PUŠANIJO, SIMBOLU ZAVIČAJA
Pušanijo, simbolu zavičaja,
o tebi moram lijepo pisati,
iako nosiš sve pred sobom
i od udara tvojih teško je disati.
U pravo se pretvaraš čudo
kad digneš uvis snijeg s planina,
tad dršćem pred tobom i strah me
ako zaklona nemam sigurna.
Stoljećima si zbiljska slika mog kraja,
od Kamešnice do Tušnice
i prirodna veza s Bogom,
jer nikada ranila nisi
nijedno naše srce.
Istina je da si dio moje muke
kad šibaš mi lice i do kosti probadaš tilo,
ali te svejedno potajno volim
i ne sjećam se da je ikada drukčije bilo.
Autor: Ante Ćurić
www.tomislavnews.com