Badnjak, Badnje jutro, Badnji dan ili Badnja večer, u duvanjskom kraju je Badnjica, naziv je dana prije Božića u kršćanskom kalendaru. »Badnjak« je također ime za drvo koje se pali na ognjištu na Badnji dan. Na Badnjak se uređuje kuća za Božić te se kiti božićno drvce. Tradicionalno se na Badnjak posti.
Danas, na Badnjak, sveta mise u Župi svetog Mihovila su:
Zornica u 6 sati; „Mala ponoćka“ – misa bdijenja u 18 sati. Zbog hladnog vremena ove godine neće biti upriličene žive jaslice. Polnoćka je u 24:00, u ponoć. Polnoćke se, po tradiciji služe u svim župnim crkvama u Duvanjskom dekanatu.
Badnji dan – Badnjak, u duvanjskom kraju Badnjica, zadnji je dan Došašća, vrhunac pripreme za radost iščekivanja proslave Kristovog rođenja. Znamo da ste umorni od velikih priprema i da danas možete samo još ponešto sitno uraditi, ali ne brinite se za blještavilo svjećica na božićnom drvcu niti njihov broj, pobrinite se da sjaje od ljubavi sve oči koje danas gledate, susrećete, da ste pripremili dušu i srce za veliko slavlje.
Pobrinite se, ako ste i koliko ste u mogućnosti, da nitko u vašem susjedstvu ne bude gladan niti tužan, pritecite u pomoć, utješite, budite milosrdni, empatični i ne činite to kako bi vam bili zahvalni oni kojima pomažete, nego vi zahvalite Bogu da vam je udijelio milost pomoći drugima. Ne štedite na zagrljajima, osmjesima, poljupcima, lijepim riječima, to vas ništa ne košta, a nekima, možda i mnogima, to puno znači, neka ljubav iz vašega srca i mir iz duše zrači, isijavajte radost oko sebe, neka se širi, uljepšajte ovaj sveti dan!
KRATKO PODSJEĆANJE NA NEKADAŠNJE OBIČAJE NA BADNJICU U DUVANJSKOM KRAJU, A KOJI SU NA IZDISAJU!
Podsjećamo ukratko na običaje na Badnjicu u prošlom stoljeću u duvanjskom kraju, koji već polako izumiru. Znam da mnogi stariji nisu zaboravili, ali mlađima koji to ne pamte možda bude zanimljivo pročitati, bez mnogo pojedinosti.
Na Badnji dan, na Badnjicu, tijekom dana trebalo je, a to su obično radile ćaće, pripremiti badnjake (cjepanice-okrugla drva na koje se ureže križ) koje će uvečer staviti u vatru, te pripremi vreću slame koja će se prostrti po podu. Kad padne mrak domaćin bi ulazio u prostoriju gdje se sjedilo i pozdravio: ” Na dobro vam došla Badnja večer “, a ukućani bi odgovorili: ” I s tobom Bog dao zajedno”.
Nakon loženja badnjaka na vatru i prostiranja slame po sobi, domaćin bi uzimao pogaču posebno pečenu za Badnjicu i odlazio u štalu, ustvari ovčaricu, a s njim bi išli i ostali članovi obitelji. Najčešće bi bio snijeg do koljena, baš kao i ove, 2024. godine, pa se moralo proprtiti do ovaca. Netko od čeljadi bi ponio u štalu bukaru vina i voštanu svijeću. Kad se svi saberu u štali, domaćin upali svijeću i počne glasno moliti Boga, a ostali s njim. Molilo su Očenaš, Zdravo Mariju i Slava Ocu, ali najčešće samo Virovanje. Zahvaljuje se Bogu za darovano blago, za zdravlje blaga, te za slogu i ljubav u obitelji. Kad završi molitva, domaćin uzima u ruke pogaču i stavlja među ovce, a koja prva zagrize (obično je to Zvonar ili Zvonarica-koji nose zvono, predvode stado), njoj se daje i malo vina, te voskom od upaljene svijeće stavlja znak križa. Kad i taj obred bude završen, onda se daje svim ovcama da zagrizaju pogaču, ali i svi koji su došli rukom odlome jedan komad sebi i jest će ga za večeru.
Po povratku u kuću zajednički se pivala Božićna pisma: ” U se vrime godišća”. Nakon toga se sjedalo za stol, za večeru, posnu, kao što je bio i ručak.
Onda bi se čekala ponoć ići na polnoćku, obično stariji, jer crkva je bila daleko da bi djeca pješačila. Dok su stariji na polnoćki, djeca bi se igrala po slami, koji je to bio gušt!
Ujutro, na Božić, krenuli bi čestitari od kuće do kuće, a po ulasku u kuću pozdravili bi riječima: ” Na dobro vam došo Božić i porođenje Isusovo”, na što bi ukućani odgovorili: “I s tobom Bog dao zajedno”, Prvi obilazak je do ručka. Za ručak se pale tri svijeće , a svijeće se gase poslije ručka uz molitvu Virovanja i kruhom koje se namoči u vino. Ako bi se od tri svijeće koje gore u božićnoj pšenici jedna za vrijeme ručka ugasila (slučajno!) govorilo se kako će netko u toj kući umrijeti, a stariji bi, sada znam, sa strahom govorili: “Bože uzmi ti mene, jednako sam za onoga svita”.
To je samo kratko podsjećanje, da ne ulazimo u detalje. A danas? Kakva slama po kuhinji?! Slame nema, a da i ima-ne može slama po tepisima! Doduše, ne treba dušu gubit, ima još u duvanjskom kraju obitelji koje čuvaju i njeguju običaje Badnjice i Božića, baš po nekadašnjem običaju, ali su iznimka. Malo je onih koji imaju štalu-ovčaricu, pa se na Badnju večer i ne ide među blago. Doduše, ima nekoliko obitelji koje imaju farme ovaca, ali to je nešto sasvim drugo. I duvanjska djeca, nažalost, sada krave i ovce vide , uglavnom, na televiziji!?
Foto: Arhiv TN-žive jaslice ispred crkve u Tomislavgradu 2022. godine
NA DOBRO VAM DOŠLO BADNJE JUTRO, BADNJI DAN, BADNJA VEČER- BLAGOSLOVLJENA VAM BADNJICA!
www.tomislavnews.com
