[Skratimo pričom zimu] Milan Drmić je, mogli bismo reći, doktor za stare drvene kuće. Pričali smo o revitalizaciji tradicijske baštine i svevremenskoj vrijednosti drvenih građevina u stanovanju i u ugostiteljsko-turističkoj ponudi Hrvatske
Cimerman je riječ koja potječe iz njemačkog jezika, a u Kontinentalnoj Hrvatskoj označava osobu koja obrađuje drvo, tesara. Na Cimerfraju predstavljamo jednog suvremenog cimermana – čovjeka koji seli i obnavlja stare drvene kuće i gradi nove, a sve je počelo u trenutku kada su on i supruga odlučili živjeti u jednoj takvoj, stoljeće i pol staroj drvenoj građevini.
Naš cimerman se zove Milan Drmić. On je povjesničar umjetnosti i etnolog, zaljubljenik u drvenu tradicijsku gradnju, koji nije stao samo na preseljenju i obnovi vlastite kuće, već je počeo obnavljati i brojne druge, a graditeljski zanos je i patentirao – kuća-sjenica je koncept kojeg je dizajnirao sam Drmić, inspiriran izgledom starinskog štaglja s izvučenim strehama, a otvorenim prizemljem, čime se savršeno uklapa u okoliš.
Kako je tradicijska drvena gradnja sve popularnija i u kulturi stanovanja, posebice zbog dokazane otpornosti u potresenim područjima, Milan ima pune ruke posla. Usto, sve više ljudi se na obnovu stare drvene kuće odlučuje i u turističke svrhe pa tako nastaju čarobne kuće za odmor u Gorskom Kotaru, Zagorju, Slavoniji i Lici, ili restorani s nezamjenjivim ugođajem i toplinom kakvu samo drvo može dati.
CF: S kakvim se problemima suočavaju vlasnici drvenih objekata, a kakve prednosti imaju pred onima koji posjeduju objekt klasične gradnje? Ili – Koje su sve prednosti, a koje mane drvene gradnje naspram one klasične?
Drmić: Na pojam “klasična gradnja” može se gledati veoma široko, može obuhvatiti tradicijske i suvremene izvedbe građevina nastale ugradnjom prirodnih materijala, s odavno primijenjenim poznatim konstrukcijskim i oblikovnim rješenjima.
Današnji promatrač pri pogledu na izvedbu neke tradicijske građevine, i neovisno o tome je li pretežito izvedena u drvu, kamenu ili opeci, teško može ostati ravnodušan na privlačnu, zrelu jednostavnost, jasnoću i sklad, razvijanih kroz graditeljsku povijest osmišljavanja najpraktičnijih rješenja u stvaranju funkcionalnog prostora
Potrebe današnjice, gospodarske i stambene, često dovode u pitanje funkcionalnost tradicijski osmišljenog i izvedenog stanja objekata gospodarske i stambene namjene, do te mjere da se veoma često nekadašnje gospodarske zgrade prenamjenjuju u stambene, i obratno.
Brža i lakša prenamjena drvenih objekata
Najnoviji trend povećanja interesa za obnovom tradicijskih drvenih zgrada, osobito potaknut nedavnim potresima, vlasnike i gospodarstvenike učestalo navodi na prenamjenu, a time i preoblikovanje neke tradicijske zgrade, neovisno o njenom tipu.
Drvo, kao veoma podatan materijal osobitih svojstava, omogućuje relativno brzu i laku prenamjenu neke građevine
Nerijetki su primjeri da se tradicijski drveni štagljevi uređuju kao stambeni objekti. Njihova osnovna konstrukcija u pravilu statički zadovoljava potrebe prilagodbe i opremanja već izgrađenih većih prostora.
CF: Kakve probleme, ili bolje rečeno izazove, a kakva zadovoljstva susreću cimermani u svom poslu?
Drmić: Svaki novi projekt predstavlja novi izazov s mnoštvom prilika za rješavanje usputnih problema. Veliko je zadovoljstvo kada ih se riješi, projekt uspješno privede kraju i nauči nešto novo.
