Radni sastanak otvorio je resorni ministar Božo Perić i uz riječi dobrodošlice kazao je „Pokrenuli samo ovu priču iz razloga što su tzv. „divlji konji“, u biti domaće životinje a sve poslove vezane za životinje obavlja mahom veterinarska i stočarska struka koja je usko vezana s redovitim poslovima Ministarstva. Također taj prostor je dodijeljen Hercegbosanskim šumama i lovcima na korištenje od strane Ministarstva. Budući da su izvanredna turistička atrakcija, predstavljaju velik potencijal u tom sektoru no ukoliko se o njima ne bude vodila briga imat ćemo velikih problema kako zbog šteta koje se događaju na prometnicama tako i činjenicom da stanište na kojem obitavaju neće moći podnijeti njihov brzi prirast koji se svake četiri godine udvostručuje.
Ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva Hercegbosanske županije je pozvalo sve sudionike da daju svoj doprinos u cilju pronalaska rješavanja ovog problema. Na raspolaganju imamo Veterinarski fakultet sa Zagrebačkog Sveučilišta sa svim svojim resursima, stručnu pomoć nudi nam i Agronomski fakultet iz Mostara kao i Zavod za hranu i veterinarstvo Hercegbosanske županije te vjerujem što se tiče struke da ćemo dobiti sve moguće potrebne parametre i analize. Nadam se da je ovo samo jedan u nizu sastanaka koje ćemo imati po pitanju upravljanja krdom „divljih konja“.
Na samom početku sastanka razgovaralo se o zakonodavnom modalitetu upravljanja krdom „divljim“ konjima, prvenstveno kako izraditi studiju upravljanja, tko će odrediti područje na koje mogu obitavati, na koji način dati pravo upravljanja, kako financirati i kako ostvariti suradnju s turističkim sektorom.
Profesor na Agronomskom fakultetu Sveučilišta u Mostaru Vinko Batinić prezentirao je „divlje konje“, njihovu povijest, procjenu brojnog stanja, boju, alat, organizaciju krda, hranidbu, vodu, kontrolu plodnosti kao i nedostatke odnosno probleme s nedostatkom vode, probleme s hranidbom u zimskim mjesecima, problemi s nedostatkom soli-minerala, napadi vukova. Ovo je većina razloga zbog čega konji stvaraju prometne nesreće, ugrožavaju privatne posjede i nasade, smanjuju pašne prostore i količine vode iz lokvi za ostalu stoku.
Također, model upravljanja divljim konjima u svijetu prezentirao je predstavnik Ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva Hercegbosanske županije Marko Barać.
Na koncu je zaključeno kako je ovaj radni sastanak dobar put i početak koji vodi kvalitetnom rješavanju pitanja „divljih konja“ koji jesu velik problem ali isto tako i neprocjenjivi prilika i blago livanjskog kraja kao i cijele Hercegbosanske županije, priopćeno je iz Vlade HBŽ.
www.tomislavnews.com
