Crni i tmasti oblaci se nadvili nad namrgođenom planinom, a neka hladna i siva izmaglica se spustila na selo.
Božić je! Završila je jutarnja misa. Nastalo je ono uobičajno kaotično čestitanje. Teško se snaći u tom kolopletu ruku i nasumičnim poljupcima! Današnji modni izražaj muškaraca(u 95% njih) je crni kaput (uostalom, kao i svakog Božića!). I tako se oni poredaju na crkveni zidić kao vrane na dalekovodu, dok domaćice žure kućama obaviti posljednje pripreme prije nego ovi crnokaputaši krenu u svoje čestitarske pohode! Zatim slijedi drugi obredni ritual. Muškarci se lagano i šutke odvajaju u grupice koje sežu još iz davnih vremena dok smo živjeli u plemenskim zajednicama. Danas, i samo danas, neka je nevidljiva ruka povukla isto tako nevidljivu granicu koje se itekako moramo pridržavati prilikom čestitanja. Ne bi bilo lijepo upasti u tuđi teritorij kojeg je možda obilježio nekakav jači i dominantniji mužjak. I čestitari kreću…razmilili se selom po čvrsto utvrđenoj hijerarhiji.
Možda niste znali?! Ali prema najnovijim istraživanjima dokazno je da je temperatura u kućama prilikom čestitanja za 10 stupnjeva veća nego ostalim danima?! Pitate zašto? Ne znam, nije valjda da se i time pokazuje status ali… Sve je isto: sjedamo na isto mjesto, pijemo isto piće, započinjemo iste razgovore. Tu je i onaj ananas koji je postao vrhunac dekoracije! Tu je i onaj liker čiji je proizvođač još u ranim 90-im stavio ključ u bravu zbog sumnjive privatizacije! Tu su i one svijeće za koje se vjeruje da će neutralizirati duhanski dim! Tu je i ona poznata uzrečica domaćina kad smo kod njega: “Neka nas!”, a već u sljedećoj kući reći će: “Ajmo, ljudi!” Tu se i one dvosmislene, glupe i seksističke jeftine fore sredovječnih muškaraca na račun njihovih žena! Tu je i ona rečenica( kod mene) o ženidbi koja me kao natjera da bez odgovora buljim u pod!
Ljudi moji…sve je isto! Ali nemojmo se zavaravati: uvijek se među čestitare ubace i oni koji će pomno prebrojiti sve vrste kolača, sve vrste piva i rakije, koji će onako letimično baciti pogled po ćoškovima ne bi li ugledali paučinu… I šta onda? I kažemo kako su žene tračerice?!
Meni je milina slušati ženski trač! Nađite dvije žene, stavite pred njih dvije šalice kave i dva reda dobre čokolade…to je dovoljno! Vidjet ćete kojom lakoćom iscrpno komentiraju lakiranje noktiju, pa se prebacuju na dizajn i sastav materijala, na rasprodaju i recepte. Sve lakoćom…kao pčelice idu od cvijeta do cvijeta i oprašuju ga! Lijepo ih je slušati! Ali muškarci – da te Bog sačuva njihova trača! Njihovi tračevi su puni zlobe, mržnje i zavisti! Neinventivni su i grubi! Za muški trač se slobodno može reći da je to “etički pad” , za razliku od ženskog koji sliči na vez.
Eto, prošao je još jedan Božić odrađen po utvrđenim pravilima! Ali, ako Bog da zdravlja u sljedeći Božić unosim promjenu: načet ću onaj ananas na opće zgražanje ukućana koji mi taj čin nikada neće oprostiti, tvorit ću i onaj liker i nazdraviti svima i zbuniti domaćina ovim oskvrnućem! U kući s upaljenim svijećama u svakom kutu (koja podsjeća na spiritističku seansu!) ću zdimiti kutiju cigara iako sam nepušač! Kad mi spomenu ženidbu citirati ću im jednu lucidnu poslovicu koja kaže: “Tko se nije ženio nije zapravo napravio nijednu veću pogrešku!”
Eto, za sljedeći Božić ću istaknuti kandidaturu za najomraženijeg čestitara, ako Bog da zdravlja! Sretan vam Božić svite!
www.tomislavnews.com/ Tekst: Jakov Krišto/ Foto ilustracija