Danas, 11. prosinca, na Međunarodni dan planina prilika je da se istakne njihova važnost za očuvanje kvalitetnog života cjelokupnog čovječanstva. Živjeli mi na obali mora ili u najvišim predjelima naši životi ovise o planinama više nego što možemo zamisliti. Stoljećima su planinske zajednice razvile rješenja za prilagodbu svom surovom okolišu, suočavanje s klimatskim promjenama, smanjenje siromaštva i zaštitu ili obnovu bioraznolikosti i ekosustava u planinskim regijama. Međunarodni dan planina 2024. godine ima za cilj usredotočiti se na inovativna rješenja, poticanje strategija prilagodbe i osnaživanje mladih za održivu budućnost. Stoga je ovogodišnja tema obilježavanja: “Planinska rješenja za održivu budućnost – inovacije, prilagodba i mladi”.
Inovacija je ključna za rješavanje složenih pitanja vezanih uz planine. Obuhvaća tehnološki napredak, kao što su digitalna rješenja za praćenje i očuvanje, kao i kreativno rješavanje problema kao što je klimatski pametna poljoprivreda i novi pristupi zarađivanju, upravljanju resursima i financiranju.
Kako klimatske promjene pogoršavaju pritiske okoliša na planine, prilagodba postaje imperativ za izgradnju otpornosti i smanjenje ranjivosti. Strategije prilagodbe prilagođene planinskim ekosustavima i zajednicama uključuju rješenja kao što su pristupi smanjenju rizika od katastrofa koji se temelje na ekosustavima i integracija autohtonih sustava znanja.
Aktivno, smisleno i uključivo sudjelovanje mladih u donošenju odluka ključno je za osiguravanje dugoročne održivosti planinskih rješenja. Mladi naraštaji su predani klimatskim akcijama, socijalnoj pravdi, inovacijama, promicanju kulture i uključivanju. Ovo je prilika da se potakne dostojanstven rad i kvalitetno zapošljavanje mladih, univerzalna i dostupna obuku te poduzetničke mogućnosti koje doprinose očuvanju i održivom korištenju planinskih resursa.
Samo na taj način mlade generacije će shvatiti svoju aktivnu ulogu u očuvanju prirodnih resursa i brizi o stanovništvu koje živi u planinskim područjima, a koji moraju biti obuhvaćeni razvojnim planovima, kako na globalnoj, tako i na nacionalnoj razini. Usprkos prekrasnim krajolicima, život u planinama može biti težak, osobito za mlade ljude. Napuštanje sela u potrazi za drugim, boljim zaposlenjem dovelo je do njihovog “nestanka” i nedostatka radne snage u planinskim područjima. Migracija s planina nažalost ima posljedice koje se očituju u napuštenim poljoprivrednim i šumskim područjima, degradaciji i čestim požarima. Nažalost, na razini zajednice, nepovratno se gube kulturne vrijednosti, baština i drevne tradicije.
Planine, koje prekrivaju gotovo 30% ukupne kopnene površine, opskrbljuju nas s čak 70% cjelokupne pitke vode, dom su 25 od ukupnih 34 žarišta svjetske bioraznolikosti, ali i čak svakom desetom stanovniku planeta Zemlje! Usprkos tome, zbog konstantnog uništavanja okoliša, čemu su uzroci klimatske promjene, industrija i eksploatacija, oružani sukobi te glad i siromaštvo, ta čudesna mreža planinskog života pod stalnom je prijetnjom.
U Hrvatskoj se čak 10 zaštićenih područja nalazi se u planinskom području. to su parkovi prirode – Papuk, Medvednica, Žumberak-Samoborsko gorje, Učka, Velebit i Biokovo, te nacionalni parkovi – Risnjak, Plitvička jezera, Sjeverni Velebit i Paklenica. Ova planinska područja bogata su raznovrsnim šumskim zajednicama, a njihove glavne značajke su brojne zaštićene, rijetke, endemske i ugrožene biljne vrste.
, piše Geografija Alfa
, piše Geografija Alfawww.tomislavnews.com
