Ireni Orlović lađe su potonule kada je nakon drugog poroda doznala da njezina beba ima fatalne zdravstvene smetnje zbog kojih su joj liječnici prognozirali samo nekoliko godina života. Bilo je to za 25-godišnju majku strašno saznanje i činilo se kao da život više nikada neće imati smisao.
Ipak, nakon prvotnog šoka, proradila je u njoj lavica pa je odlučila poduzeti sve kako bi obitelj pronašla sreću. I ne samo da je Matea danas zadovoljna 21-godišnjakinja, a Irena pored nje ima još dva sina, već je sve ono što je njoj samoj pomoglo danas dostupno i drugim roditeljima.
Jer zahvaljujući nastojanju da život svojoj djevojčici s poteškoćama u razvoju učini što sretnijim, Irena je uronila u more novih saznanja koja je potom odlučila podijeliti sa zajednicom.
I upravo o tome kako je, pomažući kćeri i sebi pomogla i drugima, danas će na Praznik žena doznati milijuni gledatelja. Ona je jedna od samo pet jedinstvenih žena na svijetu koje će biti predstavljene u kolekciji kratkih dokumentarnih filmova dostupnih na digitalnoj streaming platformi ShortsTV, a u sklopu globalne kampanje koja prati Mastercardov projekt FIVE. Naša Irena dovela je kamere i reflektore u Split, a naći će se, dakle, pored dizajnerice iz Libanona, kuharice iz SAD-a, indijske novinarke te Brazilke u invalidskim kolicima. Sve one nečim su zadužile društvo, poboljšale svijet i pokazale kako je snaga žene ponekad nemjerljiva s ograničenjima koja im nameću njihove sredine.
Uzela stvar u svoje ruke
– Moja kći, da vam to laički kažem, praktično živi s pola srca. Imala je zahtjevnu operaciju odmah nakon rođenja, a zatim se zakompliciralo pa je preživjela i moždani udar. Znala sam da su to teška oštećenja i bila sam očajna. Ali brzo sam shvatila da od društva ne mogu puno očekivati, kao i to da nema ni dovoljno literature o djeci s posebnim potrebama. Svi stručnjaci zapravo pomažu roditeljima, a na nama je da sami dalje radimo. Tako sam uzela stvar u svoje ruke i krenula proučavati literaturu iz područja neuroznanosti, defektologije, fizioterapije – kaže Irena koja se potom i sama doškolovala. Među ostalim, završila je i petogodišnju edukaciju za neurolingvističkog psihoterapeuta pri njemačkoj krovnoj organizaciji DVNLP, a dodatno se usavaršava na Mindsight Institutu koji je osnovao dr. Daniel Siegel čije knjige je objavila u Hrvatskoj.
Odrasla je u Visokom nedaleko od Sarajeva, a u Njemačku je otišla kao srednjoškolka za vrijeme rata u Bosni i Hercegovini. Ondje se u izbjeglištvu educirala za medicinsku sestru, ali znala je da tako neće provesti čitav radni vijek. Čim je upoznala muža Ivana, inače podrijetlom Hercegovca, odlučili su se vratiti i to u Split.
– Split mi je ostao u srcu od prvog trenutka. Sjećam se pogleda s Klisa na osvijetljeni grad, nama iz ratnog područja to je bilo čudo jer mjesecima nismo ni vidjeli svjetlo. Isuse, evo nas napokon, mislili smo. Ta slika grada mi je ostala urezana i odabir za obiteljski život nije mi bio težak. Ja se danas u potpunosti osjećam Splićankom. Iako, svaki put kad netko napiše ili kaže za mene da sam Splićanka, ja upozorim da baš i nisam, ali oni mi odgovore da me smatraju svojom – smije se Irena. Zatim ozbiljno dodaje da čovjeku osjećaj pripadnosti pomaže da raste, a ona je sretna što je u Dalmaciji pronašla bliske ljude.
Poznavanje njemačkog uz engleski jezik pomoglo joj kada je počela prevoditi knjige, a zatim ih i objavljivati u vlastitoj nakladničkoj kući Harfa.
