Tko, naime, posao ne može pronaći u Hrvatskoj, zemlji koja bilježi više od 370.000 nezaposlenih, može ga pokušati potražiti u zemljama Europske unije
Nezaposleni ste odgojitelj ili odgojiteljica u predškolskom odgoju? Njemačka posrednička tvrtka Begemot GmbH na neodređeni rok, puno radno vrijeme i bez potrebe da kandidat ima radno iskustvo, preko Burze rada Hrvatskog zavoda za zapošljavanje traži pet zaposlenika za plaću od dvije tisuće eura bruto naviše. Radno mjesto može biti u više njemačkih gradova. Zvuči privlačno?
Tko, naime, posao ne može pronaći u Hrvatskoj, zemlji koja bilježi više od 370.000 nezaposlenih, može ga pokušati potražiti u zemljama Europske unije, i to preko EURES-a, mreže službi za zapošljavanje svih članica EU-a, te Islanda, Norveške i Lihtenštajna, kao i Švicarske. Sada je preko EURES-a, mreže osnovane s ciljem da bude potpora prostornoj i profesionalnoj pokretljivosti radnika, oglašeno gotovo dva milijuna slobodnih radnih mjesta.
Od EURES-ovih projekata zapošljavanja izdvajamo još tri – onaj namijenjen medicinskim sestrama općeg smjera, zatim zapošljavanju studenata za vrijeme ljetnih praznika, te zapošljavanju na području ugostiteljstva i sistemske gastronomije. Sva tri projekta odnose se na SR Njemačku.
Elektroničku prijavu savjetniku na području matične županije mogu do 31. siječnja ove godine uputiti medicinske sestre i više medicinske sestre isključivo općeg smjera. Moraju imati položen stručni ispit i poznavati njemački jezik dovoljno za svakodnevnu komunikaciju (razina od B1 naviše).
Kako je na EURES-ovu portalu naznačeno, uz popunjen obrazac prijave potreban je i životopis, obavezno na hrvatskom i njemačkom jeziku, kratko motivacijsko pismo na oba jezika i skenirano uvjerenje o položenom stručnom ispitu.
Selekcijski intervju sa savjetnicima EURES-a planiran je za 18. veljače, a potom je, u suradnji s predstavnicima Bundesagentur für Arbeit – Savezne agencije za zapošljavanje SR Njemačke, moguća organizacija posjeta samih poslodavaca i njihovi intervjui s kandidatima.
I medicinske sestre i svi drugi koji bi se htjeli zaposliti u zemljama EU-a posao mogu samostalno tražiti na portalu EURES-a, ili pretraživati ponude poslodavaca iz drugih zemalja na portalu Burza rada HZZ-a.
Službe za zapošljavanje Njemačke i Hrvatske surađuju i pri zapošljavanju na poslovima kuhara, konobara, recepcionera ili za rad u McDonald’su. Nude se sezonski poslovi – do šest mjeseci, ali i duže nakon isteka sezonskog ugovora.
Zainteresirani kandidati prijave šalju e-mailom savjetniku EURES-a u Zagrebu – na njemačkom popunjen odgovarajući obrazac i životopis, također na njemačkom jeziku. Prijave se primaju do 20. veljače, a odabrani kandidati bit će u ožujku ili travnju pozvani na razgovor (u Hrvatskoj), kako bi se utvrdila razina znanja njemačkog i provjerili navodi iz životopisa.
Nema biranja grada
Središnji ured za posredovanje SR Njemačke (ZAV) iz Bonna svake godine omogućuje određenom broju inozemnih studenata zapošljavanje preko ljeta, za što u osnovne uvjete spada redovno studiranje na sveučilištima ili višim školama, dobro poznavanje njemačkog jezika, a traži se i da kandidati ne inzistiraju na radu u određenoj pokrajini ili gradu, te da prihvaćaju različite poslove različitih zanimanja. Prijave područnim uredima HZZ-a, odnosno za to zaduženim EURES-ovim savjetnicima u Splitu ili Osijeku, primaju se do 24. siječnja.
Od konobara se, među ostalim, traži ‘prijateljski i pouzdan stav’, a nudi im se radno vrijeme od oko 40 sati tjedno, uz moguće prekovremene sate / Nikša Stipaničev / CROPIX
Kako je navedeno u pojedinim oglasima, plaće za konobare, kuhare i recepcionere iznose od 1400 do 2200 eura bruto. Od konobara se, među ostalim, traži ‘prijateljski i pouzdan stav’, a nudi im se radno vrijeme od oko 40 sati tjedno, uz moguće prekovremene sate. Tako je i kuharima, od koji se traži ‘entuzijazam u korištenju svježih proizvoda’ i poznavanje moderne i internacionalne kuhinje.
Program za mlade
Oglasom za ‘stručnjake u sistemskoj gastronomiji’ se traže radnici za rad u lancu McDonald’s. Radi se u četiri smjene, s jednim neradnim vikendom mjesečno, besplatnom hranom i pićem na poslu, plaćom od 7,71 euro po satu bruto (nešto više praznicima i u prekovremenim satima), te na zahtjev osiguran smještaj za 221 euro mjesečno, što se odbija od plaće.
Nakon što je Hrvatska postala članica EU-a, i njezin Zavod za zapošljavanje umrežen je u EURES, a četiri savjetnika u područnim uredima u Splitu, Rijeci, Osijeku i Zagrebu zadužena su da budu link između tražitelja posla iz Hrvatske i poslodavaca iz EU-a. Takvih posrednika i savjetnika EURES ima sveukupno devetsto. Za pružanje informacija, savjetovanje i posredovanje u Splitu je, za područje cijele županije, zadužen Matko Gović.
