Nijedno sveučilište u Bosni i Hercegovini trenutno nije upisano u registar akreditiranih visokoškolskih ustanova, što znači – diplome sveučilišta u BiH nisu priznate u Europskoj uniji, potvrdio je direktor Agencije za razvoj visokog obrazovanja i osiguranja kvaliteta (HEA) BiH Husein Nanić.
”Od deset visokoškolskih ustanova koje su u postupku akreditacije, četiri su dobile rješenje o akreditaciji koje izdaju nadležni obrazovni organi. Međutim, proces se završava upisom visokoškolske ustanove u državni registar akreditiranih visokoškolskih ustanova koji vodi Agencija za razvoj visokog obrazovanja i osiguranje kvaliteta, a koje se vrši nakon što Agencija ocijeni da je rješenje o akreditaciji (koje je izdao nadležni obrazovni organ) u skladu s kriterijima i normama kojima se utvrđuju minimalni standardi. Do danas nijedna visokoškolska ustanova u BiH nije upisana u državni registar akreditiranih visokoškolskih ustanova”, kazao je Nanić.
Na skandal sa akreditacijama za sveučilišta u BiH upozorava i profesorica Prirodno-matematičkog fakulteta u Sarajevu, Lamija Tanović, koja je niz godina bila šefica Odjela za međunarodnu znanstvenu, tehničku, obrazovnu, kulturnu i sportsku suradnju pri Ministarstvu vanjskih poslova BiH.
Ni za jednu visokoškolsku ustanovu u BiH još uvijek nije utvrđeno da li su studijski programi u skladu sa određenim europskim standardima obrazovanja, otkrila je profesorica Tanović za agenciju Anadolija.
‘Nijedno sveučilište u BiH nije akreditirano, a svaka država mora imati svoj registar akreditiranih sveučilišta. Entitet Republika Srpska ima svoju agenciju za akreditiranje i postoji agencija za akreditaciju i na državnoj razini koja nema nadležnosti, te kao takva obično samo potvrđuje ono što joj predlože entitetske agencije”, kazala je Tanović i dodala kako veliki problem predstavlja i činjenica da se širom Bosne i Hercegovine posljednjih godina otvaraju mnoga sveučilišta koja nemaju potreban stručni i kvalificirani kadar.
”Posljednjih godina u BiH postoji veliki broj privatnih univerziteta koji ne doprinose povećanju znanja i vještina kod studenata. Trenutno imamo oko 45 sveučilišta ili fakulteta od čega samo osam državnih”, kazala je Tanović.
Napomenula je da postojeći obrazovni sustav u BiH nije funkcionalan i da ne prati potrebne europske obrazovne trendove.
”Od kraja rata imamo problem da ne postoji dobra suradnja sveučilišta i kompanija tako da se neplanski obrazuju nove generacije studenata. Očigledno je da postojeći sistem ne funkcionira jer na zavodima za zapošljavanje imamo na tisuće osoba sa završenim fakultetima. Potrebno je da se na sveučilištima obrazuju student sa vještinama i znanjem koje će se iskoristiti u profesionalnom radu. A to je moguće samo kroz praktičan rad”, smatra Tanović.
Potreban upis u Državni registar
Direktor Agencije za razvoj visokog obrazovanja i osiguranja kvaliteta Husein Nanić pojasnio je da visokoškolske ustanove proces akreditacije završavaju samo službenim upisom u Državni registar, nakon što se utvrdi da su njihovi profesori kvalificirani za obavljanje akademskog posla, da su studentima dostupna potrebna sredstva i literatura ili da se održava minimalno 20 sati predavanja tjedno.
Istakao je da će samo upisom visokoškolskih ustanova u Državni registar visokoškolskih ustanova diplome sa sveučilišta iz BiH biti priznate i u Europi.
”Akreditacija je potvrda kvaliteta određene visokoškolske ustanove i kontinuiran je proces. Okvirni zakon o visokom obrazovanju uvodi akreditaciju kao formalni postupak priznavanja kvaliteta, te bi u skladu s tim sve ustanove trebale proći kroz taj proces. Upis visokoškolske ustanove u državni registar visokoškolskih ustanova će svakako doprinijeti evropskom prepoznavanju izdanih diploma, kao i mobilnosti nastavnika i studenata van granica BiH, što je jedan od osnovnih principa Bolonjskog procesa”, poručio je Nanić i naglasio da sva bh. sveučilišta moraju ispuniti potrebne europske standarde u oblasti visokog obrazovanja ako žele da postanu respektabilne institucije u Europi i svijetu.
”Visokoškolske ustanove u BiH trebaju ispuniti vrlo jasne kriterije za akreditaciju visokoškolskih ustanova u BiH koji su u skladu s Europskim standardima i smjernicama za osiguranje kvaliteta u Europskom prostoru visokog obrazovanja”, kazao je Nanić.
On smatra da poseban problem sa dobivanjem akreditacija u BiH predstavlja i činjenica da je proces akreditacije visokoškolskih ustanova u nadležnosti nekoliko nivoa vlasti od kantonalnog, entitetskog, pa do državnog.
”Ispunjenost spomenutih kriterija su uvjet da ustanova uspješno završi proces akreditacije. Procedure za provođenje postupka akreditacije su u nadležnosti relevantnih obrazovnih organa.”
Nanić napominje da je pred bh. sveučilištima mnogo posla, iako su pojedini već stupili u proces akreditiranja.
”Za dobivanje akreditacije, bh. univerziteti kao i relevantna ministarstva, trebaju da završe sve neophodne aktivnosti precizirane Odlukom o normama kojima se utvrđuju minimalni standardi u oblasti visokog obrazovanja. Većina visokoškolskih ustanova redovno provodi proces samoevaluacije i na taj način ispunjava prvi korak u započinjanju procesa akreditacije. Nadležni obrazovni organi moraju donijeti odgovarajuće propise kojima će taj postupak detaljno utvrditi”, rekao je čelnik Agencije za razvoj visokog obrazovanja i osiguranja kvaliteta BiH Husein Nanić.
Zbog činjenice da pojedine visokoškolske ustanove, prilikom medijskog oglašavanja, navode kako su ‘akreditirana visokoškolska ustanova i akreditirani program’, Upravni odbor Agencije za razvoj visokog obrazovanja i osiguranje kvaliteta u BiH ranije je upozorio javnost kako se radi o neistini.
”Kako do sada nijedna visokoškolska ustanova nije upisana u ovaj registar, tako nijedna visokoškolska ustanova u BiH još nije akreditirana”, navodi se u ranijem priopćenju Upravnog odbora.
Anadolija/TN
