Ivan Buntić jedan je od mlađih načelnika i gradonačelnika izabranih na Lokalnim izborima u B i H 2020. godine. Rođen je 1987. godine u duvanjskom selu Lipi, gdje je završio osnovno i srednje obrazovanje, a visoku stručnu spremu stekao na Sveučilištu u Zagrebu. Magistar je agronomije i ekonomije.
Nakon završenog studija vratio se u Tomislavgrad, u rodno selo Lipu, oženjen je i otac troje djece. Prvo zaposlenje bilo mu je na Farmi Tomislavgrad, gdje radi kao voditelj proizvodnje, a nakon pet godina prelazi u Mljekaru Livno na mjesto izvršnog direktora za proizvodnju, otkup i investicije.
Funkciji načelnika Tomislavgrada obnaša gotovo tri godine, a bio je kandidat ispred Koalicije HNP i HDZ B i H 1990. i većinom glasova izabran za načelnika na Lokalnim izborima u B i H, 15. studenog, 2020. godine.
Dužnost načelnika preuzeo je 23. prosinca, 2020. godine, a svečanu prisegu položio na Utemeljiteljskoj sjednici Općinskog vijeća Tomislavgrad, održanoj 15. siječnja, 2021. godine.
Dakle, navršavaju se tri godine kako je na čelu Tomislavgrada, pa smo gospodina Buntića zamolili odgovoriti na nekoliko aktualnih pitanja za naš Portal Tomislavnews.com, što je on rado učinio.
Načelniče Buntiću, uskoro će tri godine kako obnašate dužnost načelnika Općine Tomislavgrad, je li Vam ugodno na toj funkciji?
Ne znam je li riječ ugodno adekvatna, čast mi je što sam načelnik Tomislavgrada, ali i velika odgovornost s kojima se nosim svakodnevno, te izazovima i problemima.
Relativno ste mladi došli na izvršnu, najveću funkciju u općini, jeste li ovako na početku mandata zamišljali svoje obveze, svoj posao ili su Vas neki zadatci, odgovornosti, iznenadile?
Funkcija načelnika je dinamična i to sam očekivao, a kao i svaki posao susrećete se s mnogo izazova i ne smije vas ništa iznenaditi. Možda sam najviše ostao iznenađen koliko ljudi instituciju općine smatraju kao jedini nivo vlasti bez županija, entiteta i državnih vlasti. Jednostavno misle da u općini mogu riješiti sve svoje probleme.
Kakva Vam je bila dosadašnja suradnja s vijećnicima u Općinskom vijeću, a kakva s predstojnicima službi, pomoćnicima koje ste zatekli, dakle nisu bili Vaš izbor?
Suradnja s Općinskim vijećem je dobra, odluke se donose i sustav funkcionira. Što se tiče predstojnika, odnosno pomoćnika, suradnja je odlična i da se ne varamo uspjeh načelnika mnogo ovisi o pomoćnicima jer širok je spektar djelovanja službi i ako službe ne rade svoj posao to se odražava i na moj rad. Ljudi često idu direktno meni misleći da ja to rješavam, ali opet sve ide preko službi. U međuvremenu je bilo i promjene u izboru pomoćnika, tako da smo i tu, nadam se, osvježili i unijeli dodatan elan za nove izazove.
Sjednice Općinskog vijeća Tomislavgrad sve su kraće i mnogi će reći učinkovitije. Je li to rezultat dobre pripreme dnevnog reda ili činjenice da vladajuća (Vaša)stranka ima većinu u Vijeću, pa sve predloženo lako prolazi?
Ne bih se složio da su kraće već sve ovisi od sjednice do sjednice i sadržaju točaka koje se izlažu na nekoj sjenici Vijeća. Rad OV Tomislavgrad jedan je od transparentnijih u okruženju, jer su sjednice javne, odnosno prenose se izravno preko RTG, što nije baš praksa u velikom broju općina, gradova.
Daje li vam takav rad u Općinskom vijeću komoditet da, ponekad, bahato komunicirate, odgovarate na primjedbe oporbenih vijećnika?
Nema komoditeta, a ni bahatosti, tu je vrlo jasno da je moja uloga predložiti i provoditi odluke u najboljoj namjeri, a oporbi je vrlo lako populistički na bilo što reagirati. Primjerice, ako mi nešto kažemo da će biti bijelo, oni kažu zašto nije crno, ako mi kažemo da je crno, oni kažu zašto nije žuto i tako u nedogled. Iako, treba naglasiti da, kada ima dobrih prijedloga iz oporbenih redova, ja ih pokušam što više uvažiti.
