Marko Pačar, 31-godišnji mladić rođen je u Splitu, a porijeklom je iz duvanjskog sela Mrkodola, gdje mu je rođen i odrastao otac, a majka mu je porijeklom iz Vinice-Tomislavgrad.
Poznavali smo Marka, ali nismo znali čime se bavi, što radi, dok nismo negdje pročitali da organizira predavanja, radionice, po hrvatskim fakultetima, te da se bavi digitalnim marketingom. Željeli smo bolje upoznati Marka Pačara, posebice njegov posao, za nas, ali, vjerujemo i većinu naših čitatelja, malo zagonetno zanimanje.
Gospodine Pačar, što znači da se bavite digitalnim marketingom, ustvari pojednostavi nam što Vi radite?
Vlasnik sam firme koja se bavi digitalnim savjetovanjem, a u najkraćim crtama, moj zadatak je pomoći drugim poduzećima u tome da digitaliziraju svoje poslovanje – bilo kroz korištenje novih tehnologija za poboljšanje vlastitih procesa bilo kroz korištenje interneta za poboljšanje prodaje i marketinških aktivnosti.
U svakodnevnom radu radim s klijentima na tome da analiziramo njihove kapacitete i probleme te da zajedno sastavimo strategiju koja će omogućiti da što kvalitetnije iskoriste digitalne kanale (društvene mreže, web stranice, oglašavanje, različite sustave) kako bi poboljšali svoje poslovanje.
Koju školu/fakultet ste završili i gdje ste sve stjecali znanja iz područja digitalnog marketinga?
Po struci sam magistar komunikologije pri Sveučilištu u Zagrebu, te magistar novinarstva i odnosa s javnošću pri Sveučilištu u Zadru. Tek unazad nekoliko godina su se pojavili neki studijski programi digitalnog marketinga, ali kada sam počeo, toga nije bilo, tako da nas je većina stekla to znanje kroz online edukacije te konkretan rad i praksu. Većina te edukacije se i dan danas, bez obzira na pojavu nekih studijskih programa, stječe kroz online edukacije koje su često besplatne. Što se tiče fakulteta, ovo područje uglavnom privlači ljude s humanističkih, ekonomskih i tehničkih fakulteta.
Kada ste, što i gdje prvo počeli raditi i jeste li imali problema sa zapošljavanjem?
Ako ne računamo studentske poslove, moj prvi posao je bio u marketinškoj agenciji Kontra (tada se zvala Akcija) gdje sam počeo raditi kao marketinški pripravnik. Srećom, posao nisam predugo tražio jer je industrija u tom trenutku počela snažno rasti i nudilo se puno posla, a to je trend koji je i dalje aktivan.
Kako je dalje tekla Vaša karijera, osnivanje vlastite tvrtke ili?
Za vrijeme studija nisam bio siguran čime se želim baviti, a iskreno, nisam o tome previše ni razmišljao te sam radio kao student na recepciji jednog hostela. Kako na recepciji nije bilo previše posla, imao sam vremena da pokrenem nešto što me tada zanimalo – blog o psihologiji potrošnje. Blog je u međuvremenu ugašen jer se nisam imao vremena baviti njime, ali pisanje bloga me natjeralo da razmislim o onome što mi je bilo važno – kako privući što više ljudi da ga čitaju? Tu sam se prvi put susreo s digitalnim marketingom, shvatio da me zanima i da mi leži i da bi to moglo biti nešto čime ću se baviti u budućnosti.
Počeo sam kao pripravnik koji je primarno fokusiran na društvene mreže da bih se nakon nekoliko mjeseci počeo baviti oglašavanjem. Nakon toga, zaposlio sam se u najvećoj digitalnoj agenciji u Hrvatskoj gdje sam kroz 3 godine postao voditelj odjela. S obzirom na to da sam se bavio specifičnim područjem digitalnog marketinga u kojem nisam imao veliki broj kolega s kojima bih razmjenjivao ideje, otvorio sam jednu Facebook grupu koja danas broji oko 3000 članova i okuplja manje-više sve stručnjake u regiji. Ta grupa mi je omogućila da se povežem s velikim brojem ljudi iz industrije, a tu sam upoznao i svoje današnje kolege s kojima sam prije 2.5 godine otvorio vlastitu agenciju. Danas imamo ured u Zagrebu i Beogradu te zapošljavamo 13 ljudi, a u planu je i širenje na nova tržišta te dodatno zapošljavanje.
