krajobraza, nagradu  ZLATNI INTERSTAS 2016.

 

Bio je to neposredan povod za razgovor s fra Antom Pranjićem, utemeljiteljem i ravnateljem Franjevačkog muzeja u Tomislavgradu.

Fra Ante, čestitamo na nagradi! Pojasnite za naše čitatelje o kakvoj je nagradi riječ?

Hvala Vam i srdačne pozdrave svim našim čitateljima. Od 1994. god. postoji Međunarodna smotra turizma sa stručnim međunarodnim ocjenjivačkim odborom. Ove godine je dodijelio Zlatni Interstas našem Franjevačkom muzeju „Fra Jozo Križić“ za „Izuzetan doprinos razvoju kulturnog turizma“. Hvala im!

Tko je predložio Muzej za nagradu Zlatni INTERSTAS 2016. i s kakvim obrazloženjem?

Prepoznali su naš lijepi muzej i galeriju bez posebnih prijavljivanja. Mislim da je to dovelo  više televizijskih priloga u B i H, Hrvatskoj i Sloveniji, kao i naš muzejski vodič na tri jezika, i brojni posjetitelji iz domovine i inozemstva.

Muzej je svečano otvoren prije tri i pol godine (točnije 5.srpnja.2013.), a ideja o muzeju pri Franjevačkom samostanu u Tomislavgradu stara je više od tri desetljeća. Kada ste stigli na službu u Tomislavgrad što ste zatekli ostvareno od te ideje?

Našao sam veliki broj predmeta na vješalicama, sanducima, u vrećicama i na stolovima. Na gornjem katu zgrade bili su zidovi s golim betonskim elementima, a na podu nije bilo ni poravnanja (estrih). U isto vrijeme trebalo je otkopavati brdo da samostan može disati, praviti prometnicu kroz ogradu i asfaltirati, jer se prašina dizala po nekoliko metara, staro krilo samostana je bilo potpuno oronulo i u njemu se nije stanovalo. Ograda do ulice zahrđala. Prostor ispred crkve neograđen i neuređen. Crkva je vapila za potpunom obnovom. Odmah mi je bilo jasno da moram biti strpljiv i ustrajan i da ću morati obići više država i mnoga vrata u inozemstvu prikupljajući novac za sve to.

 Možete li nam, ukratko, predstaviti današnji sadržaj Muzeja?

Stručni radnici iz Zemaljskog muzeja iz Sarajeva su odabrali i postavili 5 zbirki: arheološka, etnografska, etnološka, sakralna i afrička s dijelom numizmatike i filatelije. Naš prostor je premalen za sve ono što imamo u ostavi.

*************************************************************************************************

Galerija u samostanu!

Najprije smo otvorili stalni postav djela Virgilija Nevjestića u srpnju 2011. godine.

Prostor galerije je bio u samostanu i nije bilo zgodno kad bi dolazili posjetitelji jer su prolazili kroz samostanske hodnike do galerije.

 A i muzej se nalazio u drugoj zgradi. Bilo je logično naći načina kako  povezati prostor muzeja i galerije.

 U 2015. godini je  uređen prostor ispod muzeja i tu smo prenijeli Virgilijeva djela i postavili djela od još osma akademskih umjetnika iz duvanjskog kraja. Tako smo dobili Zavičajnu galeriju, koja je otvorena 29. 01.2016. godine.

Nije više samo galerija jednog, nego devet umjetnika.

***************************************************************************************************

 

Početkom ove godine (kraj siječnja) vrlo uspješno je organizirana Prva noć muzeja u Tomislavgradu, s dobro osmišljenim sadržajem i brojnim posjetiteljima. Hoćete li i ove godine organizirati Noć muzeja?

Ako Bog dade, hoćemo. Nadam se da će to biti s potpuno drugim sadržajem i novim stvarima.

U travnju je, a u okviru djelatnosti Muzeja, položen kamen temeljac za izgradnju lapidirija uz zgradu Muzeja, odnosno Franjevačkog samostana u Tomislavgradu. Što je do sada urađeno na lapidariju?

Najprije smo uredili prostor za lapidarij. Zatim je izliven temelj i prva betonska ploča. Očekujemo da se riješi naša molba za pomoć iz europskih fondova u zajednici više država.

Imate li na umu još neke veće projekte vezane za Muzej?