Nakon ovih uvodnih pitanja idemo na bit funkcioniranje općinske vlasti: Kako se puni općinski proračun u odnosu na prošlu godinu i za koliko je povećan ili smanjen u odnosu na planirani početkom godine?
Proračun se puni predviđenom dinamikom, do sada su bila dva rebalansa, a do kraja godine planiramo još jedan. U odnosu na početak godine približan je planiranom iznosu po raznim osnovama.
Jesu li u ovoj godini doznačena sredstva iz HEP za korištenje akumulacije Buško jezero ili je došlo do nekog zastoja, nesporazuma u isplati?
HEP plaća mjesečno naknadu koja je bila kao i prije po proizvedenom i prodanom kWh. Međutim, onaj uvećani iznos, koji su trebali platiti do kraja ožujka ove godine za prošlu godinu, nisu izmirili ni Tomislavgradu, a ni Livnu. Prema HEP-ovim odgovorima, nakon skoro pedeset godina od kada je Buško jezero odnosno crpna stanica u proizvodnji, ispada da oni ne znaju ni površinu jezera niti što pod jezero spada, a ni granice između Tomislavgrada i Livna. Nadamo se skorom rješenju da ne idemo u sudske sporove.
Kakva je Vaša suradnja s višim razinama vlasti, svjedoci smo da županijski i federalni ministri posjećuju općinu Tomislavgrad, ima li koristi od njihovih posjeta, u smislu financija ili lobiranja za neke općinske projekte?
Suradnja je dobra, imamo tu „vertikalu“ kako se voli nazivati od općine, preko županije do federacije i naravno da je najbitniji benefit koji donesete svojoj općini i njezinim žiteljima, a da se projekti koje apliciramo financijski prate s razine HB županije i Federacije B i H.
A suradnja s Republikom Hrvatskom, moguće i još s nekom državom u Europi, svijetu?
Suradnja s RH je također dobra. Na sve pozive koje RH, odnosno njena ministarstva, objavljuju, Općina i javne ustanove se redovito javljaju , apliciraju i dobar dio projekata uvijek prođe i realizira se. Također surađujemo s drugim gradovima i općinama iz RH po mnogim pitanjima i učimo od njih jer ipak njihovo članstvo i iskustvo u EU nama jako dobro dođe.
Proračun za 2024. godinu prošao je formu nacrta s optimističnim iznosom od gotova 22 milijuna KM i ovih dana ide u prijedlogu na Općinsko vijeće. Možete li nam iznijeti najvažnije stavke prihoda i rashoda. Također, možete li nabrojiti veće projekte, prije svega infrastrukturne, na području općine Tomislavgrad ostvarene u ove tri godine Vašega načelnikovanja i koliki, u postotku, iznos iz proračuna ide za financiranja infrastrukturnih projekata?
Ono što je i što će uvijek biti investicijski aktualno je izgradnja novih linija vodovoda i kanalizacije, te njihova rekonstrukcija. Vodovodom je pokriveno gotovo 95% općine, a znamo kolika je Općina, gotovo tisuću kilometara četvornih, a ima 60 naselja. Završili smo i otvorili novi dio vrtića, pročistač je na samom kraju, postavljena su nova dječja igrališta.
Završili smo postavljanje kućnih brojeva po naseljima, što nije nimalo lagan zadatak jer je bilo oko 7000 kućnih brojeva.
Brojni su rekonstruirani kilometri lokalnih cesta i ulica, te nikad viša ulaganja u ceste oko Buškog jezera. Završen je drugi dio šetnice oko Buškog jezera i u sljedećem periodu spojit će se od mosta iz Prisoja pa sve do brane.
Uloženo je u tribine i infrastrukturu stadiona HNK Tomislav, novi parking Doma zdravlja, obnovljena su krovišta školskih zgrada. Postavljena je rasvjeta u selima koja ju nisu imala i rekonstruirana je postojeća mreža i proširenje zone gradske rasvjete.
Otvorena je ispostava dječjeg vrtića u Šujici, nikad veće ulaganje u ceste prema Roškom Polju, sanacija deponije Pakline i njeno ograđivanje i stavljanje maksimalno pod kontrolu, te puno drugih stvari.
Okvirno 35%-40% proračuna ide za financiranje infrastrukturnih projekata.
Je li veliki kapitalni projekt vodovoda i kanalizacije, te pročistač pri završetku, uz važno potpitanje: kad će se urediti prigradsko naselje Bobara, jug?
