Izvjesnu iznimku u posljednjih pet godina čini Hercegbosanska županija čije su vlasti u najvećoj mjeri uspjele smanjiti svoj deficit zahvaljujući potezima tamošnjih vlasti
U posljednjih pet godina zaduženost federalnih županija je s oko 80 milijuna maraka porasla na 270 milijuna, s trendom novog zaduživanja
Ako se izuzme javna potrošnja u Crnoj Gori, Federacija BiH je definitivni rekorder po tome koliko se novca izdvaja za javnu upravu, brojnim socijalnim kategorijama i drugim proračunskim korisnicima, što je dovelo do neodržive situacije i zaduživanja koje je došlo do granice opasnosti da se uruši cijeli sustav.
Od 90 do 270 milijuna
U sklopu reforme FBiH i rada šesteročlanog stručnog povjerenstva koje je uspostavilo američko Veleposlanstvo, direktor Ekonomskog instituta Muamer Halilbašić sačinio je i ekonomsku analizu u kojoj su uz ostalo predstavljene kolike bi uštede Federacija BiH imala u slučaju da se broj županija smanji sa sadašnjih deset na sedam, odnosno pet. No, ova analiza nije sastavni dio preporuka koje su napravili stručnjaci, no upućuje na mogući smjer kretanja novih reformi. Naime, županije su postale najveći gubitaši, odnosno njihovo zaduženje je dosegnulo ozbiljne razmjere. I u ovome slučaju tri od četiri najzaduženije županije, ako se imaju na umu ukupni kriteriji BDP-a, imaju one s hrvatskom većinom. Ukupno dugovanje županija, prema podacima Ministarstva financija FBiH, povećan je sa 88,47 milijuna maraka u 2007. godini, na 273,05 milijuna KM u 2012. godini. Kreditna zaduženost županija, kao i odnos ukupnih kredita prema ostvarenim prihodima u 2011. godini ukazuje na stalni rast. U najnepovoljnijoj poziciji nalaze se županije s razmjerno malim brojem stanovnika – Posavska županija, Zapadnohercegovačka, Bosansko-podrinjska i Hercegbosanska županija. Slična situacija u pogledu zaduženosti je i u HNŽ-u.
Različite plaće
I pri tome su se u značajnoj mjeri izgubili kriteriji, budući da zaduženost ne bi smjela prelaziti 10 posto ukupno ostvarenih prihoda u protekloj godini. I dok županije same otplaćuju svoja dugovanja, zaduživanje Federacije BiH, naročito kod međunarodnih financijskih institucija, financiraju svi, i to na način da se prema zakonu o raspodjeli prihoda najprije podmiruju vanjski dug, a onda se bukvalno ide logikom koliko novca preostane za servisiranje potreba nižih razina vlasti. Izvjesnu iznimku u posljednjih pet godina čini Hercegbosanska županija čije su vlasti u najvećoj mjeri uspjele smanjiti svoj deficit zahvaljujući potezima tamošnjih vlasti. Analiza je pokazala i postojanje značajnih razlika u visini plaća službenika u javnoj upravi po županijama. “Ono što posebno zabrinjava su značajne razlike između županija u pogledu razina ostvarenog razvoja mjerenog razinom BDP-a po stanovniku. Ove razlike se povećavaju u posljednjih desetak godina”, navodi dr. Halilbašić. No, čak i unatoč tom pokazatelju još više zabrinjava činjenica kako su plaće u javnoj upravi daleko veće od onih u proizvodnji.
Večernji list