Mate Puljak je objavio 130 radova, sudjelovao u objavljivanju nekoliko knjiga i projekata. Njegov najvrjedniji doprinos očuvanju ilirskog identiteta jeste ogromna zbirka usmenih narodnih predaja koje sakuplja od djetinjstva. Naš sugovornik objavljuje na portalu www.piramidasunca.ba
Što je bio Daorson? U kakav ga povijesni kontekst možete staviti?
Riješiti Daorson uopće nije problem, a zakompliciralo se utoliko da je drevno sveto mjesto dobilo i svjetovne zgrade pa je to postala njegova prava priča. Daorson se najviše uklapa u legende o grobu i svetištu Kadma i Harmonije. Đuro Basler je bio na tom tragu, iako je, na neki način, umanjio značaj i veličinu tog spomenika tvrdeći kako postoji mogućnost da se radi o jednom u nizu njihovih svetišta, dok se pitanja groba nije niti dotakao. Kao da nije smio spomenuti kako postoji mogućnost da je to glavno svetište. Daorson bi tako mogao odgovarati famoznom Kadmovom „gradu“ Butoe (Pola), i pravoj lokaciji Teutina Rizona (Daorsi -grč. Daorizo). Teutu su na nekim našim otocima zvali Buta. No, čini se da je sve to, u odnosu na kolosalni bedem, novija priča. Sam po sebi, primordijalno, nije mogao biti grad. Unutar „akropole“ prostora za nekakav normalan život nije bilo već je on, u oskudnim limitima, stvoren mnogo kasnije. Vjerojatno za nekakvog kralja koji ga je prisvojio. Nijednoj vlasti u novijoj povijesti nije odgovaralo da se kopa po pričama kao što su Daorson, Desilo i općenito oko Hutova blata. Iza bedema na Banjama (možda od „bunje“- stil klesanja i zidanja), stajala je velika priča. Narod kaže da je tu pokopan kralj. To je centralna predaja Ošanića. Nakon što sam pročitao sve dostupne radove o Daorsonu, odlučio sam otići i napraviti fotogaleriju s fokusom na detalje. Ono što se nalazilo iza bedema, višeslojna je priča u kojoj se pogubilo izvorno, a izvorno je bilo sastavljeno od gomile (piramide ili hrama) i kolosalnog bedema koji nadmašuje graditeljske dosege Mikene, a vjerojatno i dataciju iste. Daorson iza sebe ostavlja gotovo identičnu gradnju drevne Platee, Tebe i sličnih megalitskih lokacija u Grčkoj.
Ima li arheoloških dokaza koji bi išli u prilog tezi o Kadmu i Harmoniji?
Poznato je da su se na Daorsonu pronašli dijelovi oštećene statue Kadma i Harmonije. Zašto to svojedobno nije bio znak da se dublje razmisli o izvješćima Kalimaha, Apolonija Rođanina, Filona, pseudo Skilaka, Filarha, Dionisija Periegeta, Eustatija, Priscijana, Ivana Ceca i dr. koji su detaljno opisivali svetište i grob Kadma i Harmonije. Ako dobro proučimo izvrstan rad Radoslava Katičića o Enhelejcima, uvidit ćemo da se nitko ozbiljnije nije obazirao na povezanost Kadma s Daorsonom jer se do tada uvriježilo mišljenje da je radnja vezana za neke druge teritorije, prvenstveno Crnu Goru, što je uistinu jedna neviđena montaža u nizu istih kojima se konstantno pokušavalo maknuti fokus s Bosne i Hercegovine kao izvorišta ilirske civilizacije. Ukradeni su Butoe i Rizon, te pretvoreni u Budvu i Risan, iako dolje nema nikakvih bitnijih preklapanja s izvješćima starih autora. O arheološkim nalazima u tom području suvišno je uopće i govoriti. Ukradena je i priča o Troji na ovim prostorima, i opet završila u Crnoj Gori, što je još tragičnije kada uzmemo u obzir dosadašnje grčke nalaze s tog područja koji se nikako ne mogu uklopiti u pretpostavljeno trojansko doba. Zašto su te priče preseljene u Crnu Goru? Zbog toga što je Srbija bila predaleko. Istraživanja Salinasovih navoda tako nikada nisu zaživjela. Butoe
i Rizon su vezani uz Daorson, dok je Troja ,sasvim sigurno, priča koja je nekako povezana s obalnim dijelom srednje i južne Dalmacije. Iako je očitije da je neretvanski kraj najbolji izbor, nije tajna da osobno naginjem cetinskom.
Što se onda nalazilo gore?
