TG Vijesti

Fra Gabriel Mioč: Načekat ćemo se dok vidimo naše otete pare iz Ljubljanske banke

1.25KPregleda

Samo s područja “iseljeničke“ Herceg-bosanske županije (Livno, Tomislavgrad, Kupres…) štedišama “zarobljeno“ više od sto milijuna maraka.

Tisuće bosanskohercegovačkih štediša Ljubljanske banke i Invest banke iz Beograda napokon su nakon 23 godine borbe dobile sudsku presudu u svoju korist. Europski sud za ljudska prava donio je pravomoćnu presudu da su Slovenija i Srbija odgovorne za povrat stare devizne štednje štedišama Ljubljanske i Invest banke izvan Slovenije odnosno Srbije.

Bosanskohercegovačkim štedišama Ljubljanska banka duguje 1,2 milijarde maraka, a Invest banka 300 milijuna maraka. Ista presuda odnosi se i na vlasnike deviznih uloga u Ljubljanskoj i Invest banci iz Hrvatske i drugih država iz sastava bivše Jugoslavije.
Iseljeničke muke
– Osobno se radujem toj presudi, ali se bojim da će štediše još dugo čekati isplatu štednje – kaže fra Gabrijel Mioč, predsjednik Koordinacije udruga vlasnika stare devizne štednje BiH. U presudi se Republici Sloveniji daje 12 mjeseci da pronađe sistemsko rješenje za isplatu štediša. A već su se oglasili slovenski političari koji su nezadovoljni tom odlukom. Teško je vjerovati da će oni tako brzo naći to “sistemsko rješenje“.

Osim toga, predsjednik Nove ljubljanske banke odmah je izjavio kako ta banka nema nikakve veze s Ljubljanskom bankom niti ga zanima presuda. Tu bi se države trebale dogovoriti, a znamo da su takvi pokušaji propali. Uostalom, i ovdašnji su sudovi donosili slične presude, ali nikada nisu realizirane.

Fra Gabrijel podsjeća da se deset godina kao čelnik Udruge borio za povrat stare devizne štednje. To mu je uspjelo glede Sarajevske i Jugobanke koje su bile domicilne u BiH. Tako se već četiri godine vraća štedišama stara devizna štednja uz 0,5 posto kamata.

Među vlasnicima stare devizne štednje najviše je gastarbajtera. Tako je samo s područja “iseljeničke“ Herceg-bosanske županije (Livno, Tomislavgrad, Kupres…) štedišama “zarobljeno“ više od sto milijuna maraka.
Slobodna Dalmacija