Privatna osnovna škola Harfa smjestila se u klaustru Sv. Ante na Poljudu. Osnovana je 2019. godine i od tad ne prestaje rasti interes roditelja da upišu dijete u ovu školu što je dovelo do ideje njezina širenja.
Trenutno je upisano 37 učenika koji pohađaju niže razrede osnovne škole, no u školskoj godini 2023./2024. Harfa otvara vrata djeci u dobi od tri godine i više. Širenje će se provesti i u 2024./2025. kad će mogućnost upisa dobiti i srednjoškolci.
– Širimo kapacitete na vrtić i na više razrede osnovnih škola, postat ćemo tzv. “školski centar”, odnosno dobit ćemo klasičnu strukturu edukacije i bit će moguće upisati djecu već od 3 godine pa do kraja osnovnoškolskog obrazovanja – objasnila je Irena Orlović, magistra znanosti psiho-socijalnog rada i osnivačica škole.
Irenina strast prema kvalitetnom odgoju i obrazovanju očituje se i u drugim poljima, osobito u činjenici da je pokrenula izdavačku kuću “Harfa”, koja na hrvatskom jeziku donosi najpopularnije i najkvalitetnije svjetske naslove iz područja roditeljstva, odgoja i razvoja djece.
– Otvaranje škole Harfa javilo se iz potrebe da djeci pružimo kvalitetno obrazovanje, obrazovanje koje Hrvatska zaslužuje. Imali smo želju otvoriti školu koja će djecu potaknuti da budu motivirani za učenje, da uče s ljubavlju. Želimo da naša škola bude mjesto gdje djeca vole učiti te da imaju priliku učiti na više svjetskih jezika – objasnila je Irena koja dodaje kako je u školi mnogo djece doseljenika koji žele živjeti u Lijepoj Našoj.
– Bez obzira radi li se o roditeljima koji su rodom Hrvatske ili iz drugih država, ljudi vole Hrvatsku. Sviđa im se naša kultura, klima, osjećaj sigurnost, povezanost zajednice i žele ostati tu. Jedino što im je još važno i potrebno jest kvalitetno obrazovanje -navodi.
Premda su Hrvati svijetu poznati po kulturi ispijanja kave, jedan od roditelja povratnika objasnio je kako u tome ima nešto više od toga.
– Rodom sam iz Hrvatske, no posao me odveo u Europu, pa u San Francisco. Tijekom pandemije odlučio sam se vratiti u svoj rodni kraj. Tu su ljudi topli i uvijek spremni posvetiti pažnju obitelji i zajednici. To stranci prepoznaju i žele ostati u državi u kojoj je razvijena ‘kultura druženja‘, povezanost i spremnost na pomoć. Da ima više edukacijskih institucija za djecu, vjerujem da bi više ljudi koji bi došlo živjeti tu – smatra naš sugovornik.
Škola Harfa prilagođena je, osim učenja na više svjetskih jezika, i planom i programom koji je usklađen s europskim zakonom, odnosno prati IB (The International Baccalaureate).
– Hrvatski zakoni drugačiji su od onog europskog. Zakoni se kod nas mijenjaju, ali sporo. Naša škola usklađena je s hrvatskim kurikulumom i IB-om, programom međunarodnog obrazovanja, koji prati najnovija istraživanja i usklađuje se s njima. Redovito se nešto mijenja sukladno svijetu u kojem živimo – navodi Orlović.
Što se tiče plana i programa, kaže kako se radi se o autentičnom programu škole koji prati ishode učenja, ali put do ostvarenja ishoda je drugačiji jer djeci dopušta određenu slobodu da sami istraže put do znanja i pronađu materijale za izradu svojih projekata.
Ovakav program prilagođen europskom obrazovanju, u fokus stavlja dijete, dok je učitelj samo mentor koji ga usmjerava u svom učenju. Razumijevanje neuroznanosti i poznatih otkrića iz svijeta znanosti, temelj su ove privatne škole.
– Emocionalni svijet temelj je intelektualnog razvoja djece. Da bismo razvijali prefrontalni korteks, dio mozga koji nas čini ljudima sposobnima planirati i donositi odluke, prvo moramo proći sve ono emocionalno (osjećaj povezanosti, sigurnosti, prihvaćanja). Neurobiološki gledano, do viših radnji kao što je učenje možemo doći samo ako je naš emocionalni svijet ‘miran‘.
Činjenica da djeca nisu oduševljena kad su praznici ide u prilog tome da uživaju biti u okruženju u kojem nema natjecanja jer cilj nije brojčana ocjena već razvijanje ljubavi prema učenju.
Opisne ocjene zapisuju učitelji tijekom cijele godine, a procesom samoevaluacije učenici opisuju sami sebe komentirajući svoje sposobnosti i znanje, te osvještavaju na čemu moraju bolje poraditi. Brojčanu ocjenu dobiju tek na kraju školske godine – objašnjava Irena.
– Djeca po prirodi vole učiti, ali ako imaju osjećaj da ne znaju, to ih može demotivirati. Važno je potaknuti dječju motivaciju te im osigurati da imaju osjećaj da mogu savladati sve izazove – savjetuje Irena i dodaje kako je naglasak na poticanju emocionalno-intelektualnog razvoja djeteta.
Cijena školarine je 6.470 €, a ona uključuje nastavu i kreativni boravak od 7.30 do 16 sati, znanstvene, kreativne, informatičke radionice u sklopu kreativnog boravka, topli obrok (ručak), pojačano učenje engleskog jezika te socio-emocionalnu podršku učenika.
Osim redovnog programa, nude se i dodatni sadržaji važni za djetetov razvoj, a vezani su uz likovnu umjetnost, književnost, glazbu i ples, društvene igre, kazalište i film, vrtlarenje, domaćinstvo, vjeronauk, informatiku, tehnički odgoj i sport.
Cjelodnevna nastava, prema riječima uprave škole, pokazala odličnom jer djeca zajedno s učiteljima naprave sve za školu.
– Roditelji su nam rekli kako im je škola dala kvalitetan obiteljski život, bez svađa i stresa koji se često vezuje uz školu. Djeca idu kući i ne donose sa sobom mnoštvo obaveza, jedina zadaća im je istraživati odnose s obitelji kroz zadatke poput intervjua s roditeljima.
Na taj način ojačaju odnos s roditeljima jer smo fokusirani na povezujuće odnose, bilo da se radi o konekciji učitelj-dijete, dijete-roditelj ili učitelj-roditelj”, ispričala je Marina Tudor, zaposlenica škole, koja je skrenula pažnju i na radionice i edukacije posvećene roditeljima u organizaciji škole.
Plan širenja škole dogodit će se u skoroj budućnosti kad će “Škola za budućnost” dobiti širi raspon uzrasta i time osigurati kvalitetno obrazovanje većem broju djece i mladih što možda potakne više obitelji da svoju budućnost izgrade u Splitu, piše Slobodna Dalmacija
www.tomislavnews.com