Dakle, Rizon nije Risan! Butoe nije Budva! Sve se to savršeno uklapa u epohe Daorsona! Uz svetište koje se nalazilo na Banjama, bilo je i „sjemenište“. Tu se čuvalo znanje o astronomiji, matematici, drevnim zakonima i tajnama, te jeziku. Za sve je bio zadužen svećenički (magijski) stalež koji je aktivno koristio magiju, prorokovao, manipulirao silama, bio medij koji je narodu prenosio poruke Boga ili bogova. Tako je nastala ilirska civilizacija. Dakle, radi se kultnom mjestu.
Što je za Vas osobno Daorson?
Daorson je za mene „Oltar Domovine“, mjesto na koje trebamo hodočastiti barem jednom u životu. On se nije sagradio da bi se narod privremeno sakrio kod neke invazije. To su opet strukovne podvale. Ogroman arhitektonski i graditeljski poduhvat onoga kalibra radi se u mirnodopskom razdoblju, za Boga na nebu ili boga na zemlji. Dajem prednost Onome gore. Nikakav opservatorij nije u pitanju, iako su, bez ikakve sumnje, prilikom izgradnje korištena drevna astronomska pravila. Tlo iza bedema je sveto tlo. Tko ili što je kasnije tu pokopano, možemo samo nagađati. Je li drevno sveto mjesto postalo skupna grobnica svih ilirskih kraljeva uključujući Argona? Je li se s tih klisura bacila kraljica Teuta koju je hvarski puk zvao Buta (Butoe- Kadmov grad)? Je li tu bio njen grob? Je li to uistinu mjesto preobražaja Kadma i Harmonije, njihova grobnica ili posljednje počivalište njihovog sina Iliriosa? Ne možemo znati ništa jer što god je bilo tamo, toga više nema.
Što znači ime Daorson?
Iako se često navodi prijevod „Vrata Sunca“, po mom mišljenju prijevod Daorsona znači „Na putu Sunca“. Ukoliko je postojao istoimeni grad, on je bio u podnožju (polju) ili bližoj okolici, a ne unutar bedema.
Neki spominju i piramidu koja je stajala tamo. Je li postojala?
Smatram da jest. Stepenasta piramida, u kojoj je bilo zakopano „nešto“, odavno je razorena. Međutim, divljaci nisu pronašli ništa. Narod je to pomno i na vrijeme sklonio. U svim tim povijesnim previranjima, to „nešto“ skriveno je na drugo mjesto. Smatram da je to mjesto spomenuta gradina Osoje u Cisti Velikoj, tj. imotski Daorson. Imam svoje razloge za to.
Jesu li Daorsi sagradili bedem?
Svima je jasno da pleme, koje traži pomoć Rima, nije pleme koje je gradilo takav bedem. Taj poduhvat je sagradilo napredno društvo. Ovdje imamo identičnu situaciju kao kod egipatskih piramida; Egipćani ih nisu gradili, samo preuzeli i koristili. Isto su učinili i Daorsi. No, to ne znači da Daorsi nisu njihovi potomci. Tu treba biti oprezan jer se radi o usponu i padu jedne civilizacije koja je na svom vrhuncu bila u srednjoj bronci.
Što mislite o dosadašnjim strukovnim nalazima i tezama?
Uvijek se trudim isticati važnost arheologa u cijeloj priči. A u teze povjesničara neću ulaziti. Svi znamo kako stvari funkcioniraju. Učimo lažnu povijest, sve je krivo postavljeno i datirano. Ista stvar je i s Daorsonom.
Što je s alternativcima i njihovim tezama?
Smatram da se alternativci dublje vežu za priču i samim time više trude. Nažalost, oni su i više na meti nego povjesničari. Imamo taj vječno prisutan apsurd gotovo doveden do teatra, da povjesničari smiju pretpostavljati, alternativci ne. Ja se ne bojim krivih pretpostavki alternativaca jer one nikada neće ući u školske knjige.
Koja je svrha bedema?
Mjesto je prilagođavano svima koji su ga osvajali i svojatali. Bedem koji ga je štitio nije štitio nikakav grad niti akropolu sa svjetovnim zgradama koje su se tobože tamo nalazile. On je bio limes i spomenik koji je prezentirao moć, utjerivao strahopoštovanje. U isto vrijeme je bio i reklama. O silini kamenih gromada moralo se čuti na daleko, baš kao i danas. Jednostavno, bio je to centar moći, i to nisu skrivali. To nije mogla biti svjetovna moć. Tu su se primale poruke bogova (Boga) koje su onda prenošene narodu. Narod je tako slušao i stvarao zakone, bio ponizan, uzdigao se. Konačni pad tog svetog naroda uslijedio je dolaskom rimske demonije.
Što s tezom da je bedem građen u helenističkom stilu?
