Kada za više od pet mjeseci Hrvatska bude dio Europske unije (EU), procedura ulaska u tu zemlju za građane susjednih država, odnosno Bosne i Hercegovine, Srbije i Crne Gore, bit će u bitnome pooštrena.
Donekle su to novinarima agencije Anadolija (AA) priznali i u Ministarstvu vanjskih i europskih (MVEP) poslova Republike Hrvatske.
Posebno je ovaj problem zabrinuo građane regije nakon ovotjedne odluke Vlade Hrvatske da stavi izvan snage bilateralni sporazum bivše Jugoslavije i Turske, te uvede vize za turske državljane od 1. travnja ove godine.
U sjedištu hrvatske diplomatice u Zagrebu, pak, pojašnjavaju da su Bosna i Hercegovina, Srbija i Crna Gora navedene su u Dodatku II. Uredbi Vijeća (EZ) broj 539/2001, kao zemlje čijim državljanima nije potrebna viza za ulazak u države članice EU.
”Osim kada je riječ o nositeljima ne-biometrijskih putovnica BiH, ne-biometrijskih putovnica Crne Gore i putovnica što ih izdaje Koordinacijska uprava Republike Srbije, te će se hrvatski vizni sustav morati uskladiti i u tom pogledu. U ostalim slučajevima, kao i dosad, državljani Crne Gore i Srbije ulazit će u Republiku Hrvatsku bez vize, na osnovi valjane putovnice. Isto vrijedi i za državljane Makedonije”, kazali su agenciji Anadolija u Ministarstvu vanjskih i europskih poslova Republike Hrvatske.
Možda će, ipak, u najtežem položaju biti građani Bosne i Hercegovine koja sa Hrvatskom ima granicu dugu čak tisuću kilometara. Naime, oni su zapadno susjedstvo navikli ulaziti samo s osobnom kartom, a procedura prelaska granice više je bila formalna. U toj zemlji žive i desetine tisuća građana koji imaju dvojno državljanstvo. Posebno u Hercegovini, srednjoj Bosni i Bosanskoj krajini.
Naime, postojeći režim prelaženja državne granice između Republike Hrvatske i Bosne i Hercegovine odvijao se sukladno Sporazumu između Vlade Republike Hrvatske i Vijeća ministara Bosne i Hercegovine o ukidanju viza iz 2003. godine. Time se dokumentom dopušta prelazak granice uz predočenje osobne iskaznice kao putne isprave.
”Nema dvojbe da takav način prelaženja granice omogućava bržu i lakšu graničnu kontrolu i promet na graničnim prijelazima”, konstatiraju u Ministarstvu vanjskih i europskih poslova, te nagovještavaju skore izmjene takvog režima.
Kako poručuju iz službenog Zagreba, s datumom pristupanja EU, Hrvatska će početi s pripremama za što skorije pridruživanje državama članicama elitnog evropskog kruga na čijem području se primjenjuje schengenski režim nadzora i kontrole državne granice.
”To će podrazumijevati i početak usvajanja standarda i pravila koji su bitno drugačiji od postojećih. Konkretno, kada je riječ o uvjetima prelaženja granice, to znači da će državljani trećih zemalja (izvan EU-a) morati imati valjanu putnu ispravu u koju će hrvatska granična policija morati pri svakom ulasku/izlasku, provodeći kontrolu, otiskivati ulazno/izlazni štambilj. Postojeći način prelaženja državne granice između Hrvatske i Bosne i Hercegovine tako neće biti moguće primjenjivati osim u slučaju da bude izuzet od primjene pravila schengenskog režima”.
No, za izuzimanje BiH od navedene obaveze, kako je pojašnjeno, bit će potrebno ishoditi jednoglasni pristanak svih članica EU, odnosno Vijeća EU, a na postavljeni prijedlog države članice, odnosno Republike Hrvatske.
”U interesu je Republike Hrvatske zadržati što je moguće otvoreniju granicu s Bosnom i Hercegovinom, isto kao i s Crnom Gorom i Srbijom. No, ništa manji interes ne postoji i kada je riječ o što bržem ispunjenju uvjeta za ulazak u jedinstveno Schengensko područje. Odluku o tom pitanju Hrvatska još nije donijela jer prije toga planira održati nekoliko sastanaka s predstavnicima Europske komisije (EK) i BiH”, zaključeno je.
Ugledni profesor Filozofskog fakulteta u Zagrebu dr. Žarko Puhovski kazao je u razgovoru za agenciju Anadolija (AA) da će granica Hrvatske i BiH biti najduža granica EU uopće. Do sada je najduža bila poljsko-ruska granica.
”Sve je to Hrvatska imala sa Slovenijom i to je izazivalo veliki šok. Prvo, pograničnom stanovništvu, a potom i čitavom stanovništvu. Hrvatska će višestruko pooštriti mjere kontrole i privatnika, a i robe. To će otežati komunikaciju. Osim toga, imate Hrvate u BiH, Srbiji, Crnoj Gori, iako je to je veći problem za one koji misle nacionalistički. Za mene je problem to što svi građani BiH, Srbije i Crne Gore dolaze u situaciju da EU, koja bi načelno trebala označavati ukidanje granica i ublažavanja poteškoća u prometu, ovom dijelu svijeta predstavlja, zapravo, otežavanje komunikacije. To se prvi puta vidjelo kada je Slovenija ušla u EU”, kazao je Puhovski za AA.
Puhovski smatra da ovo pitanje mora biti stavljeno na dnevni red ili će ”tisuće ljudi iz BiH u narednim godinama patiti”.
“BiH mora hitno učiniti ono što Hrvatska nije učinila kada je Slovenija prije deset godina ulazila u EU – mora zatražiti uvođenje trake za putnike iz EU i one koji to nisu. Ta traka bi se ostavljala za susjednu državu. Mi u Hrvatskoj smo se godinama mučili na granici sa Slovenijom jer Hrvatska nije na vrijeme pregovarala o tome sa Slovenijom. Čini mi se da BiH ponaša sada kao Hrvatska prije 10 godina. To će značiti gnjavažu za tisuće ljudi u narednim godina”, upozorio je Puhovski, smatrajući da se malo govori o običnom životu.
Vlasti u Bosni i Hercegovini još nisu uputile službeno obavještenje građanima da li će se uvjeti putovanja i boravka u toj zemlji promijeniti i nakon 1. srpnja kada bi Hrvatska trabala ući u EU.