Idealan projekt, kakvoga najčešće zagovaramo i preporučujemo, obnova je građevine u izvornom stanju, s ponešto predvidivih izmjena oštećenih dijelova osnovne konstrukcije; temeljnih greda – “podsjeka” – “poceka”, vodoravnih platica – “planjki”, okomitih zidnih stubova – “poberuha”, oštećenih dijelova krovne konstrukcije, s ugradnjom novih oplata zabata i drugih dijelova kuće.
Obnova drvene građevine u izvornom stanju
Obnova drvene građevine u izvornom stanju (s lijeva na desno, odozgor prema dolje): obnovljene kuće u Dubovčaku Desnom; piljenje novih poceka; ugradnja novih poceka; rekonstrukcija temeljnih greda; izmjena starih planjki; obnovljene zidne stijene.
Takav “idealan” projekt najčešće se provodi u zoni konzervatorske zaštite i traži ozbiljan stručni pristup i suradnju s konzervatorskom strukom. Ako se uspješno provede do kraja, rezultat je neprocjenjive vrijednosti.
Nešto složeniji i zahtjevniji projekti, ovisno o potrebama naručitelja znaju u izvedbi bitnije odstupati od spomenute idealizirane sheme. Realnost suvremenosti novih životnih potreba i tehnološki olakšane izvedbe, ako ih se u pristupu ne usuglasi, mogu u konačnici dovesti do polovičnih ili loših rezultata. Svaki novi zahvat u unutrašnjosti i osobito vanjštini ne bi trebao promijeniti ukupan konačni dojam tradicijskog zdanja.
Rekonstrukcija drvenih detalja
Potreba za povećanjem stambenog prostora nameće najčešća rješenja prenamjene potkrovnog prostora iz nekadašnjega gospodarskog (skladišnog) u stambeni. Pritom su česte izvedbe sa spavaonicama i sanitarnim čvorom i osuvremenjene izvedbe s galerijskom prostorom nad ganjkom, kuhinjom, spavaonicom i kupaonicom. Nad proširenim boravkom učestalo se traži otvoren strop s vidljivim grednikom i krovnom konstrukcijom, takozvani “open space”. U potkrovnom prostoru česte su izvedbe krovnih kućica ili krovnih prozora.
Obnova u turističke svrhe u porastu
Najzahtjevniji projekti provode se izgradnjom većih drvenih zdanja čiji se konstrukcijski sklop izvodi od više manjih tradicijskih zgrada. Izvode se uglavnom za potrebe proširenja ugostiteljsko-turističke ponude. Pritom je primjereno držati se uobičajenih tradicijskih konstrukcijskih i oblikovnih rješenja. Takve građevine u konačnici, iako su nastale kao novoosmišljen sklop, svojim izgledom mogu neodoljivo podsjećati na izvorno tradicijske.
Ugostiteljsko-turistička djelatnost je najsnažniji promotor vrijednosti ostavštine tradicijskog graditeljstva. Na našemu prostoru obnavlja zatomljeni senzibilitet za obnovom starih i izgradnju novih
Premda je od početka 20-tog stoljeća naovamo značajno opala izgradnja tradicijskih drvenih kuća, (a sredinom stoljeća i potpuno zamrla), uz smanjen interes za potpunom obnovom, uz često minimalno održavanje tijekom protekloga stoljeća, s rijetkim primjerima pune obnove u svrhu stanovanja i ugostiteljstva, diljem Hrvatske vidimo još uvijek njihovu iznimno dobru zastupljenost. To je osobito vidljivo u Pokuplju, Turopolju, Posavini, Prigorju, Zagorju, Moslavini, Banovini, Gorskom Kotaru, Lici, Žumberku, nešto manje u Podravini i Slavoniji.