Helenistički stil je kopija starijeg, tzv. kiklopskog stila. I danas kamenoklesari rade ciklope i „bućarde“, da ne spominjem kako je to zaštitni znak teritorija bivše Poljičke republike. Taj stil nalazimo i po Južnoj Americi pa ne kažemo da je nastao pod helenističkim utjecajem. To je stil drevne svjetske megalitske kulture. Iliri su, kao najstariji narod Balkana, bili predvodnici iste na ovim prostorima. Zanimljivo je da struka nikada neće reći kako su stećci helenističkog stila, iako postoji na stotine paralela. U to se ne
dira, teza o srednjovjekovnim stećcima i dalje se slijepo gura iako nije jasno da li su svi stećci uopće bili nadgrobni spomenici.
Što ste uočili na Daorsonu?
Na Daorson sam došao naći nešto što nitko nije. Ili možda jest, pa nije objavljeno jer se u nešto ne uklapa, ili nekome ne odgovara. Nema kutka vršnoga dijela gradine u kojega nismo zavirili. I onda, nakon teških silazaka i uspona niz klisure i padine, ponovo se vratim na otprilike 260 m visine i naiđem na simbol sidra i dupina. Je li Daorson nekada bio na vodi? Tu su i poravnata pristupna kamenja kako lađe ne bi zapinjale, te jasno vidljiv vez. S južne strane gradine postoje stepenice koje doslovno vise u zraku.
Kakva je bila kvaliteta bedema i kakva je danas?
Bedem je sagrađen da izdrži iznimno jaka opterećenja i trenja. Nekada je to bila izrazito kompaktna građevinska cjelina. Zbog utjecaja vremenskih epoha, te izloženosti atmosferalijama bedem je u opasnosti da nestane, tj. da se pretvori u gomilu. To bi moglo značiti da je izvorno sagrađen u drugačijim uvjetima od onih koji su danas.
Što je najviše doprinijelo lošem stanju bedema?
Najveću štetu napravila je poroznost kamena, te napose nesmetan ulazak vode s vrha zida koji je nekada bio prekriven pločama. Najveći uzročnik ovakvoga stanja jest nebriga odgovornih institucija i države.
Kako se bedem ponašao uslijed potresa? Zašto služe uglavci i manje vace?
Što je bilo veće trenje, to je zid bivao čvršći i tvrđi. Sistem je funkcionirao kao brava i ključ. Zbog toga je odabran takav stil, zbog toga postoje manje vace i uglavci, da bi se uslijed podrhtavanja zaključao.
Je li ovo danas njegov izvorni izgled?
Izvorni bedem je bio ravan do kraja, tj. do rubova kanjona. Jasno se vidi kako su kule naknadno zidane, pogotovo sjeverna. To naknadno ne znači da ih nije gradila ista civilizacija i u istom periodu. Ta cijela dužina izvorno je iznosila između 80 i 90 metara. Mjesto gomile (piramide) je bilo „blindirano“ i
zapečaćeno. Zid je sagrađen i iza se nije ulazilo. Tek kasnije mjesto je oskvrnjeno, probijena su vrata, sakralni prostor postao je svjetovni i zaboravila se njegova prava svrha.
Hoće li bedem uistinu postati gomila?
Bedem treba kompletno zaštititi halom, tj. nadgrađem kako bi ga sačuvali za nadolazeće generacije. Stupanj nebrige za ovo mjesto je nevjerojatan. Ovo je spomenik u rangu Egipta, a ponašamo se kao da se radi o nečem što nije naše. Ulažu se ogromna sredstva u lokalitete povezane s Rimom, dok ovakve vrijednosti propadaju. Mi smo jedini narod koji veliča svoje ubojice.
Po vama je bedem stariji od službene datacije u 4./3. st. pr. Krista?
To mjesto je konstantno mijenjalo vlasnike, na tom se mjestu stalno nešto radilo i prepravljalo. Stavljanje samo jedne priče u fokus, nije znanstveni pristup već neiskustvo, neznanje, nestručnost i nedoraslost temi, a time i problemu svrhe izgradnje glavnog bedema, kao i datacije istog. Naravno da je bedem mnogo stariji. Sve što bih rekao bilo bi nagađanje. Prema mom terenskom iskustvu ovo je rana do srednja bronca. Ne bih se iznenadio kada bi netko dokazao da je i stariji, no ja to ne mogu tvrditi.
Tko je sposoban istraživati jedan tako velik projekt?
Daorson mogu istraživati ljudi koji su radili na lokalitetima s kiklopskom gradnjom po drugim kontinentima, pogotovo po Južnoj Americi i Africi, tj. Egiptu. Smatram da su naši arheolozi itekako sposobni, ali je problem u politici zbog koje se nikada ne bi javno iznijela istina.
