Kakve veze imaju internet, pametni gradovi, klimatske promjene i – jaja? Evo kako ih je u jednu priču spojio genijalni učenik iz Tomislavgrada.
Strpite se, do kraja teksta bit će vam sve jasno! Za početak ćemo kazati kako se u SPINIT inkubatoru održalo šesto izdanje Smart City Challenge hackathona. Aha, evo nas, pametni gradovi. Tu smo. Pametni gradovi su oni čiji su sustavi inkorporirani u Internet stvari (IoT).
Kao što i samo ime kaže, riječ je o hackathonu u čijem je fokusu razvoj tehnoloških rješenja temeljenih na IoT i pametnim tehnologijama koja imaju primjenu u lokalnoj zajednici.
Smart City Challenge hackathon predstavlja mjesto gdje se studenti, programeri, poduzetnici i dizajneri zainteresirani za stvaranje svoga grada boljim mjestom, mogu okupiti u multidisciplinarnim timovima kako bi zajednički izgradili inovativna pametna rješenja. Tako je i bilo i minulog vikenda gdje je više od 40 sudionika u devet ekipa stručnom žiriju predstavilo svoje ideje. Kišna subota i nedjelja bile su kao idealne za maratonsku kreaciju boljeg života.
Razvijala su se rješenja unutar neke od ponuđenih kategorija: pametno stanovanje, pametno zdravstvo, pametan okoliš, pametna proizvodnja, pametan turizam, pametan prijevoz i transport, pametni građani te Internet stvari (IoT). Osim već uvriježenih kategorija, ove godine Grad Split, koji je imao svoju predstavnicu u žiriju, te ujedno bio i sponzor novčanih nagrada, također je zadao poseban izazov u vidu rješavanja problema s oborinskim vodama kroz implementaciju IoT tehnologije.
Silvija Matić, Blaž Perić i Gabrijela Matić – ekipa SmartNesta koja je ove godine odnijela pobjedu na Smart City Challenge hackathonu
Iako je službeni dio hackathona trajao u subotu od 9 do 20 sati, te u nedjelju od 9 do 12 sati, rijetko se tko držao roka, svi su radili dugo u noć. Naročito pobjednici kojima se manjak sna itekako – isplatio.
Gabrijela i Silvija Matić, studentice pete godine Ekonomskog fakulteta u Splitu, te 18-godišnji Blaž Perić, učenik Srednje strukovne škole u Tomislavgradu ne žale zbog podočnjaka. Njihov SmartNest IoT sustav za optimizaciju uzgoja peradi, proizvodnje jaja i smanjenja troškova rada proizvođača odnio je prvo mjesto uz novčanu nagradu od 12 tisuća kuna.
– Upoznali smo se u petak, a već u subotu ujutro u osam smo krenuli s projektom. Radili smo do nedjelje u tri sata ujutro. Odspavali smo malo i krenuli u finiširanje projekta – priznao nam je Blaž Perić, dodajući kako su mu cure oplemenile ideju.
– Ja sam zadužen za programiranje, a one za poslovni dio – kazao je dok su studentice itekako upotrijebile svoje znanje stečeno na EFST-u.
– Nadopunile smo i proširile njegovu ideju kroz održivi poslovno-financijski model.
Jer, složit ćete se, ideja je jedno, ali njena realizacija, i čak zarada na njoj, nešto je sasvim drugo. SmartNest je, kako mu ime kaže, pametno gnijezdo. Odnosno sustav koji se može postaviti u kokošinjac, a koji motri sve uvjete bitne za proizvodnju jaja. Sve obavijesti, naravno, preko interneta se potom prikazuju na pametnom telefonu.
– Dolazim sa sela. Držimo kod kuće kokoši za osobne potrebe. Znam koji su problemi vezani za to… Kada i zašto kokoš prestaje nositi jaja, a kada se to dogodi onda nastaje trošak, te je se ne isplati držati. Palo mi je na pamet kako bi svoje znanje mogao iskoristiti za rješavanje ovog problema. Nadamo se daljnjem razvoju proizvoda tako da pomogne zajednici. Želimo to pretvoriti u poslovanje koje će tehnološki unaprijediti i selo – kazao je Blaž.
S obzirom na to da je cijena jaja porasla na dvije i više kuna zbog sve većih troškova struje, SmartNest dolazi u gotovo idealno vrijeme. Osim što optimizira proizvodnju jaja kao jedne od najtraženijih namirnica na svijetu, također isto radi i s ostalim resursima potrebnima za proces držanja koka nesilica. Od interneta do pametnog sela i grada.
Drugo mjesto i novčanu nagradu od sedam tisuća kuna osvojio je Green Tim2 s rješenjem komunalnih problema u okolišu unutar urbanih sredina primjenom metoda dubokog učenja. A, na trećem mjestu s tri tisuće kuna nagrade završio je FlexGRID – sustav za decentralizaciju proizvodnje i distribucije električne energije.
Hackathon Smart City Challenge se održao u sklopu projekta Smart Youth financiranog sredstvima Europskih snaga solidarnosti Europske unije.
Stručni žiri činili su Ivana Čuljak, COO Invento Capital Partners & EIT Urban Mobility, Suren Markosian, CEO tvrtke Epic!, te Vedrana Franić, pročelnica po ovlaštenju Službe za razvoj Grada Splita.
– Možda misle kako nema poveznice s gradom, ali dosta stvari iz agrikulture utječe na naš život, kao i na klimatske promjene koje su, naravno opet povezane s našom svakodnevicom. Stoga smo odlučili kolegama dati prvu nagradu jer svi parametri koji su oni uključili u aplikaciju mogu utjecati jedne farme kokoši na okoliš i kako istu učiniti što više energetski učinkovitijom. Prikazali su kako jedna aplikacija može imati djelovanje na smanjenje utjecaja klimatskih promjena. Imali su jako dobru prezentaciju i jako dobro postavljen business plan. Time su zaslužili najveći broj bodova – pojasnila je Vedrana Franić.
Osim natjecateljskog dijela, za vrijeme hackathona održala se i radionica za mlade u suradnji s udrugom “Jedna mladost”, a kroz koju su okupljeni polaznici na primjeru modela pametnog doma i automobila usvojili znanja i vještine iz područja IoT tehnologija. Radionicu je održao Slaven Damjanović iz tvrtke Field Data koja stoji iza uspješnih brendova Glamos i eAgrar. Hackathon su organizirali Poduzetnički centar Split i Studentski poduzetnički inkubator Ekonomskog fakulteta u Splitu uz partnerstvo s Prirodoslovno-matematičkim fakultetom i Fakultetom elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje kroz projekte koje financira Hrvatska zaklada za znanost, piše Slobodna Dalmacija.
www.tomislavnews.com/Slobodna Dalmacija.
