Poštovani,
četvrtu godinu za redom Kupres postaje mjesto središnjeg okupljanja u području šumarstva i prerade drva u BiH!
ŠGD Hercegbosanske šume u suradnji s Hrvatskim drvnim klasterom i Privrednom/Gospodarskom komorom FBiH, pozivaju Vas da popratite konferenciju ´Budućnost šumarstva i prerade drva u Bosni i Hercegovini´ koja će se održati 4.-5.4.2019. u hotelu Adria Ski (Kupres, Bosna i Hercegovina).
S obzirom na tematiku skupa pokazan je veliki interes od strane predstavnika javnih poduzeća za gospodarenje šumama u Bosni i Hercegovini (na razini Republike Srpske i Federacije), kao i federalnih jedinica – kantona te javnih poduzeća iz susjednih zemalja Regije (Hrvatske šume, Srbijašume, Makedonske šume itd). Osim državnih poduzeća za upravljanje šumama, dolazak su potvrdili i predstavnici privatnih šumarskih asocijacija, sindikata, šumarskih društava, udruženja inženjera i tehničara šumarstva i drvne tehnologije, a poseban je interes i predstavnika akademskog i znanstveno-istraživačkog miljea koji će imati aktivnu ulogu na konferenciji (šumarski fakulteti iz Sarajeva, Zagreba, Banja Luke, Ljubljane itd).
Međunarodni značaj i kvalitetan program skupa prepoznale su državne institucije, a dolazak su potvrdili i predsjedateljica Zastupničkog doma Parlamenta BiH Borjana Krišto te Mladen Lončar u ime Visokog predstavnika u Bosni i Hercegovini Valetina Inzka. Između ostalih, na skupu će sudjelovati i predstavnici relevantnih ministarstava iz Hrvatske, Crne Gore i Srbije te ministarstava i privrednih komora na razini BiH i pripadajućih entiteta, kao i mnogi drugi. U četvrtak će se putem video veze javiti Dubravka Šuica, hrvatska zastupnica u Europskom parlamentu, ujedno i potpredsjednica Izaslanstva EP za BiH.
Programom će se obuhvatiti aktualne teme ruralnog razvoja, šumarstva, biomase, uloge bioekonomije i kružne ekonomije, a posebice će biti naglasak na sektorsko obrazovanje koje je temelj napretka šumarstva i drvne industrije u regiji jugoistočne Europe. Već duže vremena evidentan je nedostatak obrazovanih kadrova, koji sve više iseljavaju ili ne smatraju ovaj sektor dovoljno atraktivnim. Jedan od glavnih predavača na konferenciji bit će generalni tajnik EUSTAFOR-a, udruženja europskih organizacija koje upravljaju državnim šumama, Piotr Borkowski, a govorit će o trendovima i izazovima u gospodarenju državnim šumama u EU. Borkowski će u sklopu studijske posjete u četvrtak obići tipične šumske sastojine, rasadnike i lokalne tvrtke.
Konferencija za novinare i izjave za medije bit će u 12.00 sati u hotelu Adria Ski (četvrtak, 4.4.), a biti će prisutni predstavnici relevantnih domaćih i EU institucija te šumarskih društava.
U prilogu dostavljamo detaljnije priopćenje.
Kontakt:
Rosana Šimunović +385/98 928 2610
Sanja Karadža +387/63431435
Molimo da u Vašem cijenjenom mediju popratite navedeni događaj!
S poštovanjem,
Marijan Kavran, direktor
Hrvatski drvni klaster Branko Ivković, direktor
ŠGD Hercegbosanske šume
Marko Zorić, mag.nov.
Stručni suradnik za odnose s javnošću, ŠGD ˝Hercegbosanske Šume˝ d.o.o.