Ima li Vaše zanimanje veze s ovim često spominjanim IT stručnjacima, sličnosti i razlike?
Ne samo da ima, mi smo de-facto dio IT industrije. Mi tu općenito pričamo o digitalnoj ekonomiji, odnosno o korištenju digitalnih tehnologija u svrhu poslovanja tako da su te stvari neodvojive – IT je tu da razvija proizvod ili uslugu, a marketing je tu da vidi kako tržište „diše“, kako najbolje prezentirati proizvod ili uslugu te da taj proizvod ili uslugu proda. No, sama marketinška industrija je značajno uznapredovala od vremena kada se marketing očitavao samo u plakatima te TV i radio reklamama i sada imamo jako napredne stvari koje iskorištavaju IT na jako visokoj razini.
Trebaju li neke predispozicije, neki poseban dar, osim škole/fakulteta, da bi netko bio uspješan Analytics & SEO Manager ?
Industrija je dosta šarolika te se tu nađe mjesta za razne profile ljudi – od kreativaca pa sve do inženjera, ali rekao bih da najbolje prolaze ili društvenjaci koje zanimaju tehnologije ili inženjeri koji naginju prema društvenim znanostima. Ne bih rekao da je posjedovanje nekog talenta iznimno bitno, ali svakako je od koristi da je osoba kreativna, da „ima nos“ za tehnologiju i da je u stanju raditi više stvari istovremeno jer je industrija jako dinamična.
Je li to ekipni rad ili se može raditi i samostalno, pojedinačno?
U pravilu je kombinacija i jednoga i drugoga. Upravo zbog ovog smatram da fakulteti daju ljudima dobru podlogu za rad u industriji jer studente pripremi i za samostalni rad, ali i za rad u grupi. Na projektima nas uglavnom radi više – planiranja i strategije pripremamo i razrađujemo zajednički, ulazimo u raspravu i debatu, a onda se uglavnom podijelimo po različitim stavkama i to odrađujemo samostalno.
Što je potrebno imati „od alata“, naravno, mislim na uređaje?
Digitalni marketing je jako široko područje tako da i korištenje alata za rad varira od slučaja do slučaja, ali u velikoj većini slučajeva, računalo, odnosno laptop, je sve što je osobi potrebno za rad. Ovisno o području u kojem se osoba želi profilirati, potrebno je osigurati još neke dodatne programe i alate, ali to firme osiguravaju svojim zaposlenicima. Čak i ako osoba želi samostalno ući u industriju, alati su lako dostupni i nerijetko besplatni, a većina edukacije se može pronaći besplatno. Barijera ulaska je jako niska u odnosu na neke druge industrije i to je jedan od najvećih razloga popularnosti same industrije.
Koliko je s Vašom strukom, poslom koji radite, povezano sada često spominjan pojam „digitalni nomadi“
Iznimno puno. Fleksibilno radno vrijeme je standard u industriji kao i fleksibilnost rada općenito. Digitalni nomadi su uglavnom pojedinci koji rade samostalno kao freelanceri pa nisu vezani za neku posebnu lokaciju. S obzirom na to da je ovo jedno od onih zanimanja koje ne traži da osoba mora biti vezana za neko radno mjesto, zastupljenost digitalnih nomada koji putuju i rade na daljinu je jako visoka.
Vrijeme je upisa na fakultete, pa kada biste nekoga maturanta nagovarali da se bavi poslom koji Vi radite, kako biste mu kratko rekli kako i zašto se baviti digitalnim marketingom?