Primjetan je rastući broj primjera obnove starih drvenih kuća za potrebe turističko-ugostiteljskih djelatnosti, koje u kontinentalnom dijelu Hrvatske po rezultatima ozbiljno konkuriraju primorskom.
Najzastupljeniji, apartmanski oblik primorskog turizma ograničenog na ljetni dio godine čini se kako po rezultatima na godišnjoj razini polako zaostaje za kontinentalnim gdje se nude mahom tradicijske kuće za odmor.
Predrasude o drvu srušio potres
Kod nas još uvijek vladaju predrasude o drvu kao osnovnom graditeljskom materijalu. Osobito je snažna, iako samo dijelom utemeljena, predrasuda o njegovoj zapaljivosti i propadanju pod utjecajem atmosferilija i nametnika. Tek u drugome planu stajala je prihvatljiva činjenica o njegovom iznimnim izolacijskom svojstvima i svojstvima izdržljivosti i elastičnosti na razne vrste naprezanja.
Iskustva nas uče da su požari i propadanje građevina, kako drvenih tako i zidanih, najčešće uzrokovani propustima ljudskoga faktora, propustima tijekom gradnje i održavanja
Gradnja i održavanje drvenih zgrada danas se provode dosta lakše radi dostupnosti velikoga izbora učinkovitih alata, drvnog materijala, izolacijskih materijala i ekološki prihvatljivih zaštitnih sredstava.
Kako sam već napomenuo, vraćanje osjećaja i potrebe za revitalizacijom baštinjenih i izgradnju novih drvenih zgrada u skorašnje vrijeme snažno je i dodatno potakla učestala pojava potresa. Ponešto iz straha, ponešto iz vlastite plemenite brižnosti i osjećaja za naslijeđeno dobro, a ponešto iz potrebe za proširenjem stambenoga ili poslovnog prostora temeljenih na procjeni isplativosti ulaganja. Riješeni imovinskopravni odnosi i dobro postojeće stanje objekata mnoge vlasnike potaknu na punu obnovu.
Poimanje današnjice u pogledu potrebe očuvanja baštinjenih dobara potvrđuje njihovu svevremensku vrijednost.
Obnova prije nego gradnja
U poslovima preseljenja i obnove stare drvene kuće, uvijek krećemo od ponude za preseljenje i obnovu njene osnovne konstrukcije završno s ugradnjom zabatne i krovne oplate pod krovnom folijom s podletvama. Tako svaki naručitelj koji ima imalo afiniteta može završne radove obaviti samostalno. Time potvrđuje i njeguje svoj pozitivan odnos prema baštinjenom dobru.
Za razliku od zidane kuće s betonskom konstrukcijom, gdje je potrebno zadovoljiti sve statičke i izolacijske preduvjete za uspješnu završnicu, kako bi se izbjegle česte neželjene pojave rošenja zidova i kapilarne vlage, čini se kako je u tradicijskim i novijim montažnim drvenim kućama taj problem lakše riješiti jer drvo kao osnovni građevinski materijal obiluje mnoštvom pozitivnih svojstava u pogledu statike i izolacije koje beton kao osnova konstrukcije zidanih zdanja nema.
CF: Što biste preporučili nekome to želi posjedovati tradicijsku drvenu kuću – gradnju ili obnovu?
Drmić: Ako postoje dvojbe oko odluke gradnje drvene montažne ili zidane kuće, svakako bih preporučio drvenu montažnu, a prije svega obnovu neke stare tradicijske kuće. Neovisno o procjeni isplativosti, slijedeći i provodeći pravilan i primjeren postupak obnove u konačnici obnovite građevinu trajne vrijednosti, piše Cimer fraj
Dodajemo: Milan Drmić rođen je 1966. godine u Vrilu – Prisoje, u općini Tomislavgrad. Kad je imao pet godina s obitelji je preselio u Đakovo, srednju školu i Filozofski fakultet (povijest umjetnosti i etnologija) završio je u Zagrebu. Sada živi u Dugom Selu na Martin Bregu.
www.tomislavnews.com
