Veliki petak je drugi dan Svetog trodnevlja, petak prije Uskrsa. Na ovaj se dan kršćani diljem svijeta sjećaju Isusove teške i nasilne osude, muke i smrti.
Ovo je jedini dan kada se ne slave sveta misna otajstva. Naime, sveta je misa nekrvna žrtva Isusa Krista, a na taj je dan sam Isus Krist bio žrtvovan na žrtveniku križa i prinio Ocu sama sebe kao otkupninu za mnoge, tj. krvnu žrtvu.
Stoga Katolička crkva taj dan ne slavi misnu žrtvu. Oltar je bez križa svijećnjaka, cvijeća i oltarnika što simbolizira kako je s Isusa svučena odjeća, ali je to ujedno i znak povučenosti, tišine, žalosti i tuge za umrlim Učiteljem.
Diljem svijeta se, obično u prijepodnevnim satima, puk okuplja u crkve, kapelice i druga mjesta kako bi pobožno molio Križni put. U popodnevnim satima, kada je Isus izdahnuo na križu, puk se okuplja u crkve na slavljenje obreda Velikog petka: čitanje Svetog pisma i Muke i ljubljenje križa.
U duvanjskoj Spomen bazilici danas, na Veliki petak, pjevanje Gospina plača započinje u 16:00 sati. Poslije toga slijede obredi Velikog petka.
A danas u 15,00 sati iz groblja sv. Ilije u Gornjem Brišniku krenut će procesija za križem, tradicionalni Put križa od Gornjeg Brišnika preko brda do Župne crkve sv. Frane u Bukovici, a ove godine bit će to četrnaesta godina da se preko brda hodočasti na Veliki petak.
Kod katoličkih vjernika post je obvezan na Veliki petak, za sve osobe od 18 do 60 godina. Također je za sve katolike starije od 14 godina obvezan i nemrs. Nemrs znači da se u danu ne jede meso dok post znači da se osoba jednom u danu najede do sita te još dva puta nešto pojede.
Fotografije su iz arhiva Tomislavnews.com: sl. 1. Križ puta preko brda, 2014. a sl.2. Put križa . 2016.
Piše: fra Petar Ljubičić/www.tomislavnews.com
Spomen dan je Isusove muke i smrti. Isus Krist je nevino osuđen na smrt i umire na križu za nas i sve ljude.
Križ nam govori o muci i smrti Isusa Krista, o Kristovoj ljubavi, o Božjoj ljubavi, o grijehu, o težini života, o pobjedi nad smrću, o našem otkupljenju, spasenju…
O njemu ovisi život, spasenje i sreća svakoga čovjeka.
Zaista nema strašnijega znaka u povijesti čovječanstva od znaka križa? Opet zar ima slađega znaka od ovoga znaka? Ljudska ga je okrutnost izmislila. Svi grijesi svijeta i naši grijesi skovali su ga i istesali. Bog ga je prihvatio da za nas umre na njemu. Tako ga je učinio žrtvenikom ljubavi koja oživljuje i preporađa, oslobađa, liječi i spašava. Zato je križ znak najstrašnije nečovječnosti i ujedno najbožanskije čovječnosti.
U Križ je Zemlja ulila svu svoju patnju i grijeh, a Nebo svu svoju ljubav i milost.
Križ je znamen, raspoznajni znak i jamstvo našega spasenja.
Križ je znak našega otkupljenja i oslobođenja od grijeha. Sve se odvija u znaku križa. On je nezaobilazan u životu. Zapravo, nema života bez križa.
“Križ je spasio i obratio sav svijet, istjerao je pokvarenost, vratio istinu, zemlju je učinio nebom, a ljude anđelima. Smrt je pretvorio u san…” (Ivan Zlatousti)
Filip Neri plakao bi gledajući križ. Sveti Augustin bi govorio: “Kad pogledamo križ, čini nam se da je Bog poludio od ljubav prema čovjeku!”
Križ je prijestolje smrti i zalog uskrsnuća! Križ je drama samoga Boga u povijesti čovječanstva i drama ljudska utkana u Božju spasiteljsku providnost.
“Isus je žrtva pomirnica za naše grijehe; ne samo za naše, nego za grijehe svega svijeta.” Raspeti je imao dovoljno krvi da opere grijehe svega svijeta.
Uskrsnuli ima dovoljno snage da vječni život uskrsnuća osigura svakome.
Umro je za sve, uskrsnuo je za sve, da živimo svi. Njegova smrt i uskrsnuće poziv je nama da primimo život kakav jest: često pun boli i patnje; da prihvatimo i smrt kao prolaz u život.
Vjerujmo čvrsto u Krista, ljubimo Ga svim srcem, častimo Ga, slavimo Ga i zahvaljujmo mu na svemu!
Obećajmo mu da Ga nećemo više vrijeđati i svojim grijesima razapinjati! Živimo s Njim i za Njega! Tako ćemo sigurno biti spašeni. (fra Petar Ljubičić, 2013.)
www.tomislavnews.com
