Izvješće o monitoringu rada Vlade i Skupštine Hercegbosanske županije za prva tri mjeseca 2013. godine.
Vlastima HBŽ prioritet nije stvaranje preduvjeta za efikasniji rad u cilju poboljšanja životnih uvjeta građana. Nakon skoro dvogodišnjeg iščekivanja na formiranje vlasti u HBŽ, vrlo brzo se uvidjelo da je ista formirana na interesnim, a ne programskim principima, što se pokazalo već i u prvom kvartalu tekuće , 2013.godine, jer je došlo do određenog »nesporazuma« između koalicijskih partnera vezano za nepoštivanje potpisanog Sporazuma, zbog kojeg su zastupnici i ministri iz SNSD, nezadovoljni nerješavanjem pitanja Zakona o šumama, te neravnomjernoj raspodjeli budžetskih sredstava u općinama Županije, kao i drugih aktualnih problema, najavili nesudjelovanje u radu ovih institucija, što definitivno govori o dubini krize u funkcioniranju vlasti u ovoj županiji. Tako je još jednom nespremnošću na neophodni kompromis onemogućen politički dogovor između vladajuće koalicije, što je dovelo do značajnog usporenja rada kako Vlade, tako i Skupštine.
U prva tri mjeseca 2013. godine, iako očekivan i iznimno neophodan, izostao je učinkovitiji i ozbiljniji start tzv. „nove“ Vlade. Vlada je u spomenutom periodu održala ukupno šest sjednica i zasjedala nešto manje od dva osmosatna radna dana, tj., 15 sati i 25 minuta. Ukupno je razmatrano 75 mjera, od kojih se njih 31% tiče kadrovske politike, te operacionalizacije proračunskih sredstava i sl., dok oko 10% otpada na, uglavnom, nacrte zakona.
Ni ove godine Vlada još uvijek ni sama nije donijela, a kamoli uputila u skupštinsku proceduru , vlastiti Program rada za 2013. godinu, što, ukoliko uzmemo u obzir vrijeme i dinamiku zasjedanja, te diskusiju o stvarnim problemima građana HBŽ, te broj i karakter usvojenih mjera, a posebno agoniju oko usvajanja Proračuna, dovodi do zaključka da prioritet Vlade ni u 2013. godini neće biti pravovremeno stvaranje preduvjeta za njezin efikasniji rad, odnosno djelovanje u pravcu poboljšanja životnih uvjeta građana.
Vlada je ponovno podbacila i u svom odnosu prema Skupštini. Naime, pored toga što ne pruža odgovore na pristigla zastupnička pitanja, točnije njene institucije nisu ponudile odgovor u 80% slučajeva, ona se redovno oglušuje i na zaključke Skupštine. Primjer toga je Zaključak Skupštine o Izvješću o izvršenoj reviziji financijskih izvještaja Proračuna HBŽ za 2011. godinu, kada je Vlada, između ostalog, u roku od 60 dana trebala dostaviti pisano izjašnjenje o razlozima zašto tokom 2011. godine ista nije pristupila realiziranju preporuka koje je naložila revizija. Nereagiranjem na ovakve i slične zahtjeve Skupštine, Vlada, odnosno izvršna vlast se ponaša ignorantski u odnosu na zakonodavnu vlast, koja ju je izabrala i kojoj je odgovorna za svoj rad. Međutim, dio odgovornosti za ovakvo stanje snosi i sama Skupština, koja bi u odnosu na Vladu trebala zauzeti „čvršći“ stav i inzistirati na dostavljanju svih traženih informacija, te istu podsjetiti na činjenicu da je Skupština „kontrolor“ rada Vlade, te da ona kako bira Vladu, isto je tako i smjenjuje.
I Skupština, kao i Vlada, ušla je u 2013. godinu bez vlastitog Programa rada, pa je nemoguće ispuniti Poslovničku obvezu o kvartalnom vrednovanju rada te institucije. Skupština je u prva tri mjeseca 2013. godine razmatrala svega pet mjera, od čega samo dva nacrta zakona. Primjer neozbiljnosti je i tematska sjednica posvećena stanju u gospodarstvu HBŽ, koja je zakazana bez ikakve pripreme i koordinacije s Vladom, potom prekinuta, te iako je trebala biti ponovno održana u narednih 10-15 dana, to se nije dogodilo.
Prekinuta tematska sjednica o analizi stanja u gospodarstvu, pokazala je ono što većina građana HBŽ već odavno zna: stalni porast nezaposlenosti, pad zaposlenosti, te kontinuirani negativni prirodni priraštaj izravna su posljedica izuzetno lošeg stanja u gospodarstvu, propadanja brojnih javnih, ali i privatiziranih poduzeća, te generalno nepripremljenosti ovdašnjih vlasti na skori ulazak Republike Hrvatske u Europsku Uniju, čime će se brojni (poljo)privrednici, stočari i dr. naći u bezizlaznoj situaciji, kada ne budu mogli plasirati svoje proizvode na EU tržište.
A za to vrijeme, umjesto stalnih zasjedanja na kojima bi se razmatrala sva gore navedena i brojna druga goruća pitanja i problemi koji muče građane HBŽ, zastupnici su na dvije održane sjednice u prva tri mjeseca proveli oko 8 sati efektivnog rada. Šest zastupnika je postavilo ukupno devet pitanja, upućena je jedna inicijativa, pet zastupnika se niti jednom nije javilo za riječ tijekom izvještajnog perioda, od čega troje čak nijednom od kada su preuzeli zastupničku funkciju.
Ipak, postoji jedan manji pozitivan primjer, a to je da je došlo do određenog napretka u radu stalnih radnih tijela Skupštine u prvom kvartalu 2013. godine, kada ih je 7 zasjedalo na 10 sjednica i razmatralo 34 točke dnevnog reda, što je više nego u cijeloj 2012. godini.
Za sve navedeno, građani su za ovakve rezultate rada na ime plaća i drugih naknada zastupnicima platili oko 133.000, 00 KM (neto), a članovima Vlade 82.000, 00 KM (neto), piše u Izvješću Centra civilnih inicijativa.
Detaljnije o radu Skupštine i Vlade HBŽ, te zastupnika pojedinačno u sljedećim prilozima CCI!
Tomislavnews.com
