Na popis stanovništva dolazilo se iz Švedske, Njemačke, Hrvatske, Srbije…
U Bosni i Hercegovini, prema posljednjem popisu stanovništva, živi između 3,7 i 3,8 milijuna stanovnika, objavio je sarajevski “Dnevni avaz” pozivajući se na izvore iz Agencije za statistiku BiH. ‘Avaz’ je ekskluzivno obznanio i da u Federaciji BiH živi između 2,3 i 2,4 milijuna stanovnika dok ih u manjem bh entitetu stanuje između 1,2 i 1,4 milijuna.
Poplava ‘ilegalaca’
Inače, sve popisnice s recentnog bh popisa još nisu ni stigle u Centralnu bazu podataka gdje će se obrađivati, a nadobudni ‘Avaz’ već zna, okvirno, koliko je stanovnika popisano na prvom poslijeratnom popisu.
– Pisanje ‘Avaza’ je nedopustivo, skandalozno! Ja sam konsternirana! Popisnice još nisu prošle kroz skener u Centralnoj bazi, a oni objavljuju koliko ima stanovnika. Takve podatke im nitko iz Agencije nije mogao dati jer ih nitko ni nema – kažu nam u Federalnom zavodu za statistiku ne skrivajući bijes te istodobno ističući da su statističke agencije jedino mjerodavne za objavu podataka s popisa.
No, da u BiH živi nešto manje od četiri milijuna stanovnika, to je već opće poznata činjenica iz raznih statističkih parametara, koja je i prije tri mjeseca publicirana od statističkih agencija. Međutim, to istodobno ne znači da je na posljednjem popisu registrirano samo stalno prisutno stanovništvo BiH.
Naprotiv, barem milijun, a možda čak i dva milijuna ‘ilegalaca’ iz drugih država popisalo se kao stanovništvo BiH. Autobusi su stizali od Švedske, Njemačke preko Hrvatske do Srbije. Policija je vratila nekoliko autobusa pristiglih i iz Lijepe naše na bh popis.
Vraćali autobuse
– Iz Hrvatske su došli na izlet u Međugorje pa su se krenuli u Konjic popisati, policija ih je vratila da bi oni opet došli na popis, pa su ih opet morali vratiti. Neke kuće su pretvarali u kolektivne centre za popis – kažu nam u Agenciji za statistiku, dodajući i da je Policija Republike Srpske vratila nekoliko autobusa s pristiglim Hrvatima.
No, osim turističkog posjeta BiH, iz cijele Europe, za potrebe popisa, i punoljetno domicilno stanovništvo imalo je priliku, prema usvojenoj metodologiji, popisati sve članove svoje obitelji pa čak i bliže rodbine. Uz to, prema dogovorenoj metodologiji nisu se tražili ni identifikacijski dokumenti osoba koje se popisuju, nije čak bio nužan ni bh JMBG, dovoljno je bilo samo kazati datum rođenja osobe koja se popisuje.
– Svekrva me popisala na bh popisu stanovništva, a ja nemam ni državljanstvo BiH – kaže nam Splićanka kojoj svekrva živi u Hercegovini, pitajući nas istodobno hoće li zbog tog morati platiti neku kaznu.
I u bh statističkim agencijama očekuju da će u prvoj fazi popisa imati oko šest milijuna stanovnika, no, pojašnjavaju da će kroz ‘filter’, kroz obradu podataka doći do stvarnog broja stalno prisutnog stanovništva.
– Sigurno je da će u prvoj fazi biti puno više stanovnika nego što ih stvarno ima, no, mi smo pripremili u popisnici dobar filter koji će ih isključiti iz stalnog stanovništva. Uz to, koristit ćemo knjige državljana, knjige mrtvih, školske knjige, i svi oni koji ne spadaju u stalno stanovništvo BiH, bit će izbrisani. Zbog te provjere podatke s popisa ćemo objaviti tek koncem 2016. godine – kaže nam zamjenica direktorice Federalnog zavoda za statistiku Hidajeta Ćosić.
Dakle, u pripetavanju bh konstitutivnih naroda, koliko kojih ima, a što istodobno znači i koliko pozicija na vlasti, stradala je – statistika. Postigli su zbir netočnih podataka, pa će se kroz filter iduće tri godine raditi popis nakon popisa. A da je metodologija bila primjerena zemlji u kojoj se održava popis, naknadno filtriranje ne bi ni bilo potrebno.
I mrtvi se popisivali
Uz ‘zalutale’ prekogranične nevjeste na popisu stanovništva upisivani su i – mrtvi. No, koliko je mrtvih poboljšavalo nacionalnu krvnu sliku naroda i narodnosti BiH precizno će se moći utvrditi tek nakon što se napravi potpuna kontrola popisnica.SD/TN