Svjetski dan srca obilježava se svake godine 29. rujna, a ove godine globalna kampanja provodi se pod sloganom „Koristi 
za svako “.
Kardiovaskularne bolesti naziv je za bolesti srca i krvnih žila te su one najčešći uzrok smrti na svijetu. Uzroci su mnogi: pušenje, dijabetes, visoki krvni tlak, pretilost, onečišćenje zraka. Za 520 milijuna ljudi koji žive s kardiovaskularnim bolestima, pandemija bolesti COVID-19 posebno je teška jer su izloženi većem riziku od težih oblika bolesti, a mnogi i zbog straha od zaraze izbjegavaju kontrolne preglede ili odlazak u bolnicu te se izoliraju od obitelji i prijatelja.
Svjetski dan srca prilika je za svakoga da zastane i razmisli kako najbolje koristiti srce, a Svjetska kardiološka federacija (WHF) ove je godine odlučila naglasak staviti na ulogu srca u svakodnevnom životu svakog pojedinca, stoga poručuje:
KORISTI ZA HUMANOST
Pristup liječenju i podršci za KVB uvelike se razlikuje diljem svijeta. Iako se više od 75% smrtnih slučajeva od kardiovaskularnih bolesti događa u zemljama s niskim do srednjim dohotkom, pristup liječenju može biti problem bilo gdje. Uključivanjem u globalne događaje kao što je Svjetski dan srca, kao i lokalne aktivnosti, osnaženi smo širiti svijest i pomoći donijeti promjenu cijelom čovječanstvu.
KORISTI ZA PRIRODU
Onečišćenje zraka odgovorno je za 25% svih smrtnih slučajeva od kardiovaskularnih bolesti, odnoseći živote 7 milijuna ljudi svake godine. Bilo da se radi o neposrednijim radnjama poput hodanja ili vožnje biciklom umjesto putovanja automobilom, ili dugoročnijim nastojanjima kao što je podrška zakonima koji štite čist zrak, svatko od nas može doprinijeti zdravijem planetu na svoj način.
KORISTI ZA SEBE
Psihološki stres može udvostručiti rizik od srčanog udara. Vježbanje, razgovor i dovoljno kvalitetan san pomažu u smanjenju razine stresa. Odupirući se štetnim mehanizmima obrane i lošim navikama izazvanim stresom, možemo povećati zdravlje našeg srca.
Kardiovaskularne bolesti u RH – najnoviji podaci
U Hrvatskoj su kardiovaskularne bolesti (KVB) prvi uzrok smrtnosti, a od njih je 2021. godine, prema preliminarnim podacima, umrlo 22 958 osoba, odnosno 36,6 % ukupno umrlih. Vodeće dijagnostičke podskupine su ishemijska bolest srca s udjelom od 12,4 % (7 773) i cerebrovaskularne bolesti s udjelom od 8,0 % (5 011) u ukupnom mortalitetu. Analiza po spolu pokazuje da su uzrok smrti 41,6 % umrlih žena (13 126) te 31,6 % umrlih muškaraca (9 832). Vodeće dijagnostičke podskupine su ishemijska bolest srca s udjelom od 12,4 % (7 773) i cerebrovaskularne bolesti s udjelom od 8,0 % (5 011) u ukupnom mortalitetu.
U usporedbi sa zemljama EU, Hrvatska sa standardiziranom stopom smrtnosti od 572,8/100.000 spada među zemlje koje imaju veće stope smrtnosti od prosjeka EU zemalja. Prosjek za zemlje EU27 iznosi 367,6/100.000, dok je raspon stopa za zemlje EU od 190,4 (Francuska) do 1051,8 (Bugarska). U usporedbi sa susjednim državama RH ima višu stopu smrtnosti od Republike Slovenije (393,6), Austrije (362,9) i Italije (270,7), a nižu stopu od Mađarske (714,8).
Zadnjih skoro dvadeset godina u Hrvatskoj je prisutan trend smanjenja smrtnosti od kardiovaskularnih bolesti, no one i dalje predstavljaju vodeći uzrok smrtnosti i pobola.
KVB predstavljaju globalnu epidemiju koja ugrožava živote, zdravlje i kvalitetu života i na razini svijeta i u Hrvatskoj. Unatoč značajnom trendu smanjenja dobno standardiziranih stopa smrtnosti, projekcije ukazuju na daljnje povećanje opterećenja KVB (veća prevalencija, bolje liječenje i preživljenje) ako se dosadašnji trendovi ne zaustave. Pandemija COVID-19 dodatno će pridonijeti povećanju morbiditeta i mortaliteta od kardiovaskularnih i drugih kroničnih bolesti, priopćenje je iz Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo.
www.tomislavnews.com
