Već sada se procjenjuje da bi, u slučaju završetka TE Šoštanj, ta elektrana proizvodila godišnje gubitke od 30 do 50 milijuna eura, tako da bi se više isplatilo kupovati struju na regionalnom tržištu nego je proizvoditi u elektrani na ugljen.
Europska komisija u srijedu je objavila nacrt paketa klimatske i energetske politike, koji uključuje obvezujući cilj EU za smanjenje emisija stakleničkih plinova od 40 posto i povećanje udjela obnovljivih izvora u energetskom sektoru za 2030. godinu. Zoran Tomić iz Greenpeacea poziva hrvatsku vladu da dobro razmisli koliko se termoelektana Plomin C uklapa u europske planove, naročito u kontekstu obnovljivih izvora energije, kojima streme Njemačka, Austrija, Italija, Francuska, Belgija, Danska, Irska i Portugal
Paket uključuje i zakonski prijedlog za poboljšanje još uvijek neefikasnog europskog sustava trgovanja emisijama (ETS). Nastavlja se na postojeće mjere za 2020. koje postavljaju tri cilja: obavezu smanjenja emisija stakleničkih plinova za 20 posto (u odnosu na razinu iz 1990.), obavezu 20-postotnog udjela obnovljivih izvora u energetskom sustavu, te neobvezujući cilj smanjenja potrošnje energije za 20 posto (energetska učinkovitost).
Industrija obnovljivih izvora energije i Greenpeace tvrde da to nije dovoljno za primjeren doprinos EU globalnom smanjenju emisija kako bi se globalno zatopljenje zadržalo unutar prihvatljivih granica. Smanjenje za 40 posto također ne bi pridonijelo oživljavanju europskog tržišta emisijskim jedinicama, tvrdi Greenpeace, čiji predstavnik u Hrvatskoj Zoran Tomić poziva hrvatsku Vladu da se za početak prikloni skupini osam zemalja čiji su ministri početkom mjeseca iznijeli stav da se osim cilja smanjenja emisija, za 2030. godinu odredi i cilj za obnovljive izvore. Riječ je o Njemačkoj, Austriji, Italiji, Francuskoj, Belgiji, Danskoj, Irskoj i Portugalu.
‘U Greenpeaceu smatramo da bi Hrvatska trebala poduprijeti politiku triju obvezujućih ciljeva. Mi zagovaramo sljedeće ciljeve: 55 posto smanjenje emisija, 45 posto udjela obnovljivih i 40 posto energetskih ušteda (učinkovitosti). Kombinacija triju obvezujućih ciljeva jedino je jamstvo da će se klimatska situacija stabilizirati i početi kretati u pozitivnom pravcu. I dosadašnja praksa pokazuje da samo obvezujući ciljevi daju rezultate – EU je na najboljem putu da premaši svoje ciljeve za 2020. u dijelu smanjenja emisija i udjela OIE (20+20 posto) upravo zato što su oba cilja zakonski obvezujuća. Isto tako, vjerojatno neće ispuniti cilj postizanja 20-postotne energetske učinkovitosti do 2020. jer taj cilj nije obvezujući’, rekao je Tomić za tportal.
Osim toga, prije desetak dana u Europskom parlamentu socijalistička frakcija (čiji je član i naš SDP) usvojila je zahtjev za postavljenjem obvezujućeg cilja od 45 posto udjela OIE za 2030.
‘Sve to pokazuje da Hrvatska ima povijesnu šansu – kao i povoljno političko okruženje – da se opredijeli prema obnovljivim izvorima, pogotovo prema jačem korištenju energije sunca koja je gotovo potpuno zapostavljena u našoj praksi i u nedavno objavljenom Akcijskom planu OIE za 2020. Obnovljivi izvori su šansa i za gospodarski rast i za nova radna mjesta i za energetsku neovisnost, nasuprot zastarjelim projektima poput Plomina C koji niti značajno pridonosi otvaranju novih radnih mjesta niti je ekonomski isplativ, a svakako je štetan po zdravlje ljudi te kao doprinos globalnom zatopljenju koje se – valjda je sad posve jasno – tiče svakog od nas’, poručuje Tomić.
Komisija je predložila obvezujući cilj za povećanje udjela obnovljivih izvora energije (OIE) u EU na najmanje 27 posto do 2030. Potencijal OIE u Europskoj uniji, tvrdi Greenpeace pozivajući se na izvještaj konzultantske tvrtke Ecofys, takav je da bi oni 2030. mogli zadovoljavati polovicu europskih potreba za energijom. Cilj od 27 posto umanjio bi sposobnost Europe, nastavlje Greenpeace, da transformira svoj energetski sustav, a ne bi značajno pridonio smanjenju ovisnosti Europe o uvozu fosilnih goriva pa bi europske građane i tvrtke ostavio na vjetrometini rastućih cijena energenata.
‘Ovaj prijedlog je duboko razočarenje s naše točke gledišta’, rekao je za portal Euractiv Gert De Block, tajnik CEDEC-a, organizacije koja predstavlja oko 1500 lokalnih i regionalnih energetskih kompanija.
‘CEDEC se snažno zalagao za pristup s više ciljeva, za ambiciozne i zakonski obavezujuće ciljeve o obnovljivim izvorima energije i emisijiama stakleničkih plinova, zajedno s intenzivnim naporima u smislu energetske efikasnosti. Ovako, zakonski neobavezujući cilj za obnovljive izvore energije neće osigurati primjenu u zemljama članicama’, rekao je De Block.
Lies Craeynest, klimatski stručnjak organizacije za razvoj Oxfam, poručio je da je Europa novim paketom pogodovala industriji fosilnih goriva, koja je i najviše pridonijela klimatskim promjenama.
Tomić navodi primjer gradnje TE Šoštanj na ugljen u Sloveniji kao loš slučaj.
‘Cijena gradnje TE Šoštanj na ugljen s planiranih 600 milijuna eura već sada je narasla na 1,4 milijarde eura, s tim da izgradnju tresu brojne afere koje istražuju i domaća i međunarodna tijela. Već sada se procjenjuje da bi, u slučaju završetka TE Šoštanj, ta elektrana proizvodila godišnje gubitke od 30 do 50 milijuna eura, tako da bi se više isplatilo kupovati struju na regionalnom tržištu nego je proizvoditi u elektrani na ugljen. Šoštanj je, dakle, vrlo ozbiljno upozorenje i nama u Hrvatskoj da ugljenu nema mjesta u europskoj budućnosti, a kovanje nove europske energetske politike za 2030. šansa je za Hrvatsku da napravi istinski zaokret prema obnovljivoj energiji za koju ima sve preduvjete’, rekao je Tomić.
Tportal/TN
