S pomoćnicom ministrice kulture RH Vesnom Jurić Bulatović, koja je rođena u Tomislavgradu, gdje je završila osnovnu školu i gimnaziju, razgovarali smo povodom osme Noći muzeja koja počinje u petak, 25. siječnja, te se dotakli brojnih predrasuda koje postoje u našoj kulturnoj javnosti…
Vesna Jurić Bulatović od 1996. godine vodila je poslove marketinga i PR-a u zagrebačkom Muzeju za umjetnost i obrt, a u proteklih 16 godina sudjelovala je u koncipiranju mnogih izložbenih postava, pratećih publikacija, promidžbenog materijala i suvenirske rodukcije za velike i značajne kulturološke projekte (‘Bidermajer u Hrvatskoj’, ‘Historicizam’, ‘Secesija’, ‘Art déco’) te druge izložbe koje su obilježile djelatnost MUO-a. Uz navedeno, Vesna Jurić Bulatović sudjeluje u radu brojnih strukovnih udruga, iznimno je aktivna u Hrvatskom muzejskom društvu (marketing i koautorstvo koncepcije Noći muzeja), a na Visokoj školi za poslovanje i upravljanje Baltazar Adam Krčelić predaje Marketing u kulturi. Prošle, 2012. godine, imenovana je pomoćnicom ministrice kulture Andreje Zlatar Violić, a s njom smo razgovarali povodom osme Noći muzeja koja počinje u petak, 25. siječnja.
Koji su, po vama kao marketinškoj stručnjakinji, ključni razlozi koji su pridonijeli uspješnosti projekta Noć muzeja? Na što ste se kao koautorica projekta fokusirali kada ste odlučili pokrenuti taj projekt?
Svi pokušavamo definirati kako se to dogodilo. Činjenica je da smo, kolegica Dubravka Osrečki Jakelić i svi naši kolege muzealci, u koncipiranju tog cijelog projekta uvidjeli da cijeli niz muzejskih ustanova izvan velikih centara, na neki način, nisu dostupni u okviru nekih projekata koji su pokretani na regionalnoj ili nacionalnoj razini. Jednostavno, u toj komunikaciji mi smo probali pokazati da su svi muzeji važni, odnosno, da su nam i veliki muzeji i mali muzeji u manjim mjestima iznimno bitni. Ono što bih istaknula kao jednu od kvaliteta ove manifestacije jest da su mnoga hrvatska mjesta i gradovi prepoznali svoje muzeje kao mjesta u koja mogu otići sa svojim obiteljima, uživati u dobrim projektima. Isto tako, treba reći, da je publika prepoznala muzeje i da se dogodilo jedno sretno poznavanje, niz sretnih prijateljstava između publike i muzeja i muzeja i publike. To je jedan razlog, a drugi razlog je, naravno, to što se u muzejima razvila potreba da se iskorakne prema publici na jedan drugačiji način koji je imanentan određenim društvenim rendovima, određenoj potražnji. U tom smislu, naša komunikacija na svim razinama, od društvenih mreža i klasičnih metoda komuniciranja, pokazala je da smo stvorili nove publike koje se i tijekom godine vraćaju na niz događanja u hrvatske muzeje.
U kulturnoj javnosti postoje predrasude da mnogi muzeji i galerije tijekom godine ipak zjape prazni i da u njima nema živog čovjeka. Slažete li se s takvim komentarima?
Mogu reći da se ja volim boriti s predrasudama, zato što svi pokazatelji koje naši muzeji imaju i ono što se u njima događa tijekom godine upravo sve predrasude bacaju u prošlo svršeno vrijeme. Hrvatske muzeje prošle je godine posjetilo dva i pol milijuna osjetitelja, hrvatski muzeji su sve dulje i dulje dostupni posjetiteljima i turistima i izvan turističke sezone, rade se kulturni i kreativni programi. Znamo iz iskustva kolega iz drugih gradova da je prepoznatljivost muzeja i njihovo repozicioniranje unutar lokalne zajednice, kroz stvaranje niza partnerstava, kroz jednu vrstu komunikacije na svim segmentima tržišnim i svim vrstama posjetitelja, dovelo do toga da su mnogi muzeji postali bitni čimbenici, ne samo kulturnog, nego rekla bih, gospodarskog razvoja pojedinih sredina.
Koliko je marketing bitan u takvom pozicioniranju kulturnih institucija kao važnih čimbenika gospodarskog razvoja?
