U poslušnosti sam prihvatio ovo imenovanje koje je i mene iznenadilo, prije svega zbog moje dobi, a poodmakla dob je redovito povezana s oslabljenim snagama i načetim zdravljem, rekao je nadbiskup Križić.
Točno u podne objavila je Apostolska Nuncijatura u Hrvatskoj da je papa Franjo imenovao splitsko-makarskim nadbiskupom i metropolitom dosadašnjeg gospićko-senjskoga biskupa Zdenka Križić.
U priopćenju Splitsko-makarske nadbiskupije zahvalili su papi Franji na novoimenovanom nadbiskupu Zdenku:
Novi splitsko-makarski nadbiskup Križić obratio se javnosti ovim riječima:
– Ja sam zahvalan papi Franji zbog povjerenja koje je imao u mene povjeravajući mi, poslije Zagrebačke, našu najveću nadbiskupiju, čija povijest datira od prvih stoljeća kršćanstva. U poslušnosti sam prihvatio ovo imenovanje koje je i mene iznenadilo, prije svega zbog moje dobi, a poodmakla dob je redovito povezana s oslabljenim snagama i načetim zdravljem – kazao je nadbiskup Križić i pritom zahvalio suradnicima, svećenicima, medijima i civilnim institucijama.
Tko je Zdenko Križić?
Zdenko Križić rođen je 2. veljače 1953. u Johovcu, u župi Foča u Vrhbosanskoj nadbiskupiji, kod Doboja u Bosni i Hercegovini. Nakon što je završio srednju školu kod franjevaca konventualaca u Zagrebu, nastavio je svoje obrazovanje studirajući filozofiju kod karmelićana u Firenci. Nakon toga, upisao se na studij teologije na Papinskom teološkom fakultetu “Teresianum” u Rimu. Za svećenika je bio zaređen 26. lipnja 1977. godine u Zagrebu.
Nakon završenog teološkog studija, nastavio je s proučavanjem duhovnosti na Papinskom institutu duhovnosti “Teresianum” u Rimu, gdje je 1978. stekao magisterij iz teme “Biblijski likovi u djelima svete Terezije Avilske”. Osim materinskog hrvatskog jezika, također vješto govori talijanski i služi se španjolskim jezikom.
Imenovan je biskupom Gospićko-senjske biskupije 4. travnja 2016. godine, a za biskupa je zaređen 25. svibnja iste godine. Trenutno je aktivan član Hrvatske biskupske konferencije, gdje obnaša razne dužnosti kao što su član Stalnog vijeća, predsjednik Biskupske komisije za liturgiju, član Biskupske komisije za Papinski hrvatski zavod sv. Jeronima, član Biskupske komisije za Hrvatski Caritas, član Mješovite komisije HBK i Hrvatske redovničke konferencije te predsjednik Vijeća za ustanove posvećenog života i družbe apostolskog života.
U frazi „oprostiti, ali ne zaboraviti“ prisutna je prijetnja
Podsjetimo da je kao gospićko-senjski biskup prošle godine na Memorijalnom groblju u Vukovaru, 18. studenoga otišao korak dalje u svojoj propovijedi. Tada je doveo u pitanje poznatu frazu „treba oprostiti, ali se ne smije zaboraviti“.
– Nema ništa sporno u ovakvom stavu, ali je pitanje što je zbilja sadržano u tom da se „ne smije se zaboraviti“. Nekada se čini da je u toj frazi, više od oprosta prisutna prijetnja, a nerijetko i poziv na osvetu. Ako sjećanje na zločine samo proizvodi negativne osjećaje koji pobuđuju mržnju, tu nema pravog oprosta. Takav oprost ne rasterećuje, ne daje slobodu. Iz takvog oprosta niču samo nove prijetnje. To je lažni oprost koji zapravo skriveno njeguje mržnju i diskretno potiče na osvetu – upozorio je Križić u svojoj propovijedi i posebno naglasio da „kada razmišljamo o zlu koje su činili drugi, ne smijemo zaboraviti da nositelj zla može biti i svatko od nas“, objava je 24 sata.
www.tomislavnews.com
