Zahvaljujući zaljubljeniku u arheologiju i pronalazaču fosilnih ostataka praslona na duvanjskom području, na lokalitetu Cebara, Vinku Ljubasu-Jablanu, donosimo zanimljiv, znanstveni tekst prezentacije
Tekst koji donosimo, a čije su objavljivanje na našem Portalu odobrili znanstvenici-autori, predstavlja slobodan prijevod stručne prezentacije na engleskom jeziku pri 14.Kongresu Mediteranskog komiteta za stratigrafiju neogena održanog 8.-12. 9. 2013 u Istanbulu / Turskoj:
MANDIC, O., GÖHLICH, U.B., HRVATOVIĆ, H., LENARDIĆ, J.M., ČVOROVIĆ, B., GLAMUZINA, G., RADOŠ, D. 2013. New proboscidean site from the high karst dinarids in southern Bosnia and Herzegovina. 14th RCMNS Congress, Book of Abstracts, p. 189.
Novo nalazište fosilnih surlaša iz Zone visokog krša Dinarida u južnoj Bosni i Hercegovini
Izuzetno bogato nalazište neogenskih surlaša Cebara otkriveno je nedavno zaslugom sakupljača prirodnina Vinka Ljubasa južno od Tomislavgrada u Bosni i Hercegovini. Fosili su akumulirani u sedimentima krške strukture dimenzija oko 20 m visine, 17 m širine i 40 m dubine, na jugozapadnom obodu Duvanjskog polja. Ovo polje,površine oko 240 km², ima dinarsko pružanje sa smjerom SZ-JI. Geološki radi se o intra-planinskom bazenu, nastalom početkom miocena prije 17 milijuna godina,u istočnom dijelu nekad puno većeg, sa Livanjskim poljem povezanog bazena. Dva jezerska ciklusa istaložila su u njemu više od 2500 m ugljenonosnih,vapnenačkih naslaga. Na granici ova dva ciklusa u srednjem miocenu, prije 13 miliona godina došlo je do prekida sedimentacije. Tektonski pokreti Dinarida podijelili su pritom bazen u današnje okvire. Lokalitet Cebara stratigrafski odgovara vršnim naslagama Tomislavgradskog bazena.
Geološki stup od oko 10 m, snimljen na lokalitetu Cebara, pokazuje dva taložna ciklusa podjednake debljine i generalnog okrupnjavanja veličine zrna sedimenata prema gore. Donjim ciklusom dominira glina sa (deci)metarskim uklopcima, dijelom, fosilifernih pijesaka i konglomerata. Sedimentne strukture ukazuju na transport vodom, dok nalaz akumuliranih ostataka slatkovodnih puževa dokazuje jezersko porijeklo sedimenta. Gornji taložni ciklus sastoji se od konglomerata u koje su uklopljena tri (deci)metarska paketa blokovskih breča. Breče najvjerojatnije predstavljaju događaje urušavanja svoda paleo špilje.
Fosilni nalazi kostiju sisavaca ograničeni su na interval od oko 1,5 m u donjem dijelu stupa. Kosti, zubi i kljove su akumulirani u 3 sloja, debljine 10 do 30 cm. Koliko je moguće vidjeti iz snimljenog profila ostaci su dobro sačuvani, no potpuno izdvojeni sa originalnih pozicija u skeletu, što upućuje na njihov kraći transport prije taloženja u konačnu poziciju. Do sada izdvojeni fosilni ostaci ukazuju na dominaciju ostataka praslona iz izumrle obitelji Gomphotherida. Najvjerojatnije se radi o vrsti Anancus arvernensis (Croizet &Jobert 1928), veličine tijela današnjeg slona, no sa neproporcionalno dugim,izravnanim kljovama u gornjoj čeljusti.
Ovaj europski predstavnik gomfoterida javlja se krajem miocena, a izumire početkom pleistocena (neogenske zone europskih fosilnih sisavaca MN 11-17,raspona geološke starosti od 9 do 2 milijuna godina). Njegovi najčešći fosilni nalazi vezani su za klimatski optimum kasnog pliocena, prije oko 3 milijuna godina, kada Anancus arvernensis pokazuje distribuciju širom jugoistočne Europe od Slovenije, preko Hrvatske, sjeverne Bosne i Hercegovine, Srbije, Rumunjske, Bugarske, do Grčke. Ovo je prvi nalaz iz planinskog područja Bosne i Hercegovine, kao i iz visokog krša Dinarida. Zanimljivo je da se lokalitet nalazi na topografskoj visini od oko 920 metara iznad mora i predstavlja vjerojatno najviši lokalitet fosilnih surlaša u Europi. Usprkos tome bogatstvo fosilnih nalaza ukazuje na stabilnu populaciju gomfoterida u ovom području tijekom dugog vremenskog perioda. Sudeći po njihovoj veličini i načinu prehrane mora da su preferirali ravničarske uvjete bogate niskim i visokim raslinjem, što njihov nalaz u planinskom okruženju čini na prvi pogled iznenađujućim. Moguće objašnjenje je da su planinski uvjeti stvoreni tek nakon taloženja fosilnih kostiju, kao rezultat izdizanja Dinarida tijekom pleistocena,odnosno u vrijeme ledenih doba. Istraživanja radi utvrđivanja precizne starosti ovih novih fosilnih nalaza su u tijeku.
www.tomislavnews.com