Tajnik Hrvatskog Šumarskog Društva u Federaciji Bosne i Hercegovine (HŠD FBiH)
tel: +387 34 276 560
mail: marko.zoric@hbsume.ba
USUSRET 4. MEĐUNARODNOJ ŠUMARSKOJ KONFERENCIJI NA KUPRESU
EU želi povećati očekivanja od šuma u cilju smanjenja rizika od klimatskih promjena
EU nema jedinstvene šumarske politike, iako se radi o važnom razvojnom i ekološkom području, nego se pitanja uzgoja i gospodarenja šumama rješavaju na nacionalnoj razini svake članice. Zbog navedenog, bilo je vrlo važno donijetiEU Strategiju o šumama tijekom 2013. godine, a upravo se krajem prošle godine pristupilo reviziji petogodišnje primjene. EU nastavlja angažiran pristup koji dovodi do ostvarenja ambicioznih ciljevapoticanja održivog gospodarenja šumama. EU je snažno fokusirana na šumarske teme i na sektorski napredak u zemljama članicama te na prostor cijele Europe, ali istovremeno, EU vrlo angažirano skrbi za šumarska kretanjana globalnoj razini.
EU izvješće „napredak u provedbi strategije EU-a za šume“ objavljeno je 7. prosinca 2018. i u njemu je zaključenokako je EU strategija šumarstva postavila jasne ciljeve i uspješno koordinirala napore za njihovo postizanje. Strategija predstavljaodgovor Europske unije na suvremene izazove s kojima se suočavaju europske šume i sektor šumarstva te utvrđuje konkretne aktivnosti za postizanje osam ključnih prioriteta. Izvješće pokazuje da je većina planiranih aktivnosti u svim prioritetnim područjima provedena kako je bilo i planirano.
Učinkovita strategija šumarstva u 21. stoljeću ima i šire značenje, jer je istovremeno bitan element šire klimatske politike EU-a. Poticanjem i promicanjem održivog gospodarenja šumama i njihovom višenamjenskom ulogom,strategija upravo pomaže u afirmaciji općekorisnih funkcija šuma, poput borbe protiv krčenja šuma, smanjenja emisija stakleničkih plinova u atmosferu te doprinosi redukciji emisija CO2. Neosporno je kako europske šume imaju presudnu ulogu u povećavanju otpornosti ekosustava i kako šume mogu znatno ublažiti utjecaj naklimu, iako i same često bivaju pogođene surovim nepogodama, nepredvidivim požarima, udarima olujnih vjetrova ili naletu iznenadnih bujica.
Europske šume su prošireni vrijednosni lanci mnogobrojnih industrija (drvna, papirna, proizvodnja namještaja, proizvodnja energije iz drva itd.) koje se temelje na šumama, a u kojima je trenutno otvoreno preko 3,6 mil. radnih mjesta i ostvaruje se promet od čak 640 mlrd. EUR, s dodanom vrijednošću od preko 200 mlrd. EUR.
Inovacije u šumarstvu potiču proizvodnju sve više novih proizvoda s novom namjenom i upotrebnom vrijednošću, poput drvenih vlakana iz kojih se proizvodi ekološki tekstil ili ekološka drvna goriva druge i treće generacije, koja mogu učinkovito zamijeniti fosilna goriva, što nesumnjivo ide u prilog stanja svjetske klime i smanjenog utjecaja na ljudsko zdravlje.
Šume u zemljama jugoistočne Europe također imaju krucijalnu uloguulokalnom zapošljavanju, ali i u zaštiti okolišate u očuvanju biološkeraznolikosti. Šume su danas u stanju pružiti vrlo složene razvojne usluge za svoje vlasnike i društva koja njima upravljajui mnogi se stručnjaci slažu kako upravo šume mogu jamčiti daljnje odvijanje složenih funkcijaekosustava.Ovakvi pozitivni učinci šumarstva u zemljama JIE osjećaju se kroz više desetljeća, prije svega kroz učinke kružne ekonomije i lokalno zapošljavanje stotina tisuća radnika, uglavnom na ruralnim područjima zemalja JIE.
Ponekad se EU prioriteti razlikuju od službenih politika zemalja zapadnog Balkana, jer su usmjereni na održiv razvoj,ekološka pitanja, ali i na smanjenje nezakonitihi ilegalnih sječa o kojima se u javnosti nerado komunicira. Usvojen je EU Akcijski plan za provedbu zakona, upravljanje i trgovinu u šumarstvu, a široka EU regulativa u obliku direktiva ograničava trgovanje nezakonito posječenim drvom. U regiji JIE posebno su specifične prilike u Albaniji, koja je uvela 10 godišnji moratorij na sječu šuma, zbog prethodno raširenih pojava pustošenja i prekomjernih sječa. Prilike s vrlo intenzivnim krađama u šumama posebno su nepovoljne u Sjevernoj Makedoniji, no službene politike i šumarska regulativa svih zemalja vodi računa o osiguravanju biološke ravnoteže i potrebi održivog gospodarenja šumama.
