Posljednje nedjelje u listopadu, dakle, iduće nedjelje, pomičemo kazaljke na satu i prelazimo s ljetnog na zimsko računanje vremena.
Ljetno računanje vremena u 2018. završava 28. listopada u 03.00 sata, kad pomičemo kazaljke jedan sat unatrag.
U 03.00 sata ćemo vratiti kazaljke na 02.00 sata, odnosno počet će zimsko računanje vremena. Spavat ćemo sat vremena dulje, no oko 17 sati će već padati mrak.
………………………………………………………………………………………………
Povijest kalendara započinje prije otprilike nekoliko tisuća godina. Mnoge rane civilizacije u Starom vijeku imale su razvijen kalendar. Osnovni vremenski razmak u svih naroda bio je uvijek dan, tj. razdoblje jedne promjene svjetlosti (“dana” u užem smislu) i tame (noći)
Sat je jedan od najstarijih izuma. Izumljen je kako bi mjerio vremenske jedinice manje od dana, mjeseca i godine. Prije izuma sata ljudi su se ravnali po Suncu …
Nitko ne zna kad je točno izumljen prvi mehanički sat, no velika prekretnica nastupila je početkom 16. stoljeća, kad su konstruirani prvi prenosivi satovi.
……………………………………………………………………………………………………..
Dugo vremena nakon što je izumljen kalendar i sat Duvnjaci, a možda i oni što žive 200 km oko Duvanjskog polja, imali su svoj kalendar i sat, a koji ne bilježi wikipedia. Mnogi stariji žitelji i danas tako računaju vrijeme, iako svaka obitelj, da ne kažemo svaka osoba, ima sat i svima je dostupan kalendar.
DOBA DANA
Dan je podijeljen na dan(u užem smisli, kad se vidi) i noć (kad je mrak). Vrijeme se mjeri po suncu i po dnevnim događanjima, navikama, običajima:
– SVANUĆE je vrijeme prije osvita, dok se ništa ne vidi, za mraka
– OSVIT je prije zore, kad se nazire svjetlost
– ZORA je kad se istok zarumeni i sunce polako izlazi, početak jutra
-JUTRO kad sunce potpuno izađe, kad se razdani, a jutro je odjutrilo negdje do 11 sati, a vrijeme oko 11 sati naziva se i MISNO (vrijeme nedjeljne pučke mise) doba.
-RUČNO DOBA, vrijeme ručka, od 11 do 14 sati, od prilike.
-SUMRAK – SUTON-PREDVEČERJE – ĆINDIJA (ĆINDIJA?Nismo pronašli porijeklo riječi, moguće turcizam!)-Vrijeme kada sunce nagne zapadu, dan prelazi u noć, svjetlost u tamu.
Oni koji su stanovali blizu crkve mogli su se ravnati i po crkvenom zvonu koje je zvonilo u podne i u 6 sati uvečer – Zdravo Marija. Čobani su mjerili vrijeme po svojoj sjeni ili sjeni štapa.
GODIŠNJI KALENDAR
Vrijeme u godini računalo se, uglavnom, po katoličkim svetkovinama i blagdanima, čak i oni koji nisu bili katolici. Pa se nešto dogodilo, najčešće netko se rodio, vjenčao, umro, jer su to bili najvažniji događaji u životu puka.
PA SE NEŠTO DOGODILO LICEM (UPRAVO, TOČNO) :
-NA BADNJICU(dan uoči Božica, 24.prosinaca),
-NA BOŽIĆ (25. prosinca),
-NA STIPANJDAN( prvi dan iza Božića, 26. prosinaca)
-NA IVANJDAN (drugi dan iza Božića, 27. prosinca)
-NA MLADENCE (treći dan iza Božića, 28. prosinca)
-OKO BOŽIĆA (okvirno za sve ove dane)
-NA STARU GODINU (uoči Nove godine, 31.prosinca)
-NA VODOKRŠĆE-SVETA TRI KRALJA-BOGOJAVLJENJE (6. siječnja)
-NA KALANDORU (SVIJEĆNICU), 2.veljače
-NA ČISTU SRIDU,PEPELINICU (početak Korizme, pomični datum, 40 dana prije Uskrsa
– U KORIZMI (vrijeme od Korizme do Uskrsa, 40 dana)
-NA BLAGOVIST, 25. Ožujka
-NA VELIKI ČETVRTAK, PETAK, SUBOTU (BILA SUBOTA), Sveto trodnevlje pred Uskrs
– NA USKRS, također pomični blagdan, dakle nije svake godine na isti nadnevak
-NA USKRSNI PONEDILJAK, dan iza Uskrsa
-NA JURJEVU – JURJEVDAN, 23. travnja (kad se smatra da je prošla zima, da se blago izgoni na ispašu)
-NA SPASOVO-UZAŠAŠĆE, pomični blagdan, 40 dana poslije Uskrsa
-NA DUHOVE, 50 dana iza Uskrsa
-NA BRAŠAČEVO-TIJELOVO, četvrtak nakon Presvetog Trojstva, a Presveto Trojstvo je prve nedjelje nakon Duhova
-NA SRCE ISUSOVO, pomična svetkovina, u prvoj polovici lipnja
-NA SVETOG ANTU, 13, lipnja
-NA SVETOG IVU, LITNJI IVANJDAN, 24. lipnja
-NA PETROVDAN, 29. lipnja
-NA ILINDAN, 20. srpnja
-NA GOSPOJINU (VELIKU GOSPU), 15. kolovoza
-NA MALU GOSPU, 8. Rujna
-NA MIJOVLJDAN (svetkovina sv. Mihovila)
-NA SVETOG FRANU, 4.listopada
-NA SVISVETI, 1.studeni
-NA SVETOG NIKOLU, 6. prosinac
-NA PRVU NEDILJU DOŠAŠĆA, oko četiri tjedna prije Božića
Po ovom (uglavnom crkvenom) kalendaru se računalo vrijeme-doba, a mnoge starije osobe u ovom kraju i danas ovako računaju vrijeme, jer im nije bitno odrediti točan datum, nego je to vrijeme „oko“.
I dan danas možete čuti (ali sve rjeđe), kada se rodi dijete, da kažu kako je samo sebi ime donijelo, a to znači da je rođeno na datum jedne od nabrojanih svetkovina, te da će mu roditelji nadjenuti takvo ime! Tako je nekada bilo, pa neka ostane zabilježeno.
I NA KRAJU MALO ŠALE: Malo je onih rođeni prije 60-tak godina duvanjskom kraju, a da točno znaju u kojem su horoskopskom znaku rođeni! Djecu su majke rađale u kući, a išlo se matičaru prijavit rođenje djeteta kad bi bilo vremena, ili usput. Na pitanje matičara kada je dijete rođeno, obično bi odgovor bio “oko” jednog od navedenih svetkovina, pa je matičar određivao datum rođenja, onako, sublizu, haha.
I nije bilo pomjeranja sata, ali vi ne zabravite: dakle, 28. listopada, u 03.00 sata, pomičemo kazaljke jedan sat unatrag.
www.tomislavnews.com