Prvi pothvat
– Dok sam ja proučavala stranu literaturu iz područja rane stimulacije djeteta, suprug je dobio posao u jednoj izdavačkoj kući. Tako sam došla na ideju da i sama pokrenem izdavačku kuću i prevodim korisne naslove iz ovog područja – pojašnjava svoj prvi poduzetnički pothvat. Shvatila je da u društvu prije svega treba osvijestiti važnost ranog poticanja emocionalnog i intelektualnog razvoja. Za njezin rad pročulo se da kad je izradila web-aplikaciju “Pametnica”, koja osim stimuliranja intelekta, služi i za prevenciju razvojnim smetnjama te za rad s djecom kojoj su dijagnosticirane razvojne smetnje u ranoj školskoj dobi.
– Igre koje se nalaze na našoj web-platformi preporučuju se djeci već od treće godine jer potiču kognitivni razvoj, a posebno su usmjerene na jezično-govorni razvoj, koji je usko povezan s intelektualnim razvojem – pojasnila je Irena, a da je njena “Pametnica” zbilja pametna aplikacija potvrđeno je 2015. kada je osvojila nagradu u kategoriji “Moja kreativna crta”.
Potom je 2016. godine proglašena poduzetnicom godine u kategoriji socijalnog poduzetništva na natječaju u organizaciji Udruge poslovnih žena Hrvatske “Krug”.
Za sve to vrijeme rad s Mateom pokazao je sjajne rezultate pa je ona već s tri godine prohodala iako su liječničke prognoze bile da to nikada neće uspjeti. S jedanaest godina je i potrčala, a danas se sama brine o sebi. Irena i suprug joj Ivan učinili su sve da njihova kćer ne ostane teški invalid i da pritom bude sretna, a godine provedene u tom nastojanju posvetili su i podjeli svojih saznanja s drugim roditeljima. Jedno od najvažnijih je da je za dijete presudna emocionalna povezanost s bliskim osobama. Irena je stigla napisati i terapeutsku slikovnicu “Djevojčica i sreća” koja osnažuje djevojčice i žene, a redovito organizira i vodi radionice koje, među ostalim, osnažuju roditelje.
Osmero prvaša
Na svemu tome nije se zaustavila, već je ove godine otvorila i privatnu dvojezičnu osnovnu školu koja se, uz kurikulum koji propisuje Ministarstvo, odvija na poseban način. Smještena je na splitskom Poljudu u samostanu svetog Ante.
Ondje smo i popričali u učionici koja crtežima na zidovima odiše veseljem i živošću iako su djeca s učiteljicom Jelenom Marijom Bilandžić imala dio nastave u vrtu. Škola se zove “Harfa” i zasad ima osmero prvaša među kojima je polovina stranaca.
– Cilj nam je potaknuti djecu da zavole učenje i znanje. Dokazano je da mozak pamti ono što mu je zanimljivo i važno. Škola je utemeljena na radu profesora Geralda Hüthera, uglednog njemačkog neuroznanstvenika, autora hit knjige o odgoju “Svako je dijete darovito”. Važno nam je upoznati svako dijete, što ga veseli i pokreće te ga u tome i podržati. Zato veliki dio učenja provodimo kroz igru. Evo pogledajte kako su učili o prometu – pokazuje nam Irena maketu grada koju su djeca sama izradila.
– Sada je njima lako zapamtiti da se na crveno svjetlo na semaforu treba zaustaviti ili što je zebra jer oni se igraju. Imaju i glazbeni kroz koji uče o emocijama, na primjer izvuku papirić na kojemu piše jedna emocija, oni je moraju dočarati na tipkama klavijature, a ostali pogađaju o kojoj emociji je riječ – nadahnuto priča o inovativnom pristupu obrazovanju.
