Demografska stvarnost Hrvata u BiH, predstavljena je danas u Mostaru.
”Inovativnost nam danas treba više nego ikada da bi osmislili put, kako doći do jedne demografske strategije hrvatskog naroda”, rekao je Dragan Čović hrvatski član predsjedništva BiH na otvaranju konferencije ”Hrvati BiH – demografska stvarnost. Posebno je istaknuo da neće ni na bilo koji način isključiti poziciju sva tri naroda BiH. Demografska kretanja se ponavljaju ”Ovih dana smo našim prijateljima, Bošnjacima, Srbima i onima koji drugačije razmišljaju poslali vrlo jasnu poruku. Nečija politika bila je bazirana na mogućnosti ove zemlje na odlasku i poticaju odlaska nekog od naroda”, dodao je Čović, te naglasio kako se stanje hrvatskog naroda može samo cjelovito promatrati. ”Uvjeren sam da ćemo ovih dana imati slične rasprave u RH, zbog toga mi je drago da ćete nam vi s područja demografije pomoći i dati smjernice. Ja sam duboko uvjeren da ćemo danas čuti jedan djelić odgovora i da će nas usmjeriti u pravcu aspekta dinamike i pokazati nam što trebamo raditi”, rekao je Čović dodajući da će svi koji bolje prate demografska kretanja razumjet da se oni ciklično ponavljaju s više ili manje intenziteta u zadnjih stotinjak godina, kada je u pitanju hrvatski narod i čitavo naše okruženje, istočno i zapadno od BiH. Čović je naglasio kako se ti trendovi, koji su i na globalnoj razini, po ruralnim i gradskim sredinama pomjeraju u posljednjih sto godina.
”S te globalne slike vidjet ćemo također da se nerazvijena i srednje razvijena područja napuštaju. Jednostavno to su trendovi koje nećemo zaustaviti pukom željom i komentirajući brojke, demografija je danas osnova našeg obrazovanja, a i čitavog razvoja zajednice. Danas mi kažemo da smo jako nerazvijena sredina, koja ima ogroman broj neuposlenih, a vidjet ćete da gospodarstvenici, kada im treba stručnjak, da ga teško mogu pronaći u bilo kojem segmentu rada da bi pokrenuli svoje tržišno gospodarstvo”, kazao je Čović. Dodao je da nam inovativnost danas treba više neko ikada, da bi se osmislio put. Netko potiče odlazak ”Neću na bilo koji način isključiti poziciju sva tri naroda BiH. Popis stanovništva kojim se ovih dana bavimo iz nekih drugih potreba, i onaj koji će uslijediti 2021. vrlo jasno pokazuje trendove. Pogledajte samo da smo u razmaku od 1996. do 2013. godine nakon užasa rata, potpuno promijenili strukturu stanovništva. Ovih dana smo našim prijateljima, Bošnjacima, Srbima i onima koji drugačije razmišljali poslali vrlo jasnu poruku. Nečija politika bila je bazirana na mogućnosti ove zemlje na odlasku i poticaju odlaska nekog od naroda. Međutim sada se procjenjuje da nas nema ni tri milijuna. Stoga se postavlja pitanje kako stojimo danas, jesu li ostale proporcije koje smo imali na popisu stanovništva 2013. godine gdje Hrvata ima 15,4 posto. Nedavno sam na jednom okupljanju rekao da nas Hrvata na našu sreću ili nesreću ima 15,6 ili sedam posto. Isti su trendovi i kod druga dva naroda i mi zajedno moramo promišljati politike”, rekao je Ćović, konstatirajući da je neskladno iznio teme u svom izlaganju, no kaže kako i političari tako djeluju kada je u pitanju demografska politika.
