HBŽ Politika

Kako smo preveslali EU za 3,5 milijuna

276Pregleda

Zašto među njima nema Kamenskog, do ulaska Hrvatske u EU glavnog graničnog prijelaza, posebno važnog za srednju Dalmaciju i područje Tomislavgrada i Livna

Uoči ulaska Hrvatske u EU međudržavnim je ugovorom između BiH i Hrvatske utvrđeno 48 graničnih prijelaza između tih dviju država. Svrstani su u šest kategorija, a samo su dva granična prijelaza, Stara Gradiška – Gradiška i Nova Sela − Bijača u prvoj kategoriji, što znači da se preko njih, uz ostalo, može prevoziti i stoka te roba organskog podrijetla.
 
Zašto među njima nema Kamenskog, do ulaska Hrvatske u EU glavnog graničnog prijelaza, posebno važnog za srednju Dalmaciju i područje Tomislavgrada i Livna? I zašto je Kamensko spalo u treću kategoriju prijelaza preko kojega se ne može prevoziti ni voće, povrće, građa, nafta…, premda je EU prije osam godina izgradio sve sadržaje s bosanskohercegovačke strane i u to uložio 3,5 milijuna eura? To se pitaju ne samo Splićani i Dalmatinci, Duvnjaci i Livnjaci, nego također Banjolučani, Travničani, Sarajlije, pa i Splićani i Dalmatinci.

Pametni stari Rimljani
GP Kamensko izgrađen je odmah nakon raspada Jugoslavije na najlogičnijoj cestovnoj vezi Splita i Dalmacije prema BiH. Uostalom, poštujući zemljopis, tu su i stari Rimljani izgradili cestu od Salone prema Panoniji čiji su ostaci do danas ostali zabilježeni u kamenu. EU je 2005. godine, u sklopu pomoći BiH, uložio 3,5 milijuna eura u infrastrukturu GP-a Kamensko. I izgradili su više ulaznih traka, skladišta i hladnjače za robu, vagu, stacionar, terminal, niz prostorija za inspekcije, veterinare, laboratorije… EU je iza sebe ostavio i svjedočanstvo – oznake na kojima piše: SAGRADILA EU. Čudo jedno.

Nije EU u to bezveze investirao: tu je trebao biti glavni prijelaz između Hrvatske, a znači i Europske unije, te BiH. A iz Hrvatske su tada dolazile najave da će graditi ne samo nove sadržaje graničnog prijelaza, nego i brzu cestu od Čaporica do Kamenskog dugu 29 kilometara. Kakva je situacija danas? Na Kamenskom su pozdravili moj dolazak i namjeru da pišem o apsurdnoj kategorizaciji graničnih prijelaza.

− Zdrav mozak to ne može shvatiti. EU je na Zapadu, BiH želi na Zapad, a glavni granični prijelaz pomaknut sto kilometara na jugoistok, na Bijaču. Uz to, na Kamenskom postoji sva infrastruktura koja sada propada, a sve to treba napraviti na Bijači. To đavlu ne bi palo na pamet − kaže jedan carinik.

− Osam godina mi tražimo da se uselimo u nove prostorije, ali nije išlo − dodaje špediter.

− Sad ovi prostori propadaju, a mi poslove obavljamo u onim kontejnerima u brdu. Vidi kako su zarasli u korov. A zmije su stalni gosti. − Sve su to Hercegovci davno smislili − veli drugi špediter.

− To da glavni prijelaz prebace na Bijaču. Split veliki grad, Banja Luka i Sarajevo isto, iz splitske luke se i u Republiku Srpsku najbrže dolazi preko Kamenskog, a opet potpisali Bijaču. Ispada da su Hercegovci nasamarili Hrvatsku, EU, Srbe i Bošnjake, pa i većinu Hrvata u BiH − ljutiti su na Kamenskom.

Šutnja odgovornih

Naravno da sam pokušao fotografirati sugovornike i autorizirati njihove izjave, ali ljubazno su me zamolili da to ne činim. Jer, mogli bi imati posljedica. Upraviteljica Carine na Kamenskom Dunja Dilaver kazala je da mi ne može dati izjavu. Ima svoju obitelj, pa ne želi izgubiti posao. Pa me je uputila na Mira Džakulu, direktora službe za neizravno oporezivanje BiH. Nazvao sam ga desetak puta, njegova bi tajnica uvijek kazala da je zauzet i da će mi se javiti, ali to se nije dogodilo. Javio mi se predsjednik vlade BiH Vjekoslav Bevanda. Samo je kazao da s tim nema ništa. Na Kamenskom sam svratio i na hrvatsku stranu.

Šef Carine uputio me je na pročelnika u Splitu, ali nitko mi se nije javljao na telefon. A želio sam ga upitati kako to da se nisu mogli izboriti za to da Kamensko bude glavni granični prijelaz jer je pred nosom (60-ak kilometara) od Splita i sto kilometara bliže svima koji prometuju s BiH nego s novim GP-om Bijača. Otišao sam i na Bijaču, pa vidio da tamo nema svega onoga što treba graničnom prijelazu prve klase.

Špediteri su u kontejnerima, iz kojih motalicama vode struju do svojih automobila otvorenih prtljažnika u kojima su kompjutori, fotokopirni aparati i ostali pribor. A na Kamenskom novi prostori zjape prazni. Budući da je odluka o svrstavanju GP-a Kamensko u treću kategoriju od životne važnosti za Hercegbosansku županiju, začuđuje i da su brojni lokalni političari ostali nijemi. Njihova šutnja još jednom potvrđuje misao kako bi lako bilo vladati da nije naroda.

Četiri milijuna eura u cestu za – nigdje

Dr. Jozo Perić, šef Kluba zastupnika Hrvata u Parlamentu Federacije BiH, prilično je žestok:

− To je kao da putuješ iz Splita u Zagreb preko Metkovića. Ti koji su donijeli odluku i koji su je izlobirali ne vide dalje od Mostara i Širokog. E, bit će nam tijesno ako se Hrvati svedu na to. To su nevjerojatne stvari. Eto, župan HBŽ Nediljko Rimac, ali to je posebna priča, potrošio je u posljednjih godina osam milijuna maraka (gotovo četiri milijuna eura, op. a.) za cestu koja vodi na Dinaru, na Vaganj, govoreći kako će tu biti glavni granični prijelaz. A danas tu ne može ptica proći. Apsolutno nema nikakva graničnog prijelaza.

Slobodna Dalmacija