U budućnosti treba nastaviti s podrškomodrživom i učinkovitom korištenju šumskih resursa, posebice korištenja nedrvnih proizvoda iz šuma, razvoja specifičnih oblika turizma i edukacije u šumama. Potrebno je poticati razvoj biogospodarstva u zemljama JIE, uključujući snažniji razvoj sektora bioenergije, koji je u zemljama regije dosada bio zenemaren ili orijentiran na proizvodnju peleta, koji se uglavnom izvoze na tržište EU zemalja.
Lokalni nositelji razvoja šumarstva trebaju uzeti u obzir činjenicu kako EU politike ruralnog razvojamogu biti podrška za postizanje ciljeva i prioriteta šumarske strategije, čak za zemlje koje su u postupku pristupanja u EU. Potrebno je navesti, za ilustraciju, kako je u proteklih pet godina zemljama članicamaza razvoj ovog sektora osigurano 8,2 mlrd. EUR javnih sredstava. Upravo je apliciranje na fondove EU-a aktivnost koja je preslabo razvijena u šumarskom sektoru, iako se objektivno gledajući radi o dobroj mogućnosti za regionalne tvrtke i stručnjake u području istraživanja i primjene inovacija u šumarstvu i preradi drva. Na razini EU je značajno poraslofinanciranje istraživanja upravo u sektoru šumarstva. Točnije, u razdoblju 2013. – 2017., čak je 249 projekata bilo financirano s iznosom od 615 mil. EUR, što je nesumnjivo pospješilo primjenu mnogobrojnih inovacija, ali je i koristilo za otvaranje novih radnih mjesta u sektoru te za rast svih pokazatelja, što je također bilo sukladno provedbi Strateškog plana Ujedinjenih naroda za šume 2017-2030.
ZAKLJUČAK
Sve su veći ekološki, ekonomski i društveni zahtjevi prema šumama, a uočavaju se i povećani i iznenadni pritisci na klimatske prilike, što traži dodatne napore i predanost svih uključenih aktera, bilo nacionalnih i EU tijela koja trebaju pojačati koordinaciju, poticati različite oblike suradnje i pospješiti primjenu inovacija. Razvoj šumarskih politika u zemljama JIE zaslužuje posebnu pozornost, jer osim tradicionalne ekonomske koristi od drvne sirovine, treba uzeti u obzir i važan doprinos šumadruštvenom, klimatskom i energetskom okviru.
Šume u zemljama JIE pokrivaju velik dio teritorija te učinkovito doprinose teritorijalnoj i biološkoj ravnoteži. Drvna sirovina i šume su neosporno važan resurs svake države koji generira lokalni gospodarski rasti utječe na otvaranje radnih mjesta u ruralnim područjima.
Ovogodišnja konferencija na Kupresu, 4. po redu održava se 4. i 5.travnja i obrađuje važne sektorske teme kako bi se osiguralašira društvena i politička podrška te još bolja vidljivost sektora u lokalnim i europskim medijima. Cilj je artikulirati važne teme, poput nedostatka radne snage, obuhvatnog i kompleksnog razminiranjašuma koje se odvija presporo, ali i okoobrazovnog sustava i primjene novih tehnologija, bez čega nema sektorske budućnosti. Organizatori žele otvaranjem osjetljivih sektorskih tema osigurati dobru podršku lokalnim industrijama koje se temelje na šumama, jer u Bosni i Hercegovini, ali i drugim zemljama JIE, još uvijek nema drugih, sličnih i toliko konkurentski perspektivnih sektora,koji istovremeno garantiraju lokalnu zaposlenost te kroz međunarodnu konkurentnost osiguravaju važne devizne prihode. Šumarstvo i pripadajući sektori su direktno uključenji u EU okolišne i energetske politike i u BiH mogu biti primjer dobrog i uspješnog povlačenja sredstava iz EU fondova.
Branko Ivković, direktor
ŠGD Hercegbosanske šume
Marijan Kavran, direktor
Hrvatski drvni klaster