Biskup banjolučki mons. dr. Franjo Komarica, predsjednik Biskupske konferencije Bosne i Hercegovine, susreo se, 6. veljače u Zagrebu s mr. sc. Darijom Krstičević,
predstojnicom Državnog ureda Republike Hrvatske za Hrvate izvan Republike Hrvatske. U razgovoru je sudjelovao i ravnatelj Caritasa Banjolučke biskupije mons. dr. Miljenko Aničić.
Tijekom dužeg otvorenog razgovora, biskup Komarica je upoznao predstojnicu Krstičević s aktualnom situacijom u vezi s Javnim pozivom izbjeglim osobama iz Bosne i Hercegovine u zemljama regije koje je uputilo Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice Bosne i Hercegovine. Ističući da je i predsjednik Republike Hrvatske dr. Ivo Josipović obećao svoju potporu, zamolio je i potporu predstojnicu Krstičević odnosno Državnog ureda Republike Hrvatske za Hrvate izvan Republike Hrvatske.
Predstojnica Krstičević je zahvalila za informacije te zajamčila da su u Republici Hrvatskoj – od predsjednika Josipovića i predsjednika Vlade Zorana Milanovića preko prve potpredsjednica Vlade i ministrice vanjskih i europskih poslova Vesne Pusić do njezina Ureda – spremni pomagati Hrvate u Bosni i Hercegovini u skladu sa svojim nadležnostima i mogućnostima. Naglasila je da Republika Hrvatska mora biti zainteresirana za svoje susjede, a osobito za Bosnu i Hercegovinu s kojom ima najdužu državnu granicu. Dodala je da to nije samo pitanje Republike Hrvatske nego i Europe ističući da će Europska Unija sada graničiti s Bosnom i Hercegovinom te da joj nikako ne može biti svejedno, hoće li u BiH biti mir ili nemir odnosno hoće li biti pravne države ili neće. Složili su se da i u Briselu znaju kako je hrvatski narod u Bosni i Hercegovini u nezavidnom položaju i da mu treba pomoći ne samo proklamacijama nego na konkretan i učinkovit način.
Biskup Komarica je ukazao na potrebu stvaranja strategije o najboljem načinu političke, gospodarske i pravne pomoći odnosno konkretnim projektima za povratak i ostanak Hrvata osobito u bosanskoj Posavini i banjolučkoj regiji. Predstojnica Krstičević je izrazila svoje slaganje s biskupom Komaricom te obećala učiniti ono što joj bude moguće na tom planu. Smatra osobito korisnim susret na temu povratka koji bi se trebao održati 12. veljače 2013. u Banjoj Luci. Napominjući da je dan ranije razgovarala s ministrom za ljudska prava i izbjeglice Bosne i Hercegovine g. Damirom Ljubićem, rekla je da će ponovno razgovarati s njim i s ministrom za izbjeglice i raseljene osobe RS g. Davorom Čordašem. Obećala je doći i na spomenuti susret, ali i pohoditi Banju Luku i bosansku Posavinu kako bi se upoznala s konkretnim problemima i čula ljude na terenu i vidjela probleme s kojima se susreću. Biskup Komarica je kazao da se povratnici nemaju kome obratiti te da su nerijetko frustrirani lažnim obećanjima iako nisu odustali od želje za povratkom.
“Mislim da je to bio obostrano konstruktivan razgovor i korisna izmjena najnovijih informacija. Predstojnica Krstičević je sa zadovoljstvom primila na znanje informacije u vezi s mojim razgovorom sa šefom Misije UNHRCR-a u Sarajevu g. Andrewom Mayneom i sa šefom Misije OESS-a veleposlanikom Fletcherom M. Burtonom te s prvim pomoćnikom američkog veleposlanika g. Stevenom Gillenom. Zaključili smo da treba senzibilizirati sve raspoložive snage unutar državnih struktura u obje zemlje kako bi radili na zajedničko dobro kako hrvatskog naroda tako i ukupnog životnog ambijenta”, kazao je nakon susreta biskup Komarica.
Tijekom susreta biskup Komarica je predao predstojnici Krstičević Izjavu Komisije Biskupske konferencije Bosne i Hercegovine “Justitia et pax” u kojoj se iznose dramatične činjenice i donose poteškoće s kojima se susreću Hvati katolici koji se žele vratiti na svoja ognjišta u BiH. Nakon što je biskup Komarica spomenuo konkretne poteškoće na planu povratka, s kojima su ga 2. veljače 2013. upoznali predstavnici većeg broja Udruga prognanih i izbjeglih Hrvata iz šireg banjolučkog područja koji su zainteresirani za povratak, predstojnica Krstičević je istaknula kako bi bilo dobro da se sve poteškoće stave na papir i njoj dostave kako bi i ona bila upoznata s problemima s kojima se susreću ljudi koji se žele vratiti da bi poduzela ono što je u skladu s njezinim mogućnostima i nadležnošću. Složili su se da svi koji se žele vratiti trebaju informirati sa svojim poteškoćama ključne domaće političare i uporno inzistirati da im se omogući povratak i opstanak što je obveza predstavnika vlasti. Ističući kako Crkva a ni on kao biskup ne može preuzeti obvezu države na planu povratka, nego samo preko Caritasa i na druge način dati svoju ograničenu pomoć i potporu, biskup Komarica je zamolio predstojnicu Krstičević da bude određen netko tko će te ljude moći uvijek saslušati i pomoći im u njihovim opravdanim traženjima. (kta)/TN
