Kod kuće nema posla, ali u Njemačkoj postoji nedostatak kvalificiranih radnika? Program “Posao mog života” trebao bi popraviti to stanje.
Mladim ljudima iz EU-a nudi prilike za naukovanje u Njemačkoj.
Neiskusni Byron Javier Sigcha Patango lijepi pločice na zidu jedne zgrade u Kleveu. Taj 24-godišnjak uzima sivi, granulirani materijal iz kante na podu. “Nije mi teško ovdje raditi”, kaže on na španjolskom, jer njemački još uvijek ne priča baš dobro. Byron je zapravo u Španjolskoj počeo studirati građevinu. No zatim je prekinuo studij i radio različite poslove, na primjer, u call-centrima.
Byron je jedan od nekoliko stotina vježbenika koje Njemačka vlada želi dovesti u Njemačku preko programa „The job of my life“ (Link: http://www.thejobofmylife.de/de/), kako bi tamo bili pripravnici. Od veljače ove godine, tako dolaze mladi ljudi iz zemalja Europske unije koje financijski ne stoje najbolje. Oni mogu biti vježbenici na jednom od oko 350 priznatih poslova. Projekt je dio inicijative za jačanje poslovne mobilnosti mladih ljudi zainteresiranih za obuku (Link: http://www.thejobofmylife.de/de/) i nezaposlenih mladih profesionalaca (Link: http://www.make-it-in-germany.com) iz Europe“ – skraćeno: „MobiPro-EU“.
Nedostaju stručnjaci za uređaje za hlađenje, osobe za njegu starijih i bolesnih ljudi, vodoinstalateri, inženjeri i mehatroničari.
Oko 140 milijuna eura za europsku poslovnu mobilnost
Sve zajedno, saveznoj vladi za ovaj program na raspolaganju stoji oko 140 milijuna eura. I Byron dobiva financijsku podršku. On između ostalog polaže i besplatni tečaj njemačkog jezika u jednom centru za strane jezike, plaćeni su mu putni troškovi kako bi došao na razgovor za posao, te troškovi života tijekom pripravništva: Njegova će se plaća povećati za 818 eura. To je više nego što bi u mnogo slučajeva zaradio Nijemac na istom položaju.
Oni koji žele sudjelovati u programu, moraju biti stari između 18 i 35 godina. Potrebna je i srednjoškolska diploma iz domovine te pravo slobode kretanja u EU-u. Osim toga, važno je da zainteresirane osobe još nisu odradile nikakvu obuku u svojoj zemlji.
Prije početka treninga, mladima se nudi praksa. Nju i Byron upravo odrađuje, kako bi se nakon toga mogao odlučiti je li struka keramičara prava za njega. Praksa služi i tomu da se utvrdi žele li ti ljudi iduće tri godine provesti zajedno. Byronov šef Sebastian Koppers je uvjeren: “Ako Byron odluči ostati u Njemačkoj, mi ćemo mu rado ponuditi mogućnost da svoju prvu godinu treninga provede kod nas.”
Kontroverzni program
Vlada ove mogućnosti ne nudi samo zbog toga što je spremna pomoći Europi: U Njemačkoj nedostaje kvalificiranih kandidata za ovaj posao. “Nedostaju stručnjaci za uređaje za hlađenje, osobe za njegu starijih i bolesnih ljudi, vodoinstalateri, inženjeri i mehatroničari”, kaže Susanne Eikemeier iz Savezne agencije za rad, no traže se i zaposlenici u restoranima.
Ustvari ima oko 300 tisuća mladih koji se nalaze u međuprostoru između škole i obuke, u takozvanim programima za naknadne kvalifikacije
Sa stopom nezaposlenosti od 7,6 posto, Njemačka u usporedbi s drugim zemljama Europske unije dobro stoji. Tako misli i Byron, jer, u Španjolskoj je istraživanje europskog ureda za statistiku, Eurostata, u lipnju pokazalo da je više od polovine mladih ljudi mlađih od 25 godina bez posla. U Grčkoj je taj broj još veći, i to 58,7 posto.
Dakle, čini se logičnim da se pripravnici regrutiraju iz zemalja u kojima je nezaposlenost velika, kako bi im se dalo priliku za posao tamo gdje se traže takvi stručnjaci. No zapošljavanje stručnjaka i praktikanata iz inozemstva je u Njemačkoj sporna tema. Sindikati strahuju da bi zbog toga svoju priliku mogli propustiti mnogi njemački mladi koji traže obuku, ali nisu dovoljno kvalificirani.
Bolja skrb na radnom mjestu
Ustvari ima oko 300 tisuća mladih koji se nalaze u međuprostoru između škole i obuke, u takozvanim programima za naknadne kvalifikacije. Sociolog Martin Baethge, koji je napisao izvještaj o obrazovanju za savezne i državne vlade, upozorava da se i sama poduzeća trebaju brinuti o tim mladima: “Poduzeća u Njemačkoj moraju se prilagoditi mladima, čiju terminologiju i načine ponašanja još nisu u potpunosti razvili.” Kognitivne vještine nisu same po sebi stvar obrazovanja, ali trebale bi se razvijati tijekom pripravništva-vježbeništva. Naposlijetku, mladi građani EU-a koji su se prijavili za obuku u Njemačkoj, još nisu dovoljno spremni za posao.
Dominik Ziller, stručnjak za migracije iz Društva za međunarodnu suradnju smatra zapošljavanje stranih stručnjaka i vježbenika nužnim, ako se želi održati standard: “Do 2025. ćemo izgubiti 6 milijuna ljudi više na tržištu, nego što ćemo ih dobiti.”
Čak i kada se uračunaju svi potencijalni kandidati unutar Njemačke, bilo bi potrebno još 300 do 400 tisuća imigranata, smatra Zille. Pritom se Njemačka ne može natjecati s drugim industrijskim zemljama i pritom ponuditi poticaje stranim radnicima koji žele ostati u Njemačkoj. Prošle je godine za vježbenike u Njemačkoj ostalo više od 33 tisuće praznih mjesta. Razlog je s jedne strane niska stopa nataliteta u Njemačkoj, a s druge sposobnosti koje tvrtke očekuju od kandidata pri zapošljavanju.
Put u Njemačku
Još se ne zna hoće li kandidati nakon obuke ostati u poduzećima u kojima su obučavani.
Put kandidata iz inozemstva u Njemačku organizira Središnja agencija za posredovanje radnika (ZAV). Ona surađuje s različitim institucijama u zemljama Europske unije.
Još se ne zna hoće li kandidati nakon obuke ostati u poduzećima u kojima su obučavani. I to je jedna od kritika ovog programa. Najveći problem ostaje njemački jezik. Dobro znanje njemačkog jezika je važno u malim poduzećima koja nemaju međunarodnu orijentaciju. I Byron ima poteškoća s tim. “Trenutno privodim kraju svoju praksu i pritom učim njemački”. Kada bude bolje govorio njemački i ako nakon pripravničkog rada pronađe posao, mogao bi ostati u Njemačkoj.
DW.DE/tomislavnews.com