Kakva istina?
Da je to naše. Da na ove prostore nitko nije došao u 7.st.
Koji je najbitniji zaključak o Daorsonu?
Daorson se nekada nalazio na moru ili na jezeru. Našao sam vez. Na njemu sam uočio simbol sidra, a nedaleko i simbol delfina, moguće i dva. Delfin je Apolonov simbol, te je očito da postoji veza s pričom o Delfima.
Na kovanicama Daorsona postoji lađa. Je li i to jedan od dokaza?
Ivo Dragičević u svojoj analizi novca s Daorsona donosi fotografije pronađenih kovanica, ito u boji. Na njima se, kao što svi znamo, vidi ilirska lađa. Sve je dokaz. Dupina nalazimo i na metalnim pločama (kalupima) koje su pronađene na Daorsonu.
Što je s Grcima? Jesu li znali koliko je to mjesto bitno?
Toliko slojeva je prekrilo iskon, ali Grci su znali što je to mjesto i kakve se energije tu kovitlaju. Zahvaljujući njima korišten je kao svetište i Apolonovo proročište. Grci su narod vratili iskonu. On nikada nije bio replika Delfi, moglo je samo biti obrnuto, tj. da su Delfe kopija drevne priče o Daorsonu. Da se sada vratimo na ime platoa „Banje“. Nije li predaja, tj. grčka mitologija, sačuvala da se Pitija konstantno inhalirala nekakvim parama da bi padala u trans? S njom se tako povezuju izvori i isparavanja. Struka tvrdi da su gore bila kupališta. Vidite li kako to ograničeno razmišlja?
Kada Daorson prestaje biti kultno mjesto?
Dolaskom Rima dolazi poganija. To je kraj svega onoga otprije. Uskoro car postaje bog, a Daorson svjetovno mjesto.
Jeste li gore našli ikakvu poveznicu sa zmijom? Znamo koliko je bitna za priču o Ilirima i Kadmu?
Da. Poveznica postoji. Zmija je doslovno sagrađena ispred bedema kao stilizirani grudobran s motivom poskokovih cik-cak šara kakve nalazimo na posudama Butmir kulture. Osim toga, na platou imamo i pećinu. Sve stare civilizacije svijeta imaju svojega Kadma, svoju pećinu i svoju zmiju. Koliko su grčke mitološke priče točne, koliko prisvojene, a koliko krivo datirane, teško je reći. Onaj tko je Ilirima donio znanje, povezan je s ovim mjestom. Mitologija ga naziva Kadmo. Ovo je, dakle, njegovo; „(K)Adamovo“, svetište i centar onoga koji je postavio KAMEN temeljac ilirskoj civilizaciji čiju daljnju ekspanziju u tom kraju dugi niz godina otkriva i dokazuje kolega Goran Glamuzina. Iza osnovne priče, koja ide u nezamislive vremenske dubine, došla je i ona o Apolonu. No, koja je sličnost između Kadma i Apolona? Oba ubijaju zmiju, u obje priče postoji pećina. Na Daorsonu također. Nije čudno što se s Daorsona vide vrhovi Sv. Mihovila u Rašćanima i Sv. Jure na Bijakovi. Svi redom ubijaju zmajeve, odnosno zmije. Da struka ovako razmišlja ne bi zazirali od Daorsona.
Kada je došao ilirski Adam, tj. Kadmo?
Očito je naš Adam došao mnogo ranije nego što se do sada pretpostavljalo jer je sasvim sigurno da je bedem mnogo stariji nego što se do sada smatralo. Sagrađen je u vremenu drugačije klime na zemlji,
klime koja je bila pitomija i pogodnija za život. To zaključujem po tome što su drevni arhitekti, koji su osmislili i sagradili ovakav projekt, morali znati za probleme koje će, kad – tad, uzrokovati struktura kamena. Ne bi gradili bedem koji će se raspasti ovako kako jest. On je osmišljen za atmosferske uvjete kakvi su vladali u vrijeme njegove izgradnje.
Što bi ste poručili našim čitateljima, čitateljima Tomislavnews.com?
Dođite na Daorson, to je sasvim sigurno dio našeg vlastitog (ilirskog) naslijeđa jer smo u ovim krajevima nekoliko desetaka tisuća godina. Taj podatak nam nudi genetska znanost koja je, za razliku od povijesne, neusporedivo napredovala. Daorson je pupak ilirske civilizacije, iz njega se ona duhovno oblikovala i rasla. Osjećaj koji se tamo javi ne može se usporediti s ničim. To je toliko kolosalno da jednostavno ostavlja bez daha.
www.tomislavnews.com