Možda Vi i ne primijetite da se pod imenom našega muzeja odvijaju arheološka istraživanja na raznim mjestima. Prije godinu dana zamolio nas je i gosp. Husein Smajić iz Vesele kod Bugojna da preuzmemo istraživanje srednjovjekovne bazilike na njegovu imanju. Uspješno je to obavio arh. Ljubo Oreš u suradnji s našim kustosom mr. arh.  Stipanom. Pronađene komade odjeće, plemićkog plašta sa zlatnim nitima su nosili u Zagreb očistiti i stručno zaštiti. Tako sad gosp. Smajić može svim posjetiteljima lijepo izložit i pokazati te nalaske uz kosti djece i odraslih koji su tu pokopanih.

Imate li podatak koliko je do sada bilo posjetitelja u Muzeju i ima li organiziranih posjeta?

Organizirane posjete se odvijaju u ljetno i jesensko vrijeme. Većina dolazi autobusima iz južne Hrvatske ili Srednje Bosne i Hercegovine. Ima i manjih skupina stranaca i naših inozemaca. U jednom danu obiđu Kupres, Ramu, Duvno i Livno. Split, Solin, Sinj, Imotski su nam danas tako blizu. Nastavnici dovode učenike ili pojedine skupine. Nismo bilježili broj posjetitelja.

Koliko je ljudi profesionalno angažirano u radu Muzeja, koliko je stalno zaposlenih?

U muzeju je redovno zaposlen kustos Stipan Dilber, a županija nam dodijeli ponekog pripravnika, kao što je prošle godine bio Ante Bagarić ili ove Martina Višić.

Je li Franjevačka knjižnica pri Muzeju i s kolikim knjižnim fondom raspolaže? Komu su dostupne knjige iz knjižnice?

Knjižnica je u sklopu s muzejom i galerijom. Dosad je kompjuterizirano oko 16.000 knjiga, a ima ih još toliko. Dobro to radi gosp. Ivan Protuđer. Od Hrvatske vlade smo dobili novčanu pomoć za čitaonicu. Čitaonicu bi trebalo osposobiti u 2017. godini. 

Kako se Franjevački muzej financira i imate li s time problema?

Nema nikoga  u ovoj državi koji nema financijskih problema. Ali naša općina i županija nastoje učiniti što mogu i novčano podmiriti ono najhitnije, za naše tekuće potrebe. Hvala im.

Kakva je suradnja s drugim muzejima u B i H, Hrvatskoj i šire?

Imamo dobru suradnju s muzejom u Livnu. Naš kustos mr. arh. Stipan je uspostavio dobre veze sa sveučilištima u Zadru, Mostaru, Zagrebu, Ljubljani. U tim vezama se odvijaju i znanstvena istraživanja bilo arheološka bilo speleološka.

A kakva je suradnja s vlasti u Tomislavgradu, Ministarstvima kulture u HBŽ, Federacije B i H, s Vladom Republike Hrvatske…?

FOTO -NA 23. INTERSTAS U SOLINI, UZ FRANJEVAČKI MUZEJ “FRA JOZO KRIŽIĆ” TOMISLAVGRAD, NAGRADE SU DODIJELJENE I IVANU VUKADINU I FRA GABRIJELU MIOČU

Odgovorni ljudi u općini su svjesni i vode računa o svojim obvezama. Vi znate da je Općinsko vijeće i suosnivač muzeja s našim samostanom. Tu je ured, a i dužnosnici u županiji nastoje učiniti što je u njihovim mogućnostima. Za vrijeme Milanovićeve vlade u Hrvatskoj nismo uspjeli dobiti ni kune.

Na kraju, kakvo je Vaše mišljenje o značenju Franjevačkog muzeja u Tomislavgradu?

Važan je to kulturni korak za cijeli duvanjski kraj. Duvno je stoljećima zaboravljano i zaobilaženo. Nadam se da je došao kraj i da se Duvno diže iz pepela. Sad svaki posjetitelj ima što vidjeti u našem Duvnu: bilo to u bazilici, muzeju ili galeriji. Tu su vrednote arhitektonske, umjetničke, muzejske  i galerijske. Polako i naši obični ljudi uočavaju te kulturne vrijednosti. Osjete  da je dio duše duvanjskog čovjeka u tom muzeju i galeriji. Srdačne pozdrave svima i uz naš franjevački pozdrav „Mir i dobro“!

FOTO GALERIJA

www.tomislavnews.com/ Ljuba Đikić