Danas je Svijećnica ili Kalandora, raspored svetih misa u Župi svetog Mihovila je sljedeći: Tomislavgrad u 7:30, 10:30 i 18:00 sati; filijale u 9:00 sati. Na svim svetim misama će biti blagoslov svijeća.
Danas, 2. veljače je po katoličkom kalendaru blagdan koji nosi dva imena: Svijećnica i Prikazanje Gospodnje. Spomendan je događaja kada su, prema propisu Mojsijeva Zakona, Josip i Marija donijeli dijete Isusa u Hram da ga, kao prvorođenca, obredno prikažu Bogu. Tu se, bilježi evanđelist, zatekao starac Šimun, koji je uzeo Dijete u naručje i, u nadahnuću, prepoznao u njemu budućeg Mesiju. Mariji je prorekao da će joj “mač boli probosti dušu”. Pri tom je Šimun – to je okosnica blagdana – Isusa nazvao Svjetlom, doslovno “svjetlost za rasvjetljenje naroda”.
Spominjući se toga vjernici danas u crkvu donose svijeće na blagoslov. U obitelji ova se svijeća pali u različitim prigodama: na velike blagdane, u vrijeme oluje i grmljavine, stavlja se zapaljena u prozor kad mjestom prolazi Tijelovska procesija, nosi na krštenje novorođenčeta i na prvu pričest kao spomen na krštenje; stavlja se i u ruku umirućem kao ohrabrenje i znak nade u vječni život…. Otuda blagdanu pučko ime – Svijećnica. Blagdanu je središte Isus pa se zove Prikazanje Gospodnje, no istodobno je naglašena Marijina uloga. U pučkom je izričaju to dvoje spojeno pa se, osobito u Slavoniji, blagdan zove i “Svitlomarinje” (Isus – svjetlo Marijino). Mnoge Marije toga dana slave svoj imendan. Iako ne spada među zapovjedne svetkovine, puku je drag i crkve su toga dana vrlo posjećene. (enciklopedija)
U duvanjskom kraju ovaj blagdan zovu Kalandora. Vjerovalo se uvijek da će godina biti dobra i rodna ako je Kalandora popraćena kišom. Otuda je i stara hrvatska, ali i duvanjska, poslovica: “Kalandora vodna, godina rodna”, ali ima i druga: “Kalandora vedra, u dice se vide rebra”. Ako je suditi po ovoj zadnjoj izreci, a danas je oblačno, djeci se neće vidjeti rebra, odnosno neće biti gladi!
U ovim krajevima i vrijeme se nekako računalo po Kalandori, pa se često od naših starih moglo čuti: Bilo je to ( neki događaj, često i rođenje djece) prije Kalandore dva dana, uoči Kalandore, licem (upravo) na Kalandoru, poslije Kalandore…
Evo još nekoliko pučkih duvanjskih, izreka vezanih za Kalandoru:
Kalandora je srce (sredina) zime.
Kalandora ora, bura u sred mora.
Svi hranite blago do Kalandore, ja ću sam od Kalandora. (To hoće reći kako dolaze topliji dana iza Kalandore, kada će blago-stoka moći u pašu!)
Kaladora, zime hora.
Kalandore ora, prođe zime pola.
Objavljujemo još neke pučke izreke o Kalandori iz knjige Ante Čelana Gaganića “Pučke izreke”
– Kalandora (Kandelora, Svijećnica, 2. II.) – zima fora
(vanka), kaže Blaž (3. II.) da je laž, a glistina da je istina.
– Gospa Kandelora, zime fora, za njom ide Blaž, koji
govori da je to laž.
Pučke izreke o vremenu Ante 13 Čelan Gaganić
– Kandelora – snig do mora, sveti Blaž – da je laž, sveti
Šime (18. II.) – da je usrid zime.
– Svijećnice dan, zima van.
– Kalandora – zime pola.
– Kalandora – pola žita, pola zime, pola hrane.
– Na Svijećnicu pol zime se svršava, pa stoga neka još
pol krme stoka ima.
– Kalandora – zima ora (još traje).
– Kalandora – zima ora, snig do mora, pola ića – pola
pića.
– Kalandora – pijandora.
– Bog te čuva vedre Kalandore, a oblačna Jurjeva (23.
IV.).
– Kalandora vedra, dici se vide rebra (nerodna godina,
bit će glad).
– Ako je Svijećnica vedra, bit će duga zima.
– Što burnija Svijećnica – to ljepše proljeće.
– Ako je na Kalandoru lipo vrime, past će devet
snigova, a ako bude oblačno, ni broja in se ne zna.
– Ako je na Kalandoru lipo vrime, do Jurjeva (23. IV.)
će past dvanest snigova.
– Ako je na Kalandoru i sv. Blaža (3. II.) lipo vrime, bit
će još dvanest snigova.
– Bolje je vuka u štali imati, nego se na suncu o
Svijećnici grijati.
– Ako je Svićnica zelena, Cvitnica će biti snižna.
www.tomislavnews.com/Foto ilustracija
