O radu vlasti u hercegbosanskoj županiji u 2012.godini može se više govoriti u kontekstu zakona i akata koje su zakonodavne i izvršne vlasti prekršile nego o rezultatima koje su ostvarile.
Riječ je o Županiji u kojoj je stara Vlada u pet mjeseci (ne)rada usvojila tek 3 odluke, sve tri vezano za elementarnu nepogodu i u kojoj se nova Vlada, konačno dočekana, bavila uglavnom kadrovskom politikom. U Županiji u kojoj je socijalno-ekonomska situacija izuzetno teška, u kojoj se 23 mjeseca nakon održanih Općih izbora konstituirala vlast i koji već duži niz godina bilježi negativan prirodni priraštaj i migracijski saldo, zastupnici u Skupštini Županije nisu pokrenuli niti jednu inicijativu, niti uložili amandman.
Skupština HBŽ je cijelu 2012. godinu radila bez usvojenog Programa rada, dok je Proračun za 2012. usvojen tek u rujnu mjesecu, te su time prekršene odredbe Zakona o proračunima FBiH kao i Poslovnik o radu Skupštine, a ona sama radila je uglavnom neplanski i nepripremljeno, i bez gotovo ikakvog odgovora na sve probleme s kojima se suočavaju građani i privreda te Županije. S druge strane, Proračun za 2013.godinu se do kraja 2012.godine nije našao ni na sjednicama Vlade, a kamoli Skupštine.
Zastupnici u Skupštini HBŽ su u 2012. godini u skupštinskim klupama proveli ekvivalent od ukupno 3 osmosatna radna dana Za to vrijeme održali su svega 9 zasjedanja, usvojili 41 mjeru, od kojih samo 10% otpada na zakone (njih 4), koliko ih je usvojeno za cijelu godinu, dok je skoro četvrtina godine protekla bez ijedne održane sjednice.
Nakon što je stara Vlada sa svoje tri, i to telefonskim putem, održane sjednice i svega tri usvojene mjere u pet mjeseci njihovog rada u 2012.godini, završila svoj mandat, očekivali smo, s pravom, jači start nove Vlade, koju smo čekali čak 23 mjeseca. Međutim, najveći broj mjera koje je nova Vlada, radeći kao i Skupština bez Programa rada, usvojila u pet mjeseci svoga rada, odnosilo se na odluke (39,8%) i rješenja (21.5%), koja su uglavnom vezana za kadrovsku politiku ili operacionalizaciju proračunskih sredstava i uglavnom nisu od većeg značaja za rješavanje brojnih i nagomilanih problema građana. Zakoni čine svega 3,8% realiziranih mjera na sjednicama Vlade. Kada je riječ o radu ministarstava, Ministarstvo rada, zdravstva, socijalne skrbi i prognanih je predložilo najveći broj mjera, koje bi na neki način mogle doprinijeti boljoj kvaliteti življenja u ovoj Županiji, a to su: Zakon o zaštiti na radu; Zakon o posredovanju pri upošljavanju i socijalnoj sigurnosti neuposlenih osoba u HBŽ ; Odluka o pravu na novčanu naknadu majkama, koje nisu u radnom odnosu ili su u radnom odnosu manje od mjesec dana i pravu na jednokratnu naknadu za opremu novorođenčeta; Odluka o pravu na naknadu umjesto plaće majci, za vrijeme odsutnosti s posla radi trudnoće, porođaja i njege djeteta.
Posebna kritika ide Vladi uzmemo li u obzir da je od 18 mjera, koliko ih je Vlada uputila u skupštinsku proceduru, Skupština razmatrala i usvojila 17, iz čega se vidi da je Skupština pratila dinamiku Vlade i baš zbog toga nemoguće je naći opravdanje zašto Vlada nije radila više. Međutim, dio odgovornosti za loše rezultate Vlade, snosi, sasvim je sigurno, i Skupština, koja je Vladu na kraju i izabrala, i koja bi kao takva trebala pozvati Vladu na odgovornost i poduzeti aktivnosti na intenziviranju njezinog rada.
Članovi stare i nove Vlade su od građana HBŽ na ime plaća, toplog obroka, naknada za stanarinu i odvojeni život, u prošloj godini naplatili oko 299.000,00 KM neto, dok su zastupnici samo na ime plaća, paušala i drugih naknada u protekloj godini od građana naplatili oko 430.000 KM neto, ovo je Izvješće CCI B i H o monitoringu Vlade i Skupštine HBŽ koje je danas na konferenciji u Livnu prezentirao CCI .
www.tomislavnews.com
