Prva vjetroelektrana, vjetropark na području B i H puštena je u rad prije pet godina na području općine Tomislavgrad, točnije 14. ožujka, 2018. godine.
Vjetropark je nazvan “Mesihovina” iako su vjetrenjače izgrađene iznad duvanjskih sela Gornji i Donji Brišnik, Mrkodol i Bukovica, što i nije bitno. Bitno je da vjetropark radi, a u vlasništvu je EP HZ HB, sa sjedištem u Mostaru. Najavljivano je i prije toga (2016.) da će na području Tomislavgrada biti izgrađeno šest vjetroelektrana, što je bilo malo vjerojatno, ali…
Video arhiv: M.M.Č.
Ne prođe mnogo vremena izgradi se vjetropark na Ošljaru, gradi se na Ivoviku, izdate koncesije za izgradnju vjetroparka na Vranu, na Ljubuši…a možda još negdje na duvanjskim planinama su izdate koncesije ili se planira izdati ih, iako ne znamo može li ih više stati?!
Ne razumijemo se u izgradnju obnovljivih izvora energije, u vjetroelektrane, u proizvodnju i prodaju električne energije, je li i od kakve je koristi njihove izgradnje za općinu na čijem se području grade, osim što znamo da neka sredstva (ne znamo jesu li primjerena onome što vlasnik zarađuje na VE?) već pristižu u Općinski i Županijski proračun ili će u većem broju početi pristizati. A novca, svi to znaju, nikada dosta u proračunima i bez ikakve sumnje znamo da se koriste za dobrobit stanovništva, za razvitak gospodarstva, za podizanje standarda, za bolji život…
I što je sporno u izgradnji velikog broja vjetroelektrana na, razmjreno, malom području, gdje se od davnina govorilo kako se od “vitra, stina i planina” ne može živjeti u duvanjskom kraju. Došlo takvo vrijeme da se od toga može bolje živjeti! Posebice ako vjetroelektranama ogradite Duvanjsko polje, na planinama zauzdate vjetar, stavite ga u službu napretka! Često se uspoređuju Arapi koji žive od nafte, pa što ne bi i mi?! Dodajmo samo kako je mali broj šeika u odnosu na sirotinju, ali…
Ima li izgradnja vjetroelektrana oko Duvanjskog polja loših strana, posljedica i po stanovnike, po klimu, prirodu, biljni i životinjski svijet u blizini, u okolini?
O tome se, izgleda, ne raspravlja, jer malo tko o tomu zna, čak se i znanstvenici ne slažu u tomu, nema istraživanja, nema spoznaja, nema javno objavljenih znanstvenih rezultata o štetnosti vjetroelektrana. Nedavno je na HTV bila emisija o pozitivnim i negativnim stranama vjetroelektrana, a govorili su stručnjaci i znanstvenici s tog polja djelovanja i nisu se složili, nisu jasno definirali niti kolika je korist, a još manje kolika je šteta za prirodu, za biljni i životinjski svijet od vjetroelektrana. Složili su se kako vjetroelektrane, uglavnom, ne zagađuju životnu sredinu, okoliš, a utječu li štetno, kako i koliko na prirodu, u tome se nisu složili, to ostaje istražiti, a kako su rekli, treba proći nekoliko godina da se nešto znanstveno utvrdi, potvrdi.
Kažu da treba oko 150 dozvola, papira, projekata, programa da bi se dobila koncesija za legalnu izgradnju vjetroelektrane, pri čemu, svjedoci smo, onu od Ministarstva okoliša na svim razinama u B i H svi dobiju, opravdano, neopravdano, ne zna se? A dok se sve to sazna proći će godine!
Do tada, nama u duvanjskom kraju ostaje koristiti dobrobiti vjetroelektrana, gledati kako se nagrđuju prirodne ljepote, ravnaju planine, buše brda i doline, krče i sijeku šume, razbija kamenje, drobi stijenje, zatrpavaju povijesni lokaliteti, brojne spilje… za izgradnju vjetroelektrana? Nitko još nije istražio niti objavio što se događa s prirodom, klimom, biljnim i životinjskim svijetom nakon što prorade vjetrenjače?!
A priroda je, povijest dobro pamti, nemilosrdna osvetnica ako se nasilu narušava njezin sklad, prirodni poredak.
Bilo bi loše ako se pokaže da smo bili megalomani, nemilosrdni prema prirodi i njezinoj ljepoti, da smo gnjeli, trpali, dokle god je moglo stati (pa i vjetrenjače!), dok nije počelo pucati. Da smo iz Očenaša “…kruh naš svagdanji daj nam danas…” razumjeli kao daj ti nama sada, briga nas za buduće naraštaje, poslije nas “potop”…!
Stalo nam je saznati vaše mišljenje o ovome, zato objavljujemo anketu desno, uz svaku objavu na portalu. Do kraja siječnja, 2023. godine možete iznijeti svoje mišljenje:
ANKETA I. 2023.
Kakvo je vaše mišljenje o vjetroelektranama?
-Izgradnja više vjetroelektrana na području jedne općine donosi samo boljitak stanovništvu
-Izgradnja više vjetroelektrana na području jedne općine štetna je za prirodu, biljni i životinjski svijet u okolici
-Izgradnja više vjetroelektrana na području jedne općine narušava prirodni sklad, ljepotu, treba dobro razmisliti gdje ih i koliko izgraditi
-Ne razmišljam o tome
www.tomislavnews.com/Ljuba Đikić
