TKO TO OKREĆE KOTAČ VREMENA
Tko to okreće kotač vremena!?
Može li ga natrag vratiti bar malo?
Da joj kažem da je bila voljena,
da mi je i danas samo do nje stalo!
Čija to ruka navlači zastore?
Mogu li ih barem malo odškrinuti!?
Da vidim njene oči duboke ko more,
o kojima nikad nisam prest’o sniti!
Tko su to tvorci sudbine i sjete?
Jesu li znali koliko si mi draga?
Zar su morale doći devedesete
da te odvedu daleko bez traga?
Duvnjaci su se svuda po svijetu rasuli.
Kad za tebe pitam ramenima slegnu.
Kažu mi da za nju nikad nisu čuli,
i neke crne slutnje na srce mi legnu.
Ako je tko sretne, neka mi dojave!
Ja sam još uvijek na staroj adresi.
Razapet između snova i jave
živeći u nadi čudo da se desi.
Autor: Jakov Krišto
www.tomislavnews.com