Točnih podataka o tome koliko se dosad ljudi dosad javilo posredniku Goviću, koliko ih je dosad zaposleno, na kakvim poslovima i s kakvim plaćama, podaci su koje u HZZ-u, najnovijoj pridošlici u EURES-u, još uvijek nemaju, no Gović ističe da svakodnevno primaju velik broj upita.
– Javljaju nam se mladi svih razina obrazovanja i kvalifikacija koji u odlasku u inozemstvo vide svoj priliku za zaposlenje. Zasad raspolažemo samo podatkom prema kojemu je u prvih deset mjeseci 2013. godine 2236 osoba iz evidencije HZZ-a brisano zbog zasnivanja radnog odnosa u inozemstvu. Od toga ih je najviše sa srednjom stručnom spremom – 1311, a daleko najviše – njih 1932, posao je našlo u Njemačkoj. Koliko su plaćeni ovisi o radnom mjestu, stupnju obrazovanja, radnom iskustvu i slično, kaže Gović.
Za mlade ljude, one od 18 do 30 godina, posebno je zanimljiva opcija Your first EURES job, odnosno „Tvoj prvi EURES posao“. Kroz taj program, iznosi Gović, moguće su određene financijske potpore onima koji traže posao u drugoj zemlji članici (kao i poslodavcima koji traže radnike specifičnih profila koje ne mogu pronaći u svoj državi i nude ugovor na minimalno šest mjeseci).
Potpore iznose 200, odnosno 300 eura za putne troškove odlaska na razgovor, ovisno je li destinacija udaljena manje ili više od 500 kilometara. U slučaju da mlada osoba dobije prvi posao, plaćeni su joj i troškovi selidbe, i to prema cijenama u zemlji u koju se odlazi raditi. Raspon je od 600 eura, primjerice, za preseljenje radi posla u Rumunjsku ili Bugarsku, odnosno 1200 za preseljenje u Dansku. Uvjeti rada i dohodak u skladu su s nacionalnim zakonom o radu.
Hrvatski zavod za zapošljavanje, kao novi član EURES mreže nije uključen u tu inicijativu. Dobra je vijest, međutim, da se bez obzira na to i hrvatski državljani mogu prijavljivati za program „Tvoj prvi EURES posao“. Gović najavljuje i zanimljivu priliku da se mladi iz Splita umreže u EURES: u ožujku, naime, HZZ i EURES Hrvatska upravo u Splitu organiziraju Europski dan poslova, namijenjen isključivo mladim osoba.
– Na sajam će biti pozvani i savjetnici EURES-a iz država Unije i EGP-a. Mladi će se im se imati priliku izravno predstaviti i predati im svoj životopis kako bi ih se moglo povratno kontaktirati ako se ukaže potreba za radnicima njihova profila, zaključuje Gović.
U kojim državama možemo do posla bez radne dozvole?
U državama koje nisu uvele ograničenja zaposlenja za državljane RH (Bugarska, Češka, Danska, Estonija, Finska, Irska, Litva, Latvija, Mađarska, Portugal, Poljska, Rumunjska, Slovačka i Švedska), radnici iz Hrvatske ugovor o radu s poslodavcem mogu sklopiti bez radne dozvole.
‘U zemljama koje su to ograničenje zadržale poslodavac za radnika dozvolu mora ishoditi kod nadležnih institucija koje u evidenciji nezaposlenih provjeravaju imaju li takvog kadra među državljanima EU-a za koji nisu potrebne radne dozvole. Ako nemaju, radna dozvola će biti odobrena i tada se može sklopiti ugovor o radu s poslodavcem. kaže nam Matko Gović.
I hrvatski poslodavci mogu tražiti radnike u Europi
Od savjetnika Govića saznajemo da i hrvatski poslodavci mogu oglasiti radna mjesta na portalu EURES-a. Državljane zemalja EU-a koje nam nisu uvele ograničenja mogu zaposliti kao i hrvatske državljane, dok za zapošljavanje radnika iz zemalja koje nam uvode ograničenja moraju prvo ishoditi radnu dozvolu na MUP-u.
Visina plaće ovisi o ponudi i dogovoru s poslodavcem, no ne smije biti manja od zakonski propisane minimalne plaće u RH – vrijede, dakle, ista pravila kao i za državljane RH. Zasad, međutim, nema saznanja o mladim državljanima zemalja EU-a zaposlenima u Hrvatskoj.
U Austriji radi 36 naših sezonaca
U studenom prošle godine, iznosi Gović, u suradnji s Austrijskim zavodom za zapošljavanje (AMS) prikupljane su prijave za rad u ugostiteljstvu u zimskoj sezoni u tirolskom okrugu Landeck.
– Primili smo u Hrvatskoj i austrijskim kolegama proslijedili 380 prijava. Poslodavac je kandidate intervjuirao telefonom, za one koje je odabrao ishodio je radne dozvole, a prije nekoliko dana dobili smo informaciju da je zaposleno njih trideset šest. Veliki dio njih ima sezonski posao u ugostiteljstvu u Hrvatskoj, pa očekujemo da će se po povratku iz Austrije vrlo brzo ponovno zaposliti.
Slobodna Dalmacija