Pročistač je već u rujnu bio gotov oko 97% i u testnom je radu, čekamo na Federalno ministarstvo poljoprivrede da potpiše anekse ugovora s nadzorom da bi mogli okončati situacije, odraditi probni rad i nakon toga preuzeti na upravljanje.
Za Bobaru smo napokon došli do idejnog rješenja da se kanalizacija definitivno vodi tlačnim cjevovodom do pročistača i to je jedan zasebni projekt, a drugi projekt je uređenje ulica, nogostupa. Predvidjeli smo u proračunu dio sredstava i aplicirali prema Federaciji za sufinanciranje ovih projekata.
Vidjeli smo da se nešto radi na groblju „Karaula“ u Tomislavgradu, hoće li se i kada izgraditi gradska mrtvačnica, koja se najavljuje već pola stoljeća?
Karaula je na listi za proglašenje nacionalnih spomenika i sve što tamo radimo moramo raditi uz dopuštenje Federalnog ministarstva kulture i pod nadzorom arheologa, što nam procese vremenski mnogo uspori.
Ali, kako kažete, „nakon pola stoljeća“ sredstva su osigurana, dozvole imamo, kao i sva druga potrebna odobrenja. U siječnju raspisujemo natječaj za gradnju mrtvačnice, i ako sve bude po planu na proljeće krećemo s gradnjom. U međuvremenu smo uklonili borove koji su bili velika prijetnja za spomenike, a JKP je snažnije preuzelo upravljanje grobljem, te ugrađuju nova grobna mjesta. Radimo na uspostavi katastra grobnica i da ovo gradsko groblje napokon dobije vizuru i poziciju kakvu zaslužuje. Projekt će ići u više faza, nakon mrtvačnice sljedeće je oproštajni trg, nakon toga zidovi i rekonstrukcija cijele ulice, te izgradnja parkinga. Prema procjenama cijeli kompleks koštat će preko dva milijuna maraka.
Školstvo je temelj društvenih djelatnosti, kakvo je stanju u obrazovanju, prosvjeti: čega imamo viška, a čega nam nedostaje i što Vi kao roditelj mislite o kvalitetu odgoja i obrazovanja u našoj općini, da ne idemo šire?
Životne navike ljudi odnosno napuštanje ruralnih područja i naseljavanje u gradove nije nikoga zaobišlo, pa ni nas, plus iseljavanje izvan BiH. Sve to dovelo je do toga da velik broj područnih škola ima manji broj djece, a to nam stvara i kadrovske i materijalne probleme.
Područne škole treba održavati što iziskuje velika financijska sredstva, a uz to imamo i velik broj djelatnika koji ponekad premašuju broj učenika. Posebno učiteljice morate raspoređivati na druga mjesta, što nas vodi zaključku da možda imamo višak učiteljica, ali i tu ima rješenje da jedan dio osoblja iz školskih ustanova Ministarstvo prosvjete ustupi u predškolske ustanove da djeca kojoj je to potrebno dobiju asistente, te se na taj način rastereti i Općina, roditelji i predškolske ustanove.
Kao roditelj volio bih da se djeca što više u školi uče kroz praktični rad, i unatoč nedostacima, ja sam sretan što mi dijete ide u školu u kojoj ga uče osobe koje poznajemo i svakodnevno susrećemo, koje su dio zajednice, te kao takve znamo da im neće ugraditi neke danas nemoralne vrijednosti, što na zapadu predstavlja veliki problem.
Ima li u Dječjem vrtiću dovoljno mjesta za svu djecu iz općine?
U protekle dvije godine povećali smo broj vrtićke djece za tri puta. U Gradskom vrtiću, otvaranjem novoga dijela, broj vrtićke djece je povećan za duplo, sufinanciranje drugih vrtića rezultiralo je otvaranjem još jedne vrtićke skupine u Bukovici gdje su sada dvije skupine, te od ove godine i otvaranjem ispostave dječjeg vrtića u Šujici na što smo jako ponosni. Ima još djece na čekanju , ali ja se nadam da će se odlukom o sufinanciranju privatnih vrtića i skorim raspisivanjem javnog poziva, javiti zainteresirani i otvoriti dodatne skupine.
Kakvo je stanje u zdravstvu i je li se nešto poboljšalo od kada ste načelnik: imamo prekrasnu zgradu Doma zdravlja, stručno i ljubazno osoblje, pa ipak, mnogi će primijeti da za i manje probleme moramo do Livna, Mostara…postoji li ikakva mogućnost da naš Dom zdravlja bude barem manja bolnica, s desetak kreveta i rodilištem kao početkom? Ima li Dom zdravlja kadrovskih problema?
