Privatnost na društvenim mrežama mit je koji postoji samo u digitalnim pravilima privatnosti. Činjenica je da danas sve što je ‘privatno’ jednim klikom može postati ‘veoma javno’
Slučaj sestre osnivača Facebooka Randi Zuckerberg skrenuo je pozornost javnosti na ono s čime se korisnici društvenih mreža bore već godinama – problemom privatnosti.
Iako društvene mreže poput Twittera, Facebooka, Myspacea i drugih uporno tvrde kako su korisnički podaci njihovih članova sigurni, svako malo dogodi se neki incident koji sve podsjeti da je sigurnost podataka samo pusta želja.
Dovoljno se prisjetiti tisuća resetiranih lozinki na Twitteru ili milijuna korisnika PlayStation Networka čiji su osobni podaci i podaci o kreditnim karticama bili ukradeni 2011. godine.
Ako tomu dodamo i činjenicu da te društvene mreže postavke privatnosti mijenjaju gotovo kako im se prohtije – dovoljno je prisjetiti se nedavne Instagramove objave o promjenama pravila korištenja koja je rezultirala masovnim bojkotom tog servisa. Prema nekim podacima, izgubili su čak četvrtinu redovnih korisnika.
No činjenica je da svaki član neke društvene mreže podatke o sebi otkriva dobrovoljno pa bi stoga trebao biti svjestan nekoliko stvari.
Privatnost na društvenoj mreži je mit
Privatnost na internetu gotovo od njegova samog početka zapravo je samo mit. Treba tek pogledati cijeli niz zakona i prijedloga zakona (poput SOPA-e) koji su usmjereni na ukidanje bilo kakve anonimnosti na internetu.
Ako tomu pribrojimo i sveopću digitalizaciju podataka kroz državne baze podataka, jasno je da je gotovo svatko od nas prisutan negdje na internetu.
Stoga je iluzorno očekivati da će društvene mreže ‘štititi’ nečiju privatnost. Na korisniku je da prije svega u glavi filtrira što će objaviti cijelome svijetu, a potom i prouči postavke privatnosti na mreži koju koristi.
Pojednostavljeno – pretpostavljajte da je sve što stavljate na internet vidljivo svima.
Kao što ne biste sa svima na ulici dijelili svoju adresu, broj telefona ili ključeve od stana, tako ni na društvenim mrežama ne morate dijeliti baš sve.
Osobno veoma brzo može postati profesionalno
Privatna fotografija s neke zabave može veoma brzo doći u ruke potencijalnog ili aktualnog poslodavca.
Sve je veći broj poslodavaca koji svoje zaposlenike ili potencijalne zaposlenike pretražuju na društvenim mrežama.
LinkedIn može biti izvrsno mjesto za profesionalno predstavljanje, no ako ga povežete s Facebookom, nehotice možete potencijalnom poslodavcu otkriti o sebi i ono što možda ne biste željeli.
Također, birajte s kim se sprijateljujete. Nikad ne znate tko vam u budućnosti može biti kolega na poslu ili možda šef.
Prljavo rublje ‘perite’ privatno
Društvene mreže nisu mjesto za ‘pranje prljavog rublja’, blaćenje neistomišljenika ili rješavanje svađa među ljubavnicima.
Osim što na taj način više govorite o sebi nego o samom sukobu, imajte na umu da bi takva javna prepiska mogla ostati negdje zapisana i ako je vi osobno obrišete s osobnog profila.
Nema ničeg goreg nego kad vas šef upita zašto bivšeg poslodavca nazivate ‘biranim životinjskim’ rječnikom ili aktualni ljubavni partner otkrije vašu raniju ljubavnu vezu koja je završila burnom svađom pred petstotinjak ‘najbližih’ prijatelja na Facebooku.
Vodite računa o svom digitalnom profilu
Pravila korištenja i pravila privatnosti na društvenim mrežama mogu se činiti kao da su pisana nekim čudnim jezikom. No trebali biste ih pročitati, pogotovo nakon što društvena mreža objavi njihove promjene.
‘Neznanje ne opravdava’ stara je poslovica koja se može primijeniti i na društvene mreže. Ne možete se braniti da niste znali kad su vam sve informacije bile dostupne.
Nekoliko minuta proučavanja pravila dovoljno je da vas upozna s promjenama ili izmjenama koje bi vas u budućnosti mogle skupo stajati.
