Akademski kipar iz Tomislavgrada, prof. Ilija Skočibušić, autor unutarnjeg i suautor izvanjskog uređenja Kapele hrvatskih svetaca i blaženika u Betlehemu, velikog projekta završenog ovih dana
Jučer se, nakon desetak dana boravka u Betlehemu u svoj Tomislavgrad vratio akademski kipar, prof. Ilija Skočibušić. U Betlehemu je u zadnje dvije godine putovao četiri puta, a ovo nedavno putovanje i boravak bilo je iznimno: naime, završen je veliki projekt izgradnje kapele Hrvatskih svetaca i blaženika u Betlehem u utorak 23. srpnja, 2024. godine, pa je tim povodom slavljena misa zahvalnica za sve dobročinitelje, podupiratelje, molitelje, radnike i umjetnike. Naš portal je od samoga početka pratio ovaj velebni projekt i rad prof. Ilije Skočibušića, autora unutarnjeg i suautora izvanjskog uređenja Kapele hrvatskih svetaca i blaženika u Betlehemu.
Nakon povratka iz Betlehema, prof. Skočibušić rado se odazvao odgovoriti na nekoliko pitanja vezanih za ovo njegovo, do sada, najveće umjetničko djelo, sakralno djelo vrijedno u svjetskim razmjerima. Još je mnogo pitanja koja smo željeli postaviti prof. Skočibušiću, ali ovaj put povod je bio, uglavnom, završetak Kapele hrvatskih svetaca i blaženika u Betlehemu.
Profesore Skočibušiću, jučer ste se vratili u Tomislavgrad iz Betlehema, jesu li se slegli dojmovi s ozračja pri završetku i otvaranju kapele Hrvatskih svetaca i blaženika u Betlehemu? Opišite nam malo to ozračje.
Boravak u Betlehemu je bio jako lijep, jedno prekrasno iskustvo.
Naši fratri fra Sandro, Željko, Antonijo i Jago su se trudili da se osjećamo kao kod kuće.
Radilo se jako puno, ali atmosfera je bila odlična.
Pošto je bila velika vrućina 42°, fratri su brižno pazili da nam ne fali tekućine i voća.
Što se tiče samih dojmova na kapelu još uvijek se osjeća jak umor i snažne su emocije, ali i ponos jer smo opravdali povjerenje Hrvatske vlade i naroda.
Možete li riječima izraziti osjećanje kada umjetnik vidi završeno svoje veliko umjetničko djelo i je li to ostvarenje vašega sna, sna svakog umjetnika?
Ovo moje djelo doživljavam kao vrhunac svog dosadašnjeg stvaranja po dimenzijama i kvaliteti.
Izazov je bio velik, ali na kraju mogu reći vrijedilo je.
Tko je sve nazočio misi zahvalnici prigodom završetka, otvaranja Kapele?
Svetu Misu predvodio je fra Tomislav Glavnik, čovjek koji je zaslužan za cijeli projekt i koji je na svojim leđima nosio teret projekta.
Uz fra Tomislava na misi su bili fra Sandro Tomašević, fra Jago Soče, fra Slaven Brekalo, fra Bože Dodig i fra Tadej i fra Noor, fratri koji čuvaju pastirska polja.
Zatim ja, Slaviša Krajina, veleposlanica Hrvatske i Ivica član veleposlanstva i nekoliko mještana Pastirskih polja.
Je li potpuno uspjelo ostvarenje vaše ideje, je li urađena baš onako kako ste zamislili, ili je došlo u samoj realizaciji do nekih odstupanja?
Hvala Bogu kapelu smo uspjeli završiti kako smo i planirali, nije bilo neželjeni problema i improvizacije.
Kako biste u par rečenica opisali što u umjetničkom smislu predstavlja, sadrži unutrašnjost Kapele?
Kiparsko uređenje kapele je osmišljeno kao duhovna pratnja onima koji na tom mjestu budu slavili Misu.
Cilj reljefa je da promatraču uzdignu duh.
Što za hrvatski vjernički puk znači i što će značiti posjet, hodočašće u Svetu zemlju kada mogu posjetiti i Kapelu hrvatskih svetaca i blaženika?
Hrvatski narod treba biti ponosan jer napokon ima nešto svoje u Svetoj Zemlji, a ujedno kapela je znak trajnog prisustva Hrvata u Svetoj Zemlji.
