Rujan je i ljetni i jesenjski mjesec. Ljeto je odmaklo,
nema više „čelopeka“, znatno je manje grmljavina i
oborina, a nije ni vjetrovito, tako da je rujan najpostojaniji
mjesec u godini.
„Rujan zovu po rujnom vinu – tako ljudi govore“. A
tada „… počme u ovom misecu ruditi i list na gori i trava
na zemlji.“ (Fra Silvestar Kutleša)
Zanimljivo iznosi i uvaženi predskazivač vremena M.
Sijerković:
„Rujan je vrlo ugodan mjesec, podesan za pobiranje
ljetine, dozrijevanje voća, pa i za početak sjetvenih
radova, odakle možda i potječe staro narodno ime rujna
mjeseca (zaorati) ili pak zbog žute i narančaste (rujne)
boje koju poprima lišće.“
Narod je dugo čekao rujan: radio je preko cijele godine
da bi, pokupivši ljetinu (intradu), uživao u plodovima
svoga mukotrpnog rada. To je i vidljivo kada pročitamo
što je sve tijekom dugih godina izrečeno o ovom veselom i
omiljenom mjesecu.
– Ako je vrijeme lijepo Egidija (1. IX.), takva budu i
slijedeća četiri tjedna.
Pučke izreke o vremenu Ante 48 Čelan Gaganić
– Kakav je rujnu početak, takav mu je i kraj.
– Ako u početku rujna grmi, dogodine će biti dobar strn.
– Kakav je rujan, takav će biti i ožujak.
– Ljeto odlazi, jesen dolazi.
– Ljeto prođe, medna jesen dođe; nekom medna, nekom
čemerna.
– Lito brzo prođe, zima nikad.
– O jeseni prebogata, puna srebra, puna zlata!
– Dođe nam majka bogata – ubi je druga rogata.
– Jesen je bogata, a zima rogata.
– Do berićetna rujna – nema težaka nujna.
– Ptice kljucaju najslađe voće.
– Nema dana bez zore.
– Trud oko zemlje vraća zemlja duplo.
– Zemlja je hraniteljica.
– Zemlja je roditelj i hranitelj.
– Voda je najčišća kod izvora.
– Priđe li voda priko sedan kamenja, mo’š je pit.
– Od staroga panja je dobro grožđe.
– Od najzrilijega grožđa je najbolje vino.
– Napa’ lug lozu.
– Ni ljepšega kruha do pšenice, ni ljepšega vonja do lozice.
– Rujan misec rujno vince daje; novo turnja, a staro
prodaje.
– Rujanska kiša zlato je njivama, a otrov vinogradima.
– Ako je zora ili večernji žar jako rumen, osobito ako se
širi prema sjeveru, najavljuje kišu ili vihor, a ako je
ružičast i širi se prema jugu, oglašuje se lijepo vrijeme.
– Ako počne padat kiša po vrhu zvanom Piljeva
Grabovina (jedan od vrhova brda Grab, iznad Poljica),
kiša će se sigurno spustit u Poljica, Zmijavce i Runoviće, a
riđe na ostalo područje Imotske krajine.
Pučke izreke o vremenu Ante 49 Čelan Gaganić
– Kad Vrulja (ispod Dubaca) provrije, za dan-dva nad
Imotskom krajinom, nadvit će se gusti oblaci i past će
obilna kiša.
– Ako kiša probije zoru, padat će cili dan.
– Kad ovce silaze s brda na niže – kiša će, jer im runo
navlači vlagu i spuštaju se u suvlje predjele.
– Rujanske kiše ne padajte previše.
– Što se dalje vidi, tim je kiša bliža, te manje traje.
– Rujansku kišu tuča prati.
– Kišan rujan – vinogradar uzrujan.
– Kad se kumulusi (ljetni blistavo bijeli oblaci – kao
gruda pamuka), koji su inače znak lijepog vremena –
penju na više, mogla bi kratkotrajna kiša.
– Topla jesen, duga zima, ako l’ rujnom kiše ima.
– Ako je rujan hladan, bit će mnogo bolesti.
– Ako za lipoga vrimena izlazi magla iz Modroga
jezera, uskoro će drugo vrime.
– Rujanski hlad – gotov jad.
– Mala Gospa (8. IX.), a kaca u vinograd.
– Između dviju Gospođa (tj. Velike i Male Gospe, 15.
VIII. – 8. IX.) vladaju velike vrućine.
– Mala Maša (Mala Gospa) – u svakom grmu paša.
– Ko po Maloj Maši kosi, na peći suši.
– Mala Maša, mala paša, a Miholje (29. IX.) pašu
zakolje.
– Sveti Matija (21. IX.) bačve nabija.
– Prva sjetva o Mateju (21. IX.), druga o Miholju (29.
IX.), o Lučinu (sveti Luka, 18. X.) treća.
– 23. IX. – Međunarodni dan kulturne baštine.
– Kad se reže i veže, onda se plače, a kada se bere i
otače, onda se pjeva.
– O muci grozdovi vise.
Pučke izreke o vremenu Ante 50 Čelan Gaganić
– Kad je berba – i nediljon se bere.
– Zemlja pri kršu, a meso pri kosti valja.
– Zemljica – debelica.
– Grom nikad ne udara dvaput na isto misto.
– Majka grbava, dica lipa, unučad ma’nita (loza, grožđe
i vino).
– Sveti Kuzma i Damjan (27. IX.) slivaju vino u badanj.
– Nevaljala bačva pokvari i najbolje vino.
– Tko nije dobar podrumar, badava je dobar vinogradar.
– Vino je cviće kojin se valja znat kitit.
– Što smo bliže svetom Mihovilu, sve je više grožđa u
krtolu.
– Ne odlete li lastavice do Miholjdana (29. IX.), bit će
blaga zima do Božića.
– Ako ne odu lastavice do sv Mihovila, ne će biti oštra
zima.
– Ne čekaj svetoga Miju (Mihovila) da pripremiš bačvu
i viju.
– Grmljavina o Miholju proriče plodnu godinu.
– Tiha kiša o Miholju znači blagu zimu, a grmljavina
rodnu godinu.
– Mihovilovo (bablje) lito – nikome nije sito.
– Mihovilovo lito više godi od pravog lita.
– Sirotinjsko lito – lipo vrime u jesen.
– Od Miholja (29. IX.) do Franje (4. X.) – u polju hrane
sve tanje.
– Ako na Miholje snijeg naletava, dugu zimu obećava.
– Sveti Jere (Jeronim, 30. IX.) litinu bere.
– Bez jesenskog sijanja, glad cijelu godinu.
– Od srpnja, kolovoza i cilog rujna, golon guzon maše
ujna.
– Iza topla i suha rujna ide hladan i mokar listopad.
Pučke izreke o vremenu Ante Čelan Gaganić
www.tomislavnews.com