U zdravstvu, a ovdje pričamo o našem Domu zdravlja, napravljeni su veliki pomaci posebno nakon korone. Zahvaljujući potpori Općine, Vlade HBŽ, Vlade RH i Federalnom ministarstvu zdravstva uređen je stomatološki dio, opremljena fizijatrija, uređuje se obiteljska medicina, napravljen je sjeverni dio parkinga i napokon riješen problem parkiranja po ulici, započeli su radovi na južnom dijelu itd. Ono što je važnije sa zdravstvene strane jest da je preko županijskog Zavoda za zdravstveno osiguranje ugovoreno puno specijalista koji dolaze u DZ i vrše preglede i također više se laboratorijske pretrage ne naplaćuju .
Sve ovo što ste vi naveli kada bi imali u DZ onda ovo ne bi bio Dom Zdravlja već mini bolnica. U svakom slučaju naš Dom Zdravlja u odnosu na većinu drugih u okolini nudi veći broj i kvalitetu usluga nego što je to uobičajeno.
Stanje u poljodjelstvu čini nam se napreduje, ljudi se vraćaju obradi zemlje, stočarstvu, znate li broj stočnih grla na farmama, malim obiteljskim gospodarstvima i ima li najava novih pogona za preradu poljoprivrednih proizvoda?
Pozitivan trend koji je krenuo prije petnaestak godina traje i dalje, a to ne bi bilo moguće bez praćenja kroz poticajne mjere preko Općine, Županije i Federacije. Sve je manje radne snage u ovom sektoru, pa je sve veća upotreba tehnologije i strojeva, odnosno poljoprivreda od nekada „gospodarske grane s posebnim potrebama“ postaje sofisticirana grana u kojoj se koriste nove tehnologija i potrebna su nova znanja.
Imamo preko 120 obrta i d.o.o i preko 300 OPG-ova. Kada govorimo o novim pogonima za preradu poljoprivrednih proizvoda morate znati da u susjednom Livnu imamo dvije sirane , a s druge strane klaonice i pogon za preradu u Rakitnu, tako da nije za očekivati puno takvih pogona pored nabrojanih.
Znamo da je utemeljena Turistička zajednica Općine Tomislavgrad, te da je raspisan natječaj za predsjednika TZ. Je li primljena osoba na to mjesto i očekujete li veće korake u razvitku turizma, a godinama se kunemo u velike turističke potencijale?
Natječaj je raspisan, povjerenstvo je provelo proceduru i očekujemo na idućoj radnoj sjednici OV imenovanje predsjednika TZ. Turizam nam se događa i moramo snažno iskoračiti da bi sve ono što imamo prenijeli i dosegli do što većega broja ljudi, bez TZ to nije bilo jednostavno, i ovo će nam sigurno pomoći…
Što je s prodajom parcela uz Buško jezero za izgradnju turističkih objekata, ima li zainteresiranih za izgradnju i jesu li prodate parcele?
Plan parcelacije je usvojen, zainteresiranost je velika, u postupku je prenamjena zemljišta i priprema ostalih odluka koje moraju prethoditi da bi došlo do natječaja i prodaje. Do ljeta, ako ne bude nekih zastoja u postupcima, bi trebalo biti sve spremno za prodaju.
Mislite li da buškoblatski kraj zaslužuje veću pozornost, veće ulaganje pa i iz Općinskog proračuna nego do sada? Koliko ste Vi u mogućnosti utjecati ja javna poduzeća da posvete pažnju ovome kraju: struja, telefoni, signali rtv…?
Kada pričamo u buškoblatskom kraju samo smo ove godine uložili preko milijun maraka u ceste i šetnicu.
Pripremamo izradu jedne studije o razvoju turizma s posebnim osvrtom na Buško jezero, te nakon toga master plan za Buško jezero. Naselje Rovine apliciramo prema RH i Hrvatskim vodama da se uključe u financiranje izgradnje infrastrukture.
Na javna poduzeća odnosno Eronet i EPHZHB utječemo koliko je to moguće, međutim tu nam se uvijek opravdavaju da je velika raštrkanost naselja, odnosno veliki troškovi, a mali prihodi. Međutim to ne smije biti opravdanje za lošu kvalitetu usluge. Iako ovo nije problem samo buškoblatskog kraja.