Jesu li završene na Pastirskoj poljani i kapele drugih naroda koje su započete kada i Hrvatska? Jesu li sve otvorene za posjet hodočasnicima?
Uz Hrvatsku kapelu pri završetku su radovi na Arapskoj i Španjolskoj kapeli, dok Argentinska, Kolumbijska i Poljska još u izgradnji.
Sada nam, molimo Vas, odgovorite, na nekoliko čisto tehničkih pitanja. Čija je ideja i kada se pojavila o izgradnje ove kapele u Betlehemu?
Sve je počelo prije četiri godine na inicijativu fra Tomislava Glavnika da Hrvati dobiju odobrenje za gradnju kapele i zahvaljujući Bogu marljivim radom, potporom Hrvatske vlade i naroda došli smo do kraja.
Kako su investitori odabrali baš Vas za autora?
Fra Tomislav je tražio od mene da napravim idejno rješenje koje će uz ostala rješenja prezentirati fratrima Kustodije.
I evo fratri su izabrali moje rješenje.
Koliko je trajala sama izgradnja kapele Hrvatskih svetaca i blaženika u Betlehemu?
Ukupna gradnja je trajala četiri godine.
Tko je sve financirao izgradnju, je li bilo dobročinitelja iz B i H, iz Tomislavgrada, iz HBŽ?
Hrvatska vlada je financirala gradnju kapele, dok je narod financirao uređenje kapele.
Među donatorima iz cijele Hrvatske ima i Hrvata iz naših krajeva, ima ih i iz Tomislavgrada i HBŽ, ali podugačak je spisak pa bih morao sve precizno navesti, da nekoga ne izostavim, pa ćemo to naknadno objaviti.
Tko je sve Vama pomagao, bio pri ruci, odradio tehničke radove u samoj izradi umjetničkog djela?
Ja bih se osobno zahvalio svojoj udarnoj ekipi koja je odradila lavovski posao.
Na čelu ekipe je Ivo Andrić, čovjek koji je mozak tehničkog dijela posla, zatim njegovi suradnici iz Ljubuškog Rafo Dedić i njegovi sinovi Ante i Ivan.
Na samom početku uz njih su bili Mirko i Ilija Landeka, tu su još Mate Grgić i Slaviša Krajina, Ilija Baković, zatim naš nekadašnji župnik fra Slaven Brekalo i naš fra Bože Dodig.
Boravili ste u više navrata u Svetoj zemlji, kakve dojmove nosite, što je ono što nećete zaboraviti, što ćete pamtiti iz tih posjeta, a da nije vezano za projekt, za umjetnost, možda neki neobičan susret, neki tamošnji običaj?
Fascinirao me je duh ljudi koji živi u Svetoj Zemlji, i ako su okolnosti oko njih jako nestabilne i nesigurne, oni su jako vedri, nasmijani i pozitivni za razliku od zapadnog mentaliteta koji ima sve a opet je nezadovoljan i depresivan.
Znamo da umjetnici nemaju radnog vremena, stalno su u razmišljanjima, u idejama, u razradi tih ideja, a Vi ste se zadnjih godina opredijelili za izradu djela sakralnog sadržaja, odakle crpite nadahnuća?
Čovjek daje ono što nosi u sebi, a meni je dragi Bog dao dar umjetničkog stvaranja i zahvalan sam na tome.
Znate li koliko ste do sada, a još ste mlad čovjek, izradili umjetničkih djela i gdje ih sve ima?
I to je podugačak popis, trebalo bi mi vremena sve to pobrojati, a mislim da je Vaš portal sve to uredno popratio.
Na kojem djelu radite ovoga ljeta ili radite na više njih usporedo?
Jučer sam stigao iz Betlehema, a danas žurim na Kupres, završavam oltar svetog Ive u crkvi Svete obitelji na Kupresu, a radim i spomenik svetog Jeronima na Maksimiru.
Profesore Skočibušiću, čestitamo na umjetničkom djelu u Betlehemu, zahvaljujemo na odgovorima i do neke nove prigode, novog razgovora, a sigurno će ih biti, želimo Vam dobro zdravlje i puno nadahnuća za novo stvaralaštvo!
Hvala vam što ste posvetili pozornost našoj Hrvatskoj kapeli i napravili ovaj prigodni intervju.
www.tomislavnews.com/Razgovarala: Ljuba Đikić