Izbor fakulteta ,odnosno zanimanja, velika je i važna odluka koja neće odrediti samo sljedećih 4-5 godina vašeg života već i vašu osobnu i profesionalnu budućnost.
Poslovi kojima ćete se baviti, osim što će utjecati na osjećaj zadovoljstva i osobne kompetentnosti, odredit će i vaš materijalni položaj, društveni ugled, izbor prijatelja i još mnogo toga.
Pod pritiskom važnosti ove odluke i straha od pogreške, mnogi je od vas odgađaju do zadnjeg trenutka ili se odlučuju za one fakultete na koje ide većina vaših prijatelja. Koliko je to sretno rješenje, znate i sami.
Umjesto toga, radije posvetite malo vremena sebi i koncentrirajte se na ono što će vam sigurno pomoći:
•upoznavanje svojih osobina
•upoznavanje poslova koje možete obavljati s određenim zanimanjem
•kako vas drugi vide
•profesionalna orijentacija
1. UPOZNAJTE SVOJE OSOBINE
Svatko od nas može biti uspješan u različitim zanimanjima, ali ipak ima područja koja nam najviše «leže», u kojima možemo dati najbolje od sebe, raditi ih s lakoćom i zadovoljstvom. Zato je potrebno dobro poznavati svoje sposobnosti, interese i vrijednosti.
1.1. SPOSOBNOSTI
Sposobnosti mogu biti:
•intelektualne (npr. verbalne, logičko-matematičke, prostorne)
•motoričke (npr. koordinacija pokreta, brzina reagiranja)
•senzorne (npr. vidna, slušna osjetljivost).
Na nekim fakultetima prijemni ispit uključuje provjeru određenih sposobnosti. Tako npr. Filozofski fakultet i Hrvatski studiji ispituju intelektualne sposobnosti, Pravo logičko zaključivanje, a Kineziološki i Stomatološki fakultet motoričke sposobnosti.
Razvijenost sposobnosti može se provjeriti testiranjem na profesionalnoj orijentaciji. Ne tako precizno, svoje «jake» strane možete ako se zapitate koje predmete u školi svladavate s lakoćom:
•jesu li to društveni predmeti koji zahtijevaju dobro pamćenje i rječitost ili bolje rješavate zadatke različitog tipa
•jeste li bolji u predmetima u kojima je važna preciznost i točnost ili u onima u kojima dolazi do izražaja vaš subjektivni sud
•možda se na satovima tjelesne i zdravstvene kulture svojom spretnošću i brzinom ističete pred drugima
•znate li dobro crtati i predočavati prostor
•pokazujete li smisao za ritam i kompoziciju
•razumijete li sebe, svoja unutrašnja stanja
•imate li strpljenja slušati druge ljude i pomagati im?
Popišite sposobnosti koje su vam dobro razvijene i rangirajte ih.
Odgovarajući na ova i slična pitanja, možete lakše odrediti koje su vam sposobnosti dobro razvijene, a time i sužavate izbor zanimanja.
1.2. INTERESI
Interesi nas usmjeravaju k područjima koja volimo raditi, u kojima uživamo i za koja ne trebamo poticaje iz okoline.
U kojim aktivnostima vi najradije provodite svoje slobodno vrijeme? Jesu li to:
•književnost i čitanje
•prirodne znanosti (fizika, kemija…)
•društvene znanosti (povijest, filozofija…)
•tehnički strojevi i uređaji
•literatura kojom upoznajete sebe i druge
•sport
•glazba
•aktivnosti u prirodi
Popišite svoje interese i rangirajte ih prema važnosti.
1.3. VRIJEDNOSTI
Vrijednosti su temeljni ciljevi koje pojedinac želi ostvariti u svom životu.
Promislite koliko vam je u budućem zanimanju važno:
•da posao bude dobro plaćen
•da možete utjecati na druge ljude
•da samostalno donosite odluke
•da radite u timu
•da posao bude pun uzbuđenja
•da je posao bez određenog radnog vremena
•da uključuje putovanja
•da je posvećen skrbi za druge ljude
•cijenjen na društvenoj ljestvici
Postavljajući ova i slična pitanja, iskristalizirat će vam se vrijednosti kojima težite. I njih rangirajte prema važnosti. Važno je pritom biti pošten prema sebi jer je možda nekima od vas neugodno priznati da npr. žele miran posao, s određenim radnim vremenom, iz straha da vas ne proglase dosadnima i sl. Imajte na mu da birate posao koji mora biti vama po mjeri, a ne drugima.Odredite pobliže nekoliko zanimanja u kojima su usklađene vaše sposobnosti, interesi i vrijednosti i detaljnije se raspitajte o poslovima koje možete obavljati s tim zanimanjem.
2. UPOZNAJTE POSLOVE KOJE MOŽETE RADITI S ODREĐENIM ZANIMANJEM
Raspitajte se što možete raditi nakon završetka određenog fakulteta i kakva je situacija sa zapošljavanjem. Informirajte se koji je posao najčešći s određenim fakultetom. Na primjer, može vas zanimati hrvatski jezik i književnost ili filozofija, ali nikako ne želite raditi u školi, a upravo je to najčešće radno mjesto s tim fakultetom.
Zamolite neke vaše poznanike da vam ispričaju o poslu kojim se bave. Pri tome pažnju obratite na činjenice, a ne na vrijednosne sudove (npr. netko može smatrati da mu je posao grozan (vrijednosni sud) jer uključuje česta putovanja (činjenica), a upravo to vas može privući.
Zamolite ih da vam dopuste 2-3 dana provesti uz njih na poslu.
Ako nemate poznanika koji vas mogu pobliže upoznati s određenim radnim mjestom, dođite u poduzeće gdje postoje takva radna mjesta i zamolite nekoga za razgovor. Mnogi će to rado napraviti.
U školskoj knjižnici posudite Vodič kroz zanimanja (urednik B. Šverko, Razbor, 1998.)
3. INFORMACIJE OD DRUGIH
Informacije koje dobijemo od ljudi koji nas poznaju mogu nam ponekad pomoći da se vidimo u drugom svjetlu i razmislimo o nekim zvanjima na koja nismo obraćali pažnju.
Popričajte s roditeljima, prijateljima, profesorima o tome kako vas oni vide, koje vaše potencijale su zapazili, za koja zanimanjima misle da imate smisla i da biste bili u njima uspješni.
4. PROFESIONALNA ORIJENTACIJA
Ako vam sve prethodno navedeno nije pomoglo u donošenju odluke o svom budućem zanimanju ili ako naprosto svoju odluku želite potvrditi, savjetujte se sa stručnjakom psihologom i dođite na profesionalnu orijentaciju.
www.savjetnica.com/TN