Danas se, ne samo muzeji, već i sve druge neprofitne kulturne udruge i organizacije, moraju organizirati ili reorganizirati sukladno trendovima i potražnji koja je u okruženju. Marketing je, rekla bih, neophodan uvjet dobrog razumijevanja potreba publike i dobrog načina komuniciranja projekata ili proizvoda prema toj istoj publici. Nažalost, činjenica je da u hrvatskim muzejima i kulturnim ustanovama još uvijek nemamo dobro organizirane odjele za marketing, odnose s javnošću i sve druge, rekla bih, nove struke i nova znanja koja mogu doprinijeti jednom novom artikuliranju mogućnosti pojedinih kulturnih ustanova. U tom smislu, nije važan samo marketing, nego sva nova znanja i nove tehnologije, novi vidovi komunikacije, sve ono što je imanentno i korespondira trendovima, vremenu i prostoru. Ne smijemo zaboraviti da je danas sve značajnija uloga muzeja u stimuliranju turističkih kretanja, a na svim europskim i svjetskim tržištima, danas postoji rast potražnje za hrvatskim kulturnim proizvodima. Dakle, hrvatski kulturni proizvod je onaj bitan čimbenik ili stimulans razvoja koji doprinosi produžavanju turističke sezone. Dakle, interes između turizma i kulture je jedinstven i on je strateški bitan i s aspekta razvoja muzeja i razvoja, u ekonomskom smislu te riječi, svih sredina.
Hoćete li kao pomoćnica ministrice kulture raditi na tome da se još više integriraju kultura i turizam?
To što je između ostalog izabran Vukovar, u kojem će se otvoriti prva faza stalnog postava gradskog muzeja u dvorcu Eltz te predati dio obnovljene povijesne jezgre grada, kao središnji događaj ovogodišnje Noći muzeja, upravo govori o našem sagledavanju kulturnih potencijala u funkciji razvoja turizma. Ministarstvo kulture i ja kao pomoćnica ministrice za muzejsko-galerijsku, novomedijsku i arhivsku struku, sagledavamo, zajedno s kolegama iz Ministarstva turizma, cijelu regiju Podunavlja kao jedan izniman potencijal upravo za razvoj kulturnog turizma i za razvoj cijele regije. Što se tiče drugih naših muzeja, upravo je na Ministarstvu kulture i posebice lokalnoj zajednici da kroz edukaciju i zaposlenika u muzejima i dijela zaposlenika u turističkom segmentu pronađe nove modele suradnje za dobrobit i kulture i turizma.
S obzirom na to da je Noć muzeja u osam godina postigla senzacionalan uspjeh, jeste li razmišljali o tome da se ta Noć produlji i da se ne održava samo jednom godišnje?
Mi često kažemo da mi želimo i da je naša misija da Noć muzeja postane Dan muzeja i da onda to preraste u Dane muzeja, dakle, redovni način rada muzeja. Muzeji su razvili cijeli niz programa s obzirom na publiku koja se velikim dijelom generira nakon Noći muzeja i dolazi u muzeje. Danas u muzejima imate sjajne pedagoške programe, imate cijeli niz glazbenih i edukativnih programa, kreativnih radionica. Muzeji su postali, rekla bih, multidisciplinarni kulturni centri s vrlo jasno definiranim misijama. Cijeli niz drugih programa koji rade drugi segmenti Hrvatskog muzejskog društva, posebno pedagoški odjeli, mislim da svi zajedno doprinose jednoj sjajnoj reafirmaciji ukupne hrvatske kulturne baštine.
Može li uspjeh Noći muzeja utjecati i na druga područja kulture i zašto baš Noć, a ne Dan?
Sigurna sam da je već utjecao s obzirom na to da su se, na neki način, iz Noći muzeja generirala neka druga događanja poput Noći kazališta ili Noći biologije. A sad zašto baš Noć, a ne Dan? Vjerojatno zbog toga što su kroz to produženo radno vrijeme muzeji otvorili svoja vrata simbolički i stvarno. Naravno, i drugi kulturni segmenti uviđaju da je kroz jedan osmišljeni program moguće zapravo prenijeti poruku na jednostavan, naravno ne manje ozbiljan, način koji je imanentniji jednom večernjem noćnom izlasku. Mislimo da je najveći dobitak i najveće značenje Noći muzeja upravo to jedno divno prelijevanje poruka Noći muzeja – da gradovi žive punim životom, da ima interesa za kulturnu ponudu, da hrvatska javnost zapravo ima potrebu za kvalitetnim kulturnim programima i da hrvatski muzeji i hrvatska kultura imaju sjajne programe, sjajnu ponudu i isto tako sjajnu publiku.
Tportal/TN
