Ovaj oltar je simbolički rečeno i poveznica između Hrvata Sarajeva i Hercegovine jer ga je, po ideji duvanjskog akademskog kipara Ilije Skočibušića, za posjet pape Franje izradila i darovala Stolarija Kraljevići iz Tomislavgrada
Danas, 3. listopada, na Dobrinjini će biti otvorena novoizgrađena crkva sv. Franje Asiškog. Svečano misno slavlje predvodit će kardinal Vinko Puljić i provincijal Bosne Srebrene fra Lovro Gavran. Župa sv. Franje Asiškog u sarajevskom naselju Dobrinja najmlađa je župa na području Sarajeva, a osnovana je prije osamnaest godina. Gradnja je trajala pet godina, ali je ranije u sklopu župne crkve i pastoralnog centra djelovala Pučka kuhinja Kruha sv. Ante.
Radost za katolike
Naselje Dobrinja se nalazi na razmeđu dva entiteta, a bila je podijeljena i tijekom teških ratnih stradanja. Franjevci Bosne Srebrene počeli su skrbiti za katolike u tom dijelu grada u vrijeme ratnih stradanja, a služba župnika je povjerena bosanskom franjevcu fra Peri Karajici koji je, zajedno s oko 300 katoličkih obitelji povjerenih njegovoj duhovnoj skrbi, započeo gradnju crkve i župne kuće koju je projektirao poznati sarajevski arhitekt i akademik Ivan Štraus. Oltar na kojemu je papa Franjo 6. lipnja 2015. na stadionu Koševo u Sarajevu slavio misu pred 65.000 vjernika nalazi se u župi sv. Franje Asiškog, u sarajevskom naselju Dobrinja. Nakon što je župnik fra Pero Karajica zamolio da se oltar s Koševa dodijeli njegovoj župnoj crkvi koja se već nekoliko godina gradi u ovom naselju, odluku o dodjeli oltara ovoj župi donio je kardinal Vinko Puljić, nadbiskup metropolit vrhbosanski. “Oltar i ambon uklapaju se u izgled unutrašnjosti, kao i u prostor prezbiterija. To je bio poticaj da idemo prema završetku radova”, rekao je fra Pero tada, i evo, konačno je došao i taj dan.
Novoizgrađena crkva u Dobrinji, foto: VL
Simbolika oltara
Ovaj oltar je simbolički rečeno i poveznica između Hrvata Sarajeva i Hercegovine jer ga je za posjet pape Franje izradila i darovala Stolarija Kraljevići iz Tomislavgrada. Podsjećanja radi, ova župa je bila jedinstvena u BiH po tomu što su se u ratnim i poratnim godinama mise održavale u obližnjem atomskom skloništu. Ovaj neprikladni prostor vjernike je podsjećao na ratne strahote, a mnogi su radije odlazili u druge sarajevske župe zbog klaustrofobije jer su osjećali tegobe čim bi ušli u prostor skloništa. Nadu u bolju budućnost župe na Dobrinji unijet će novoizgrađena crkva.
VL/TN/Foto: www.tomislavnews.com