Rektor Sveučilišta u Mostaru, Zoran Tomić, rekao je da je Sveučilište u Mostaru (SUM) samo jedan od strateških projekata koji doprinosi da se hrvatski ‘etnoglečer ne otopi’. SUM popravlja demografsku sliku ”Odlazak je odavno pretekao obnavljanje Hrvata u BiH. ‘Povijesna tektonika i ljuljanje erodirali su biološko stablo i odavno otapaju etnoglečer ovog naroda, prije 20 godina napisao je demograf Ante Markotić. I zaista svjedoci smo demografske stvarnosti Hrvata u BiH. Upravo je zbog toga danas i organitirana ova konferencija”, rekao je Tomić, ističući da se demografska stvarnost nadvila nad nama poput kakve sjene. ”Sjena je to koja prijeti i od koje su generacije prije nas zazirale, sjena je to koja je našu generaciju pristigla poput zle kobi. Demografska slika bi bila znatno lošija da ne postoji Sveučilište u Mostaru, da ne postoji jedino javno Sveučilište na hrvatskom jeziku u BiH. Zaista zastanimo malo i zamislimo kako bi izgledali Mostar, Hercegovina i Dalmacija bez desetine tisuća mladih obrazovanih ljudi koji su studirali u Mostaru i vratili se u svoje domove”, reko je Tomić. Istaknuo je da kada postoji vizija, ljudi su je spremni provesti. Ulaganje se vraća nakon 20 godina ”Sveučilište u Mostaru je samo jedan od strateških projekata koji doprinosi da se hrvatski etnoglečer ne otopi. Ozbiljnom narodu koji se našao na povijesnom raskrižju ne smije nedostajati cilj i smjer, stoga se nadam da je upravo ova generacija smogla snage uhvatiti se u koštac demografskom sjenom koja se nadvila nad svima nama”, rekao je Tomić, završavajući svoje izlaganje Markotićevim citatom, da nam se ono što ulažemo u ljude može vratiti tek nakon 15 do 20 godina, od začeća do učinkovitog prispijeća.
”Ljudi odlaze treba ih sačuvati”, poručio je Jakov Pehar predsjednik Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti BiH. Konstatirao je da akademska zajednica ne smije šutjeti i prespavati događaje. Radna grupa ”Što znači kad imamo sela prazna, bezvoljne ljude… Postavlja se pitanje kako se izvući iz ove situacije, pa dopustite da nabrojim – to su prije svega mjere i zadaci, socijalni, ekonomski, gospodarski, obrazovni i naravno zdravstveni. Pošto radim u poljoprivredi mogu vam reći da se tu otvara velik prostor”, kazao je Pehar, no kako kaže i tu se često ne znamo snaći, što se vidjelo u slučaju smilja, masline, lavande. ”Što se događa? Jutros čovjek u Ljubuškom preorava stotinu hektara kamenjara i uređuje ga, kad je završio došli iz općine i rekli plati zemlju. Nemojte ljudi! Treba mu dati pare i poticaj, kupiti sadnice da posadi, ovo upućujem županijama i ministru. Uradite ono što treba”, rekao je Pehar podvlačeći da nema dovoljno vremena, te da ga treba ga nadoknaditi. ”Ja mislim i uvjeren sam možemo nadoknaditi izgubljeno, ali moramo biti spremni na određena odricanja. Puno bi stvari morali odmaknuti, prvenstveno taj zabavljačko potrošački mentalitet odmaknite, jer njemu nema mjesta u ovakvoj situaciji. Komore, agencije, nevladine organizacije, svega toga mora biti manje. Mislim da bi trebalo raditi jedna čestit dokument”, rekao je Pehar, ističući da je potrebno formirati radnu grupu od ozbiljnih ljudi koji će proći sve županije i markirati ono što je bitno, kratkoročno i što može riješiti. Dok Zapad treba radnu snagu, odlazit ćemo Tomo Vukšić, vojni biskup u BiH, na današnjoj konferenciji je govorio o demografskoj prisutnosti katolika u BiH od 1996. godine do 2017. godine. ”Predstavljam podatke kojima crkva raspolaže, a radi se o podacima o katolicima u BiH, a podaci su utemeljeni na izvještajima iz naših župnih ureda gdje se svi podaci redovito bilježe. Ovaj proces ne može se promatrati odvojeno od vrlo sličnog procesa koja pogađa i druga dva naroda, odnosno druge dvije vjerske zajednice u BiH”, rekao je Vukšić i napomenuo na našem prostoru demografski procesi ovise i o potrebi zapadnih zemalja za uvozom ljudi i radne snage i svega onoga što njima nedostaje. ”Ne znam koliko je javnosti poznato, podaci pretendiraju da je 23 milijuna ljudi iz zemalja koje su nekad bile pod komunizmom otišlo na zapad. To su ogromni procesi gdje je snažan ovaj zapadni utjecaj, a ja ga nazivam snažnim usisivačem biološke mase koja tamo nedostaje. Dok je tako, teško ćemo se oduprijeti”, rekao je Vukšić.
www.tomislavnews.com/ Izvor: www.bljesak.info