– Mozak funkcionira tako što uči u dobrom osjećaju, a ne u strahu. Uvjereni smo da znanje mora ostati, a motiv za učenje ne smije biti strah od ocjene. Prirodno je čovjeku da želi učiti i razvijati se. Ocjena ima natjecateljsku svrhu, stalno trebamo biti bolji od nekoga. A mi mislimo da ne treba učiti u stanju borbe jer to je stanje straha. Zato do četvrtog razreda u nas nema ocjena. Ovdje ćemo pratiti djecu s njihovim potencijalima, imamo nekoliko malih biologa, neke zanima glazba, neke matematika, a naš je zadatak da to primijetimo i da mu dajemo više sadržaja ondje gdje ga zanima.
Drugo je vrijeme
– Vidite, ja sam jako voljela matematiku, jedan nastavnik u osnovnoj me poticao na natjecanja, po cijele noći sam znala rješavati zadatke. Zbog toga sam upisala matematičku gimnaziju, ali ondje me dopala profesorica koja u meni nije prepoznala matematički dar i ja sam sve više gubila interes za taj predmet. Zato ćemo mi nastojati da radimo više s onim djetetom koje pokaže interes i dar za neko područje – zaključila je i dodala kako živimo u drugom vremenu od onoga u kojemu smo mi stasali jer danas ne znamo koja zanimanja čekaju našu djecu.
Po njezinu mišljenju, u budućnosti ćemo trebati ljude koji su dobri u nekom području, a ne one koji su imali sve petice u gimnaziji. U svakom slučaju, za ženu koja može ispričati kako je iz najtežih udaraca u životu izvukla najbolje, otvaranje škole je poput krune u nastojanju da kroz bolju djecu i buduće naraštaje popravi svijet. A čini se da je to njezina misija.
Njih pet jedinstvenih s pet kontinenata
U sklopu globalnog programa posvećenog financijskoj uključenosti, Mastercard je danas, povodom Međunarodnog dana žena, predstavio kolekciju kratkih dokumentarnih filmova koja donosi pet priča koje govore o izazovima ženskog
poduzetništva u različitim dijelovima svijeta. Kolekcija kratkih dokumentarnih filmova, dostupna milijunima gledatelja diljem svijeta, prati pet poduzetnica iz različitih dijelova svijeta čiji život i rad doprinosi sveopćem razvoju društva.
U prvoj priči pratimo modnu dizajnericu iz Libanona čije luksuzno ručno rađene torbe proizvode zatvorenice ili bivše zatvorenice koje je život natjerao da novostečene vještine iskoriste kako bi svojim obiteljima omogućile što normalniji život. Priča iz Sjedinjenih Američkih Država upoznaje nas s kuharicom iz Chicaga koja organizira kulinarske radionice za djecu iz obitelji slabijeg imovinskog statusa. Indijska novinarka, nakon što se susrela s negativnim posljedicama koje upotreba pesticida ima na zajednicu u kojoj živi, odlučila se okrenuti lokalnim poljoprivrednicima obrazujući ih o korištenju nenametljivih, prirodno sigurnih i ne štetnih supstanci u obradi zemlje. Četvrta priča, koju su kao i sve režirale mlade i uspješne redateljice iz raznih dijelova svijeta, vodi nas u San Paulo, vibrantni brazilski milijunski grad. Usprkos činjenici kako se nalazi u invalidskim kolicima, protagonistica ove pretposljednje priče svu energiju i snagu ulaže u edukaciju kompanija o vrednovanju osoba s invaliditetom prilikom njihova zapošljavanja. Posljednji kadrovi vode nas kod naše Irene u Split.
Mastercardov globalni program posvećen financijskoj uključenosti ima za cilj do 2025. u digitalnu ekonomiju uključiti ukupno milijardu ljudi i 50 milijuna mikro i malih poduzeća. Kao dio tih napora, poseban fokus stavljen je na pružanje rješenja 25 milijuna žena poduzetnica koja im mogu pomoći u razvoju poslovanja.
Naša novinska kuća projektom “#BudiSlobodna” pridružit će se promociji poznatih i manje poznatih žena koje su nas zadužile u lokalnoj i široj zajednici, a danas predstavljamo Irenu Orlović i njenu nevjerojatnu priču, piše Slobodna Dalmacija.
www.tomislavnews.comSlobodna Dalmacija.
