Od 1. srpnja, nakon ulaska u Europsku uniju, Hrvatska će automatski biti uključena u novi program poticanja zapošljavanja mladih osoba u dobi do do 25 godina pod nazivom “Garancija za mlade” koji će svima koji završe formalno obrazovanje jamčiti zapošljavanje stručnim usavršavanjem, samozapošljavanjem te dodatnim educiranjem.
Tu je mjeru najavio i Mirando Mrsić, ministar rada, a ona je rezultat inicijative Europske socijalističke stranke i Vijeća za zapošljavanje, socijalnu politiku, zdravlje i potrošačka pitanja Europske unije (EPSCO) temeljem koje je dogovoreno prihvaćanje Europske garancije za mlade. Početno će EU iz svoga budžeta izdvojiti 6 milijardi eura za mlade nezaposlene osobe kako bi toj populaciji zajamčili da će im biti ponuđen posao, daljnje obrazovanje ili šegrtsko naukovanje najkasnije četiri mjeseca nakon završetka formalnog obrazovanja ili ostanka bez posla.
Sergej Stanišev, predsjednik Stranke europskih socijalista, izjavio je kako ta odluka predstavlja ponovnu izgradnju budućnosti za 5,7 milijuna mladih nezaposlenih osoba u Uniji, a namjera je da već 2014. taj broj bude manji za 2 milijuna novozaposlenih. Tanja Dalić, pomoćnica ministra rada, kazala nam je kako će u Hrvatskoj država biti dužna osigurati zapošljavanje osoba mlađih od 25 godina tijekom šest mjeseci nakon završetka njihova formalnog obrazovanja.
U planu i samozapošljavanje
Na naše pitanje kako će se provoditi ta mjera, pomoćnica ministra nam je rekla kako se razmatraju brojne poticajne mjere kojima će poduzeća i obrtnike dodatno stimulirati da zapošljavaju mlade.
– Pretpostavljamo da će se to u najvećem djelu odnositi na program takozvanog stručnog usavršavanja bez zasnivanja radnog odnosa, ali i ćemo nastojati i da mladi ljudi koriste i druge poticajne mjere, kao one koje se tiču samozapošljavanja – kazala nam je Dalić, dodajući kako će se prva sredstva iz takozvanog mini Europskog socijalnog fonda za 2013. moći povući već u rujnu ili listopadu ove godine.
Neslužbene informacije iz Ministarstva rada govore kako će jedna od mjera kojima će se poslodavce stimulirati da koriste mjeru “Garancija za mlade” kroz “stručno usavršavanje bez zasnivanja radnog odnosa” biti i poticaj u iznosu od tri minimalne bruto plaće svakom poduzetniku i obrtniku koji na godinu dana zaposli mladog čovjeka.
Ako neka mlada osoba u okviru ovog programa ne dobije priliku da se zaposli, onda će joj se omogućiti poticaji za samozapošljavanje, koje će također u iznosu od 85 posto financirati EU pri čemu u tom dijelu treba napomenuti kako tu neće biti bitno je li netko završio formalno obrazovanje prije godinu dana ili prije tri mjeseca, već samo bitno da osoba nema više od 25 godina.
Tanja Dalić kazala nam je kako je teško sada prognozirati koliko će mladih ljudi biti zahvaćeno novim mjerama, jer aktivne mjere zapošljavanja ove godine daju mnogo bolje rezultate nego prošle godine. Tako je od početka 2013. značajno poraslo korištenje poticajnih mjera za zapošljavanje, jer je prošle godine ukupno 41.555 osoba bilo zaposleno putem aktivnih mjera zapošljavanja, dok je samo tijekom prva tri mjeseca ove godine ta brojka već dosegnula 20.603 osobe.
No, poznato je da su mladi do 24 godine u veljači činili čak 19,6 posto ukupnog broja nezaposlenih osoba, pa je na Hrvatskom zavodu za zapošljavanje bilo evidentirano njih 73.507. Kada tome pridodamo rastući broj maturanata, a na kraju prošle školske godine bilo ih je 34.087, te još 36.488 studenata koji su diplomirali tijekom 2011. (posljednji dostupni podaci, op.a.), ispostavlja se da bi se europskim novcem od 1. srpnja moglo sufinancirati zapošljavanje najmanje 140 tisuća osoba mlađih od 25 godina.
Izlazak na tržište
Iz Ministarstva rada poručuju da je od početka ove godine posebno poraslo korištenje mjere popularno nazvane “1600 kuna za pripravnički rad”, jer je gotovo već premašena brojka od 9500 osoba koji su na taj način bile zaposlene u 2012. godini.
– Ukupno je u 2012. na aktivne mjere zapošljavanja od strane države bilo potrošeno 350 milijuna kuna, a ove godine će taj iznosi skočiti na 445 milijuna kuna, jer se računa, kao što se i pokazalo, na vrlo veliki interes poduzetnika – kazala nam je Dalić.
Program “stručnog usavršavanja bez zasnivanja radnog odnosa” sve više koriste obrtnici, napominju u Ministarstvu, jer njihovi pripravnici tu mjeru mogu koristiti dvije godine, dok ostali imaju pravo tek na godinu dana. Tanja Dalić nam je otkrila i kako se popravlja omjer korisnika te mjere između javnog i privatnog sektora, jer je prošle godine taj omjer iznosio 70 naprema 30, a u prva tri mjeseca je pao na 55 naprema 45 u korist javnog sektora.
Naravno, kritičari aktivnih mjera zapošljavanja ističu kako država takvim programima samo kratkoročno i skupo rješava problem nezaposlenosti, kao i da pripravničkim radom za 1600 kuna obara postojeću cijenu rada u Hrvatskoj. Komentirajući takve kritike, Tanja Dalić nam je rekla kako ni jedna mjera nije savršena, ali da su u postojećoj situaciji u Hrvatskoj, kao i u brojnim zemljama EU-a, aktivne mjere zapošljavanja prijeko potrebne kako bi se ljudima, pogotovo mladim, omogućio izlazak na tržište rada.
Uskoro nove mjere
Naravno, posao najteže pronalaze mlade osobe sa završenom srednjom i osnovnom školom ili oni bez škole, a u ukupnoj strukturi nezaposlenih takvih je (ne samo mladih) čak 90 posto – 62 posto sa srednjom, 22 posto sa osnovnom i 5,8 posto bez škole – pa će veći dio novih mjera s kojima će Ministarstvo rada uskoro izići biti usmjereno baš prema toj “ranjivoj” grupi građana. F.L.
Odljev mozgova
Dok Hrvatska godinama pokušava podići svoju obrazovnu strukturu, suočava se s drugim problemom – sve većim odljevom mozgova. Brojke pokazuju da je samo od 2009. do 2012. godine zemlju napustilo oko 30 tisuća, uglavnom mladih i obrazovanih ljudi, a trend je nastavljen i ove godine.
Slobodna Dalmacija