Mislim da današnje generacije nije teško nagovoriti jer su odrasli s internetom i svjesni su njegove važnosti i utjecaja. Samim time, jasno im je da se sve više poslova odrađuje online i da će to u budućnosti samo rasti. Digitalna industrija je i dalje jako mlada i konstantno raste tako da posla ima, a uvjeti rada su među najboljima. Poslovi su zanimljivi, dinamični i kreativni i industrija zaista privlači neke iznimne talente.
Ne bih sugerirao da idu na neki određeni fakultet ako ih to zanima jer im gotovo svaki fakultet može ponuditi ono što bi im na neki način moglo pomoći dalje u karijeri, ali bitno je da dovoljno rano to prepoznaju i da razmisle o tome kako će im njihovo znanje i struka pomoći u tome da se izgrade kao profesionalci. U ovoj industriji ima prostora za sve i upoznao sam i pravnika i ekonomista i programera i geografa i filozofa koji su završili u njoj. Svakako bih preporučio da malo prouče neke osnovne stvari na Youtubeu i vide izgleda li im to zanimljivo i da već za vrijeme studija pokušaju pronaći studentski posao koji će im omogućiti praktično iskustvo. Studirajte ono što volite i ono u čemu smatrate da ćete zaista biti dobri, a ako „klikne“ s digitalnim, lako ćete pronaći način da napravite vašu unikatnu kombinaciju vještina. Nekome bi se možda činilo da sociolozi ili filozofi nemaju što raditi u ovoj industriji, ali ono što možda nemaju po pitanju znanja marketinga ili ekonomije nadoknađuju zrelim pristupom rješavanju problema i razumijevanjem ljudi i ljudskog ponašanja.
Koliko u Hrvatskoj imate kolega, osoba koje rade posao kao Vi, a imate li spoznaju koliko ih ima u BiH?
Ne znam točnu brojku, ali rekao bih da nas ima nekih 3-5 tisuća koji se bavimo digitalnim marketingom u Hrvatskoj. Moguće da sam u krivu i da je broj veći od toga, ali industrija raste poprilično brzo. Ako bih gledao čitavu IT industriju, situacija je dosta dobra i to je trenutačno najperspektivnija industrija u kojoj zasigurno spadamo u sam europski vrh i kvalitetno pratimo trendove. U BiH je situacija nešto slabija, ali ne u velikom postotku. Znam nekoliko odličnih stručnjaka iz BiH, a i jedan od dvojice kolega s kojima sam otvorio firmu je iz Mostara.
Opišite nam svoj radni dan, ono kad je gužva, kad ne znate što prije početi?
Ljepota ovog posla, ali i njegov najveći izazov je u tome što je gotovo nemoguće opisati prosječan radni dan jer on ne postoji. Posao rada s klijentima je jako dinamičan, a moj zadatak je da se prilagodim njihovoj dinamici, stoga mi se često dogodi da dan isplaniram na jedan način, a u praksi to izgleda potpuno drugačije. Da se ne lažemo, ovo zna biti jako frustrirajuće, ali ima svojih čari i prednosti. No, dani su mi podijeljeni između rada s klijentima, rada sa zaposlenicima i rada na internim procesima i procedurama. Gužva je gotovo svaki dan tako da se snalazim kako znam – lagao bih kada bih rekao da postoji neka metoda. Popišem si zadatke koje imam taj dan, razmislim što je najbitnije i počnem raditi to.
Koji su Vaši planovi u budućnosti kada je o karijeri riječ?
Pa, u ovom trenutku, moja firma je i moja karijera i teško mi je to dvoje odvojiti. Svakako je u cilju širenja na nova tržišta (trenutačno testiramo Italiju), zapošljavanje novih ljudi i rad na tome da zaposlenicima omogućim najbolje moguće uvjete rada i osiguram najvišu kvalitetu posla. No, imam 31 godinu, tko zna što sve budućnost nosi i gdje će me odvesti.
Na kraju ovoga dijela pitanja recite je li to isplativ posao?
