Dr. veterinarske medicine Jozo Jurčević – Đođa, direktor Veterinarske stanice u Tomislavgradu, na posljednjoj sjednici Općinskog vijeće Tomislavgrad podnio je Izvješće o radu Veterinarske stanice. U svom obraćanju vijećnicima govorio je o radu Veterinarske stanice u prošloj godini, o stanju u stočarstvu, o problemima koji prate veterinarstvo na ovom području, ali je ponudio i nekoliko rješenja za uspješnije i stočarstvo i veterinarstvo.
U svom izlaganju iznio je nekoliko zanimljivih podataka iz ove oblasti, za koje bi bila šteta javno ih ne objaviti, odnosno ne svratiti pozornost i duvanjske i šire javnosti na to. Zato smo upriličili kraći Intervju s gospodinom Jurčevićem kako bi javnosti prezentirao neke malo poznate podatke, ali istaknuo i probleme iz oblasti veterinarstva.
Gospodine Jurčeviću, molimo Vas za podatke kojima Vi raspolažete o broju grla stočnog fonda na području duvanjske općine, a po mogućnosti usporedive s drugim općina u HBŽ, a može i u Federaciji B i H, odnosno B i H?
Na području općine Tomislavgrad prema nepotpunim podatcima ima oko 8500 goveda (muznih grla, sustav krava – tele), ovaca nešto više od 10000, a svinja oko 3000. Kad je riječ o broju goveda općina Tomislavgrad je prva u B i H zahvaljujući prije svega govedima iz sustavu krava-tele, gdje smo također prva općina u B i H kad je riječ o ovoj pasmini.
Koliko je, otprilike, od tog broja u obiteljskom vlasništvu na području općine?
Od cjelokupnog broja stoke u općini Tomislavgrad 70% je u vlasništvu farmi i OPG (obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava)
Koliko uspješna je Veterinarska stanica Tomislavgrad kao javno poduzeće (a znamo da ima i jedna privatna veterinarska stanica u Mrkodolu) u liječenju, u cijepljenju, općenito o brizi o životinjama?
Javno poduzeće „Veterinarska stanica“ Tomislavgrad jako dobro, kvalitetno i pravodobno obavlja svoje obveze prema vlasnicima životinja, bez obzira na kronični nedostatak doktora veterinarske medicine.
Ima li i gdje pojave bruceloze u većem broju životinja ili drugih bolesti na području općine i kako se nosite s tim?
-Pojava bruceloze na području duvanjske općine u većem broju nije bilo, sve su to sporadični slučajevi, dok je od Q-groznice bio veći broj oboljelih životinja, ali je sada stanje dobro sanirano.
Koliko ima veterinara, odnosno djelatnika zaposlenih u Veterinarskoj stanici Tomislavgrad i je li taj broj dovoljan za uspješno obavljanje posla na prostorom velikoj općini?
JP „Veterinarska stanica“ ima četiri doktora veterinarske medicine, što nije dovoljno za ovoliki broj stoke na području općine, pa je izražena potreba za novim kadrovima. Iako, važno je napomenuti, imamo u selu Mrkodolu i privatnu Veterinarsku stanicu.
Dakle,problem je s veterinarskim kadrom, zašto se mladi nerado odlučuju studirati medicinu, unatoč sigurnom zaposlenju i pristojnoj, za naše uvjete, plaći?
Teško je reći zašto se mladi nerado odlučuju studirati veterinu, iako im je posao zagarantiran, a obzirom na opće stanje u B i H, plaće su solidne. Možda su mladi nedovoljno educirani o toj profesiji, studij traje šest godina, a nekakva je percepcija da je to posao prljavih ruku, što nije daleko od istine, ali je i posao koji se voli ili vremenom zavoli.
Već desetljećima se planira izgradnja nove zgrade Veterinarske stanice u Tomislavgradu, jer je postojeća krajnje ne uvjetna za normalan rad. Gdje to zapinje?
Doista je zgrada krajnje ne uvjetna za rad, vidite i sami, a vide i svi oni koji ovdje dovode životinje, mi stariji nekako se snalazimo, a sumnjam da bi mladi izdržali raditi u ovakvim prostorijama.
Iskreno, godinama se govori o izgradnji nove zgrade, određivane su i neke lokacije, rađeni projekti, ali…? Zgrada je općinsko vlasništvo kao i Veterinarska stanice jer je javno poduzeće, pa gdje je zapelo treba pitati vlasnika.
Javno ste, dakle općinsko poduzeće, pa koliko vam Općina financijski pomaže, imate li kakve olakšice, sufinanciranje neke djelatnosti, poticaje od općine, županije, Federacije?
Općina nam pomaže tako da sufinancira s 50% sredstava pružanje usluga umjetnog osjemenjivanja i liječenja, što je za nas jako važno i na tomu smo zahvalni. Županija nam nikako ne pomaže, a Federacija samo naređene mjere (važenje krvi, tbc..)
U svom izlaganju na OV TG iznijeli ste zanimljive podatke o količini dnevno proizvedenog mlijeka na području duvanjske općine. Što se radi od tog mlijeka, tko ga otkupljuje?
Na području općine Tomislavgrad dnevna proizvodnja mlijeka iznosi oko 33000 litara, a mlijeko proizvedeno ovdje uglavnom završava u mljekarama susjednih općina, koje ga redovito otkupljuju.
Kakva je Vaša procjena što bi izgradnja veće mljekare u Tomislavgradu značila za općinu, za žitelje duvanjskog kraja?
Izgradnja mljekara na području općine Tomislavgrad značila bi jako mnogo, u prvom redu otvorilo bi se više radnih mjesta, stočarstvo bi se još bolje i brže razvijalo, vlasnicima krava i ovaca, dakle proizvođačima mlijeka bilo bi mnogo lakše predavati i pretpostavljam korisnije i isplativije mlijeko predavati u „svoju“ mljekaru. Otkup s višom cijenom mlijeka od sadašnje vjerojatno bi privukao i mlađe ljude baviti se stočarstvom, još ako bi mljekara počela kreditirati svoje kooperante kako je to uradila mljekara Meggle u Bihaću i preporodila stočarstvo i mljekarstvo u Unsko-sanskoj županiji. Mislim da bi naši poduzetnici, pa i oni iz inozemstva, trebali o tome ozbiljno razmišljati, a trebalo bi se ozbiljnije zabaviti i sredstvima Europskih fondova, ponuditi im dobre projekte iz poljoprivrede, a svjedoci smo kako oni dobro potpomažu.
Znate li koliki su poticaji iz općine, županije, Federacije…i je li taj iznos stimulativan (isplativ) za uzgoj stoke?
Poticaju idu prije svega iz Federacije B i H i nešto iz HBŽ, ali mislim da to nije ni približno dovoljno za normalno funkcioniranje u stočarstvu.
Možete li navesti neki dobar primjer iz Tomislavgrada gdje se obitelj opredijelila za stočarstvo, za uzgoj goveda ili ovaca i uspješno to radi?
Poslije Farme „Šišović“ kao najvećeg proizvođača mlijeka u općini, županiji, ali i šire, možemo kao primjer spomenuti i Obiteljsko gospodarstvo iz duvanjskog sela Stipanića, Farma „Laktal“, koja je sada dostigla dnevnu proizvodnju mlijeka preko 2000 litara i druga je po količini dnevne proizvedenog mlijeka u OPG u HBŽ.
www.tomislavnews.com/ Razgovarala: Ljuba Đikić