Jeste li Vi zagovornik izgradnje vjetroelektrana oko cijele Općine Tomislavgrad ili nam je dosta (previše!) i pet šest, što izgrađenih što planiranih? I koliko je Općinski proračun obogaćen u prošloj i ovoj godini od koncesija koje izdaje Općina, odnosno Županija?
Zagovornik sam izgradnji gdje je to moguće i prikladno prema pozitivnim zakonskim propisima, a nikako svugdje. Od ova dva postojeća vjetroparka ta naknada po svim osnovama bude približno do milijun maraka godišnje. Kada se izgrade još tri planirana koja su došla najdalje s dozvolama, to bi donijelo u općinski proračun znatna sredstva koja bi nam poslužila za još veći razvoj infrastrukture po cijeloj Općini.
Ovih su dana žitelji buškoblatskog kraja prosvjedovali i u tijeku je potpisivanje peticije protiv izgradnje solarnih panela na Tušnici, hoće li se to zaustaviti? Što je s neslaganjem Viničana o mogućoj izgradnji vjetroparka na Zavelimu, u viničkom kraju?
Kad je riječ o solaru na Tušnici donesena je odluka o potencijalnim lokacijama za područje cijele općine Tomislavgrad, koja je u proteklih godinu dana bila šest puta na sjenicama Općinskog vijeća i provedena tri javne rasprave. Ponavljam, potencijalne lokacije jer nikakvih do sada nije bilo dodjela zemljišta. Kada je došla inicijativa dijela mještana Prisoja usuglasili smo se da idu s peticijom koja će nam poslužiti za izmjenu odluke, jer dok sam ja na čelu općine kontra interesa lokalnog stanovništva nećemo ići!
A sto se tiče priče o vjetroparku čija temeljna odluka datira iz 2007. godine, te dopunama 2010. i 2012. godine mi smo samo postupali prema ovim odlukama i zahtjevu ministarstva. I ovdje kao i kod priče o solarima usuglasili smo zajednički stav s mještanima, a i investitor je čovjek s Buškog jezera koji tu živi i radi.
Ono sto naglašavam za sve nejasnoće, pitanja ili bilo što drugo ljudi moraju ići preko institucije, odnosno Općine, Općinskog vijeća i njegovih službi.
U sportu i kulturnoj djelatnosti dobro nam ide, što oči vide! Čijom zaslugom ponajviše?
Zaslugom sviju nas, sportaša i djelatnika u sportskim kolektivima, općinom koja to financijski prati i sponzorima koji to prate i za koje se nadam da će ih biti još i više.
22. Kakva je Vaša suradnja s duvanjskim iseljenicima, radnicima na radu u inozemstvu, našim „turistima“ koji dobrano pune i proračun? Ne vidimo veliko zanimanje za veće ulaganje u zavičaj, kakav je stav općinske vlasti prema tome?
Suradnja je dobra, puno je zanimanja za ulaganja posebno od postpandemije. Turizam, manji obrti, tvrtke poput Kovač Čelika, Metusa, rezultat su suradnje Općine i naših iseljenika, skorašnji dolazak tvrtke iz Švicarske za medicinsku opremu, pokazatelji su nam da druga i treća generacija naših iseljenika postaju ovdje investitori.
Pri samom kraju pitamo vas: ima li siromašnih, beskućnika, gladnih u općini Tomislavgrad, koliko je materijalno ugroženih koji primaju socijalnu pomoć i koliko ona iznosi? Imaju li svi za božićni i novogodišnji ručak?
Koliko znam beskućnika nema i sve socijalne slučajeve trudimo se smjestiti preko Centra za socijalnu skrb u adekvatne ustanove za što Općina velikim dijelom snosi troškove.
Na području naše općine imaju 93 korisnika socijalne (materijalne) pomoći koja je do sada iznosila 100 KM, a za ubuduće će se raditi usklađivanje po članovima obitelji , a polazni iznos će biti 130 KM.
Mislim da nemamo gladnih i ljudi koji nemaju za ogrjev, ne samo zahvaljujući Općini, već i našim ljudima koji ipak vode računa i o drugima,a posebno Kapi Ljubavi.
Na kraju, hoćete li se iduće godine kandidirati na izborima za načelnika Općine Tomislavgrad?
O kandidaturi kada dođe za to vrijeme, znat će se!
A svim Duvanjkama i Duvnjacima, ma gdje bili, živjeli, te vašim čitateljima i pratiteljima želim sretan i blagoslovljen Božić i uspješnu novu, 2024. godinu.
www.tomislavnews.com/Razgovarala: Ljuba Đikić/Foto: TN i Ured načelnika