Ovisi kako definiramo isplativost, odgovor će varirati od osobe do osobe. Ja bih rekao da su dva ključna faktora isplativosti – financije i ispunjenje. Financijski, industrija je na dobrom glasu – posla ima, stabilni su i dobro su plaćeni. S obzirom na to da imam vlastitu firmu i da sam odgovoran za isplatu plaća, ovo mogu potvrditi iz prve ruke. No, novac na stranu, meni se osobno najviše isplati to što je i dalje u pitanju industrija koja je mlada i koja u mnogočemu podsjeća na divlji Zapad – previše toga je novo i neotkriveno što ostavlja dosta prostora za igranje, eksperimentiranje i istraživanje. Ta kombinacija slobode i mogućnosti da izradim nešto novo i moje je ono što me najviše ispunjava i u tome je sva isplativost.
Sada malo osobno: kada ste zadnji put bili u Pačarima, Mrkodolu, Tomislavgradu i koliko često posjećujete mjesto svoga porijekla, baku, rodbinu?
Nastojim posjetiti Mrkodol nekoliko puta godišnje, pogotovo za Božić i Gospojinu jer je to tradicija od malih nogu, premda nisam bio već neko vrijeme zbog svega što se događalo u posljednjih godinu dana. Ove godine to planiram ispraviti i dolaziti još češće. Što sam stariji, sve više volim dolaziti i posjetiti svoje.
Kako se osjećate kad dođete u Mrkodol, kao „svoj na svome“, odnosno što Vam znači duvanjski kraj?
Dok smo bili mlađi, bili bismo u Mrkodolu gotovo čitavo ljeto, bez ikakvih obaveza, pa me uz taj period vežu samo najljepše uspomene do razine u kojem taj period možda čak i previše idealiziram. Sada, kada sam stariji, život se promijenio, ali moj razlog dolaska je ostao isti, a moguće da danas u tome uživam još više nego tada. I premda sam odrastao u gradu i živim u gradu te se krećem u „urbanim krugovima“, na selu se osjećam istinski ispunjen i znam da tu pripadam više nego igdje drugdje. Nigdje se ne mogu toliko odmoriti i opustiti kao u Mrkodolu i sumnjam da ću to ikada moći tako da to očito nešto znači.
Svi moji su iz ovih krajeva i kao i drugi, imali su teške živote, svakako teže nego ovaj koji ja imam tako da osjećam odgovornost prema svojim precima da iskoristim svoje potencijale kao vrstu zahvale za sve što su napravili za mene.
Zadnjih godina sam se počeo ozbiljnije baviti fotografijom kao hobijem pa mi to daje perspektivu da cijenim ljepote duvanjskog kraja na način na koji to prije nisam doživljavao. Volio bih napraviti nekakav foto projekt kojim bih uhvatio ljepote duvanjskog kraja i života u njemu.
Na kraju, kao mlad i uspješan čovjek, što možete preporučiti onima mlađim od Vas, koji još traže svoj put u život?
Tražim ga i ja i znam neke ljude koji su i stariji i iskusniji i uspješniji i pametniji od mene pa ga i oni traže čitav život. Neki se ljudi pronađu u jednoj stvari, a neki ljudi svoje zadovoljstvo pronalaze upravo u traženju svog puta i to nije loša stvar. Doduše, to ne treba uzimati kao opravdanje za pasivnost već kao dodatnu motivaciju.
Iz iskustva, mladim ljudima bih preporučio da se okruže s različitim ljudima i da se okruže s boljima od sebe. Preporučio bih im i da školu shvate ozbiljno, ali isto tako da ne očekuju i da će škola riješiti sve probleme i dati sve odgovore. Imajte hobije i interese, ma kakvi god da oni bili, budite kreativni i u tome pronađite sebe. Učlanite se u klubove, društva, udruge – bilo što gdje možete pronaći druge mlade ljude koji imaju istinske interese u životu – ovo će vas obogatiti kao ništa drugo. Ako vas nešto zanima, a mislite da nemate to priliku naučiti, vjerujte mi da 99% toga možete naučiti besplatno preko interneta. Ovo je prilika koju niti jedna generacija prije naše nije imala i potrebno ju je iskoristiti. Ako ste studenti, radite studentske poslove, bilo kakve – ovo će vam neizmjerno pomoći.
www.tomislavnews.com/Razgovarala: Ljuba Đikić